Nove obveznice od milijardu i pol kuna
ZAGREB - Tijekom sljedećih desetak dana država se planira zadužiti na domaćem tržištu za dodatnih 1,5 milijardi kuna, potvrđuju u Ministarstvu financija.
Za 7. studenoga najavljeno je prošireno izdanje sedmogodišnjih kunskih obveznica iz srpnja kada se država zadužila 2,5 milijardi kuna po kamatnoj stopi od 4,5 posto i uz prinos dospijeća od 4,66 posto.
Za razliku od preteklih godina, kada se plan izdanja obveznica u pravilu probijao, država će ove godine ukupno izdati šest milijardi kuna obveznica, umjesto planiranih 6,5 milijardi kuna. - Koliko će se država zadužiti, uvijek ovisi o drugim parametrima, poput poreznih i privatizacijskih prihoda - rekao je Hrvoje Radovanić, pomoćnik ministra financija.
Prikupljanje poreza državi je ove godine išlo za rukom, a sreća ju je pratila i po pitanju privatizacijskih prihoda. Prodajom Plive zaradila je oko 2,5 milijardi kuna koje su ovih dana stigle na račun HPB-a. Na taj način riješit će ovogdošnju isplatu duga umirovljenicima.
Na dan kada je uplaćen novac HPB-u, slučaj je htio da istječe i njezin ugovor sa središnjom bankom, prema kojemu je morala vratiti milijardu kuna posuđenih za isplatu umirovljenika. Dok je prodaja Plive državi pala s neba, prodaju Ine i T-HT-a prati trajna neizvjesnost.
Prema posljednjim informacijama, prihod od prodaje 15 posto dionica Ine očekuje se u prosincu. On je unaprijed potrošen jer je država već uzela mosni kredit od domaćih banaka. Riječ je o 400 milijuna eura posuđenih u ožujku radi otplate dospjelih euroobveznica.
Državi je i kod tog aranžmana središnja država pružila ruku pomoći tako da spomenutu pozajmicu tretira kao likvidno devizno sredstvo, čime je banke poštedila obveze da osiguraju dodatne devize kako bi udovoljile zahtjevu o 32-postotnom pokriću deviznih potraživanja.
No, rok tom aranžmanu istječe krajem godine i, kaku kažu u HNB-u, "bez mogućnosti produljivanja". Ako se ostvare očekivanja da prihodi od Ine stižu u prosincu, država će bez većih teškoća moći vratiti mosni kredit bankama od 400 milijuna eura. Prihodi od Ine, naime, procjenjuju se na 2,5 do tri milijarde kuna.
U slučaju da se posao opet odulji, banke mogu revolvirati kredit državi. No, da bi udovoljile propise središnje banke, odnosno "32 posto", morat će osigurati dodatnu deviznu likvidnost jer im 400 milijuna eura više neće biti u izračunu.
Marina Klepo
Za 7. studenoga najavljeno je prošireno izdanje sedmogodišnjih kunskih obveznica iz srpnja kada se država zadužila 2,5 milijardi kuna po kamatnoj stopi od 4,5 posto i uz prinos dospijeća od 4,66 posto.
Za razliku od preteklih godina, kada se plan izdanja obveznica u pravilu probijao, država će ove godine ukupno izdati šest milijardi kuna obveznica, umjesto planiranih 6,5 milijardi kuna. - Koliko će se država zadužiti, uvijek ovisi o drugim parametrima, poput poreznih i privatizacijskih prihoda - rekao je Hrvoje Radovanić, pomoćnik ministra financija.
Prikupljanje poreza državi je ove godine išlo za rukom, a sreća ju je pratila i po pitanju privatizacijskih prihoda. Prodajom Plive zaradila je oko 2,5 milijardi kuna koje su ovih dana stigle na račun HPB-a. Na taj način riješit će ovogdošnju isplatu duga umirovljenicima.
Na dan kada je uplaćen novac HPB-u, slučaj je htio da istječe i njezin ugovor sa središnjom bankom, prema kojemu je morala vratiti milijardu kuna posuđenih za isplatu umirovljenika. Dok je prodaja Plive državi pala s neba, prodaju Ine i T-HT-a prati trajna neizvjesnost.
Prema posljednjim informacijama, prihod od prodaje 15 posto dionica Ine očekuje se u prosincu. On je unaprijed potrošen jer je država već uzela mosni kredit od domaćih banaka. Riječ je o 400 milijuna eura posuđenih u ožujku radi otplate dospjelih euroobveznica.
Državi je i kod tog aranžmana središnja država pružila ruku pomoći tako da spomenutu pozajmicu tretira kao likvidno devizno sredstvo, čime je banke poštedila obveze da osiguraju dodatne devize kako bi udovoljile zahtjevu o 32-postotnom pokriću deviznih potraživanja.
No, rok tom aranžmanu istječe krajem godine i, kaku kažu u HNB-u, "bez mogućnosti produljivanja". Ako se ostvare očekivanja da prihodi od Ine stižu u prosincu, država će bez većih teškoća moći vratiti mosni kredit bankama od 400 milijuna eura. Prihodi od Ine, naime, procjenjuju se na 2,5 do tri milijarde kuna.
U slučaju da se posao opet odulji, banke mogu revolvirati kredit državi. No, da bi udovoljile propise središnje banke, odnosno "32 posto", morat će osigurati dodatnu deviznu likvidnost jer im 400 milijuna eura više neće biti u izračunu.
Kako je HPB isplatio umirovljenikeDržava nije imala potrebna sredstva za isplatu prve rate duga umirovljenicima, pa je osmišljena konstrukcija prema kojoj je HPB iskoristio trezorske zapise Ministarstva financija kao kolateral za zaduženje kod HNB-a. Da se posao ne bi obnavljao iz tjedna u tjedan, sklopljen je dodatni ugovor prema kojemu se HPB obvezao da će posuđni novac vratiti do kraja listopada. |
Marina Klepo
Broj preporuka: 0
