ZAGREB - Država će do kraja ove godine u razne investicijske projekte “upumpati” gotovo 15 milijardi kuna.
Time će, nadaju se u Banskim dvorima, Vlada dati svoj doprinos oporavku hrvatskoga gospodarstva, koje bi, nakon što je u 2009. potonulo 5,8 posto, nastaviti padati i u ovoj godini. Tim bi se projektima potaknula i zaposlenost budući da je Hrvatska u ovoj godini već prešla psihološku granicu od 300.000 nezaposlenih.
- Javna poduzeća će u sljedećem razdoblju investirati 12,6 milijardi kuna, a pojedina ministarstva iz proračuna će na razne projekte uložiti oko dvije milijarde kuna - rekla je nakon današnjeg sastanka s predstavnicima Hrvatske udruge poslodavaca premijerka Jadranka Kosor.
I ovaj put u korist HSS-a
Riječ je uglavnom o projektima koji su i dosad bili “u igri”, no njihova je provedba, zbog nedostatka novca, zaustavljena i odgođena za neka bolja vremena.
Kao i dosad, većina infrastrukturnih projekata odnosi se na cestogradnju, što je vidljivo i iz podatka da će Hrvatske autoceste i Hrvatske ceste investirati ukupno četiri milijarde kuna.
Pritom u Vladi najviše polažu na nastavak gradnje autoceste od Zagreba do Siska, te na dovršetak dionice Dalmatine od Ravče do Ploča, ali najavljuju i početak gradnje autoceste od Ploča do granice s Bosnom i Hercegovinom, te na istom prometnom koridoru (5c) gradnju mosta preko Drave kod Osijeka. Da su u HDZ-u i ovaj put osluškivali bilo svojih glavnih koalicijskih partnera, HSS-a i HSLS-a govori i podatak da se među “prioritetnim” projektima u ovoj godini našao i bilogorsko-podravski ipsilon,koji bi se teško mogao ocijeniti isplativim projektom.
Za razliku od prijašnjih godina, kada je gradnja željezničke infrastrukture bila zapostavljena, u Vladi ovaj put računaju i na Hrvatske željeznice, koje bi trebale investirati oko 700 milijuna kuna.
LNG na dohvat ruke
Ni ovdje se, međutim, ne radi o novim projektima, poput gradnje nizinske pruge prema Rijeci, koja će očito pričekati bolja vremena, nego o obnovi postojećih prometnih koridora. Značajnu ulogu u gospodarskom oporavku ovaj bi put trebali imati projekti u energetici. Tako bi Hrvatska elektroprivreda, doznajemo, trebala investirati 1,5 milijardi kuna, isto toliko uložit će i Plinacro, a Janafu su namijenjene investicije od dvije milijarde kuna.
Među najznačjnijim investicijama u energetskom sektoru je gradnja LNG terminala u Omišlju, no nitko u vlasti nije nam mogao reći hoće li taj projekt doista i startati u 2009. Tu je i gradnja plinovoda od Bosiljeva do Splita, te trafostanice u Dubrovniku, kao i novih naftnih rezervoara.
Više od milijardu kuna trebalo bi se uložiti i u obnovu luka i lučkih postrojenja od Rijeke do Ploča. U planu su i ulaganja u ekološke projekte, pa će Fond za zaštitu okoliša investirati oko pola milijarde kuna, a ostala javna poduzeća približno 1,3 milijarde kuna.
S druge strane, razna ministarstva, poput zdravstva, školstva i regionalnog razvoja, za svoje će projekte utrošiti oko dvije milijarde kuna. Taj je novac, tvrde u Vladi, već osiguran u proračunu, a radi se o projektima poput gradnje dječjih vrtića i škola, koji bi trebali osigurati nove poslove građevinarima.
Iako javna poduzeća grcaju u nelikvidnosti - njihovi nepodmireni dugovi dosežu milijarde kuna! - naši sugovornici tvrde da novac za realizaciju tih projekata nije upitan. Dio bi se, naime, namaknuo klasičnim bankarskim kreditima, a dio bi osigurale međunarodne financijske institucije, poput Europske investicijske banke (EIB) ili Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD).
Novi krediti
No, Ljubo Jurčić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista, upozorava da će to kao posljedicu imati daljnji rast vanjskog duga zemlje, koji je već prešao razinu od 40 milijardi eura. Dodaje i da država ponovno forsira gradnju autocesta, za koje je poznato da ne nose dobit u kratkom roku, a zapostavlja gradnju željezničke i energetske infrastrukture.
- Druge zemlje se u ovoj krizi nisu okretale infrastrukturnim projektima, nego poticanju potražnje, a mi ćemo time samo potaknuti uvoz i potražnju na stranim tržištima - zaključuje Jurčić.
