Burza je tržnica vrednosnim papirima. Objedinjavanje trgovine na jednom mjestu služi većoj djelotvornosti, smanjenju troškova, te smanjenju rizika od manipulacija.
Glavna je svrha burze osigurati jednake uvjete za sve sudionike i transparentnost, npr. jednaku dostupnost podataka o vrednosnicama kojima se trguje, o njihovoj ponudi i potražnji itd. Burza nadzire cijene, privremeno povlači iz prometa vrednosne papire čija vrijednost prebrzo skače ili pada.
Naziv “burza”, tvrdi zadarski leksikograf Duro, potječe od trga u flamanskom gradu Brugesu (sada u Belgiji) na kojemu je bila palača mletačke trgovačke obitelji Della Borsa (flamanski: Van der Burse ili Van der Beursen).
Na palači je i grb obitelji: tri kese (burse, rekli bi u Dubrovniku, ali već u Konavlima žive Kesovije). Ondje su na prijelazu iz XV u XVI stoljeće trgovci počeli trgovati vrednosnim papirima.
Naziv je prenesen u nedaleki Antwerpen/Anvers, gdje je 1531 osnovana prva moderna burza. Isti je naziv kasnije iskorišten u Toulouseu, Lyonu, pa Londonu itd., a u definitivnu opću uporabu je ušao poslije osnutka Pariške burze 1719.
U anglosaksonskom svijetu koristi se termin “stock exchange” (razmjena efektiva; imenica “stock” prvotno znači balvan, a u jednome od sekundarnih značenja označava uskladištenu robu). Kasnolatinska riječ “bursa” potječe iz jonskoga grčkoga, gdje je “b•rsa” odrta koža.