Obnovit ćemo 8000 zgrada i investirati milijardu kuna...

Damjan Tadic / CROPIX

Objavljeno: 22.03.2012

... zaposliti tisuće građevinara, povećati BDP i kreditni rejting Hrvatske, uštedjeti milijune kuna državnog novca na režijama, obnoviti škole, vrtiće i bolnice te pospješiti energetsku efikasnost, stvoriti bolje okruženje za naše građane i od svega toga napraviti izvozni proizvod i izvoziti naše znanje, iskustvo i pamet, najavio je ministar graditeljstva i prostornog uređenja Ivan Vrdoljak te istaknuo da s prvom stepenicom u tom planu Vlada kreće za 15 dana

Hrvatska će postati veliko gradilište, a nad brojnim bolnicama, vrtićima, školama, sportskim dvoranama, zatvorima, ministarstvima i raznim drugim javnim ustanovama sljedećih bi se mjeseci, pa i godina, trebale nadviti skele, što će ujedno biti znak velike obnove i podizanja energetske učinkovitosti javnih zgrada u Hrvatskoj te početak velikog “new deala” koji planira nova Vlada kao plan velikog oporavka sektora građevinarstva i rasta BDP-a. No, vratimo se na početak. O čemu je točno riječ?

11.000 objekata

Naime, ministar graditeljstva i prostornog uređenja Ivan Vrdoljak ovih dana najavio je da će Ministarstvo za dvadesetak dana raspisati natječaje za obnovu i podizanje energetske učinkovitosti oko stotinu javnih zgrada, a nakon sređivanja zakonske regulative u sljedećih nekoliko godina u planu je obnova oko osam tisuća zgrada u javnom vlasništvu. Ti natječaji za obnovu i podizanje energetske učinkovitosti bit će početak velikog plana o obnovi starih energetski neučinkovitih zgrada, ali i najava novih investicija vrijednih milijardu kuna.

- S obnovom i podizanjem energetske efikasnosti zgrada profitirat ćemo barem četvetverostruko. Prvo, zaposlit ćemo sektor građevinarstva, drugo štitimo kulturnu baštinu i okoliš te stvaramo ugodnije prostore za boravak naših građana, treće štedimo na energiji, i to tako da se ovi projekti obnove financiraju od ušteda koje ćemo ostvariti zbog manjih režija koje se ionako financiraju iz državnog i proračuna općina i gradova i četvrto steći ćemo znanja i iskustvo zbog kojeg ćemo moći izvoziti svoje znanje, tako da će naši inženjeri, voditelji projekata i građevinari postati konkurentni na globalnom tržištu jer znaju kako rekonstruirati stare zgrade i učiniti ih zelenim. I još ne zaboravimo da će zbog tih investicija koje bi kroz nekoliko godina mogle narasti na milijardu kuna, pokrenuti kotač gospodarstva, zbog čega će porasti BDP, zaposlenost i kreditni rejting Hrvatske - objasnio je ministar Vrdoljak, najavljujući da su u pripremi izmjene energetskih zakona te zakona o proračunu i lokalnoj upravi koje će omogućiti širi zamah u obnovi javnih zgrada - škola, vrtića, bolnica, ministarstava i drugih.

- Te zakone ćemo izmijeniti u lipnju, a već ujesen napravit ćemo model za obnovu i podizanje energetske učinkovitosti i privatnih zgrada. No, unatoč tome odlučili smo krenuti odmah s obnovom prvih stotinjak zgrada koje imaju sređene i ujednačene energetske certifikate koji su podloga za javne natječaje za obnovu jer jednostavno ne smijemo više čekati - objasnio je ministar, objašnjavajući da u Hrvatskoj ima 11.000 objekata u državnom, županijskom, općinskom vlasništu te da ima još stotinu tisuća zgrada u privatnom vlasništvu kod kojih bi se obnovom pročelja, s novim prozorima, izolacijom, solarnim panelima, toplinskim pumpama i ostalim “zelenim akcijama” bitno poboljšala energetska efikasnost i ostvarile velike uštede.

Ne smijemo čekati

- U ovom trenutku ne možemo čekati potpise 500 stanara u zgradi, pa ćemo zato krenuti s javnim zgradama za koje imamo svu potrebnu dokumentaciju, ali ćemo ujesen i za vlasnike stambenih zgrada napraviti model po kojem bi mogli obnoviti svoje fasade, promijeniti prozore i poboljšati energetsku efikasnost u svom domu jer će se tako kroz godine ostvariti ogromne uštede na grijanju, hlađenju, struji i ostalim režijama - rekao je ministar Vrdoljak na iznimno posjećenom skupu o zelenoj gradnji u organizaciji Savjeta za zelenu gradnju u Hrvatskoj.

HBOR i EBRD

Pitanje koje se odmah nameće je kako će se projekti obnova zgrada financirati, no i za to ministar Vrdoljak ima odgovor, rekavši kako su u pregovoru s HBOR-om, EBRD-om i drugim komercijalnim bankama, no kako doznajemo, HBOR već ima pripremljena sredstva po vrlo povoljnim uvjetima kreditiranja koja će se moći utrošiti u ove svrhe.

- HBOR je do sada već financirao nekoliko projekata za podizanje energetske efikasnosti i program za ovakve projekte postoji. Kamate su fiksne i one iznose od 3 do 4 posto s mogućnošću počeka od tri godine, odnosno s rokom otplate od 14 godina - rekao je Josip Pavković, voditelj Odjela infrastrukture i zaštite okoliša - sektor kreditiranja u HBOR-u.

Subvencije na kredite kreću za tjedan dana, a POS-plus za tri mjeseca

Za sve one koji nestrpljivo čekaju kada će Vlada krenuti s ovogodišnjim subvencijama za stambene kredite, s poznatim Bačićevim modelom prodaje stanova, odgovor je za tjedan dana. Prošle godine uz pomoć državnih subvencija na kamatne stope na kredite prodano je oko 1450 stanova, a ove godine planira se prodaja još 560 stanova, s čime će se ostvariti plan o prodaji 2000 stanova koji je zakonom bio predviđen. Kako doznajemo, malo je vjerojatno da će se ovaj model subvencioniranja nastaviti i iduće godine jer će u međuvremenu krenuti novi model POS-plus koji bi trebao startati početkom lipnja.

Za 15 dana stiže promjena Zakona o legalizaciji bespravnih objekata

Sto bespravnih objekata legalizirano je u devet mjeseci koliko je na snazi Zakon o postupanju s nezakonito sagrađenim zgradama, koji definira uvjete za legalizaciju bespravne gradnje. No, s obzirom na to da je to neznatna brojka prema količini objekata koje još treba legalizirati (ministar Vrdoljak kaže da ih ima 100.000 i da bi ovim tempom trebalo još 90 godina za njihovu legalizaciju), Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja planira za 15 dana objaviti prijedlog izmjena i dopuna tog zakona kako bi se pojednostavio i ubrzao proces legalizacije.

- Ukratko, mijenjat će se kategorizacija, načini izračuna i naknade i vrlo jasno ćemo definirati što se može, a što ne može legalizirati - rekao je ministar Vrdoljak i najavio presicu o izmjenama i dopunama zakona o legalizaciji za 10-ak dana.

Zašto treba graditi zeleno?

• Procjenjuje se da zgrade potroše 30 do 40 posto svjetske energije te da u nekim zemljama, kao što je Ujedinjeno Kraljevstvo, energetska potrošnja zgrada prelazi 50 posto nacionalne energetske potrošnje.

• Građevinski sektor troši tri milijarde tona sirovina godišnje, što je okvirno između 40 i 50 posto od ukupne svjetske potrošnje sirovina.

• Građevine su odgovorne za oko 20 posto globalne potrošnje vode.

• Zgrade su odgovorne za emisiju gotovo 1/4 sveukupne svjetske emisije ugljičnog dioksida. Generalno govoreći, zgrade imaju veći potencijal za ublažavanje emisije CO2 od bilo kojeg drugog sektora.

• U 2003. samo 24 posto građevinskih tvrtki na globalnoj razini je značajnije sudjelovalo u zelenoj gradnji. Očekuje se da će se do 2013. godine 94 posto tvrtki značajnije uključiti u istu te da će više od polovice tvrtki biti u velikoj mjeri ili u potpunosti posvećene zelenoj gradnji.

• Kroz cijeli životni ciklus zgrade, 84 posto energije koristi se za upravljanje zgradom, 12 posto iskorišteno je za proizvodnju i prijevoz građevinskog materijala i na samu gradnju te 4 posto odlazi na održavanje i obnovu.

• S aktualnom tehnologijom, zelene zgrade mogu smanjiti potrošnju energije za 30 do 50 posto, CO2 emisiju za 35, otpad za 70 i uporabu vode za 40 posto.

• Gradnja zelene zgrade u pravilu stoji samo 3 do 5 posto više nego standardna gradnja.

Broj preporuka: 5