Iznenađen sam vašim najavama da ćete predložiti Komisiji moguće aktiviranje zaštitnih mjera iz članka 39. Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji. Takav stav ne možemo smatrati pravičnim - stoji, među ostalim, u jučerašnjem odgovoru ministra pravosuđa Orsata Miljenića koje je četvrtak, doznajemo, uputio europskoj povjerenici za pravosuđe Viviane Reding.
REDING POSLALA NOVO PISMO VLADI 'Brzo promijenite lex Perković!'
Članak 39. pristupnog ugovora, podsjetimo, propisuje da Europska komisija smije poduzeti “primjerene mjere u slučaju ozbiljnih nedostataka” što može značiti i suspenziju dijela sredstava iz EU fondova. Nikad dosad komisija nije koristila tu zaštitnu klauzulu pa se i sama činjenica da ga Reding spominje za Zagreb se čini nepotrebnim i pretjeranim pritiskom. A on, u određenoj mjeri, nema veze s politkom Europske komisije.
Miljenić, u ime Vlade, objašnjava povjerenici Reding kada se uopće može, prema jasnim regulama i praksi Europske komisije, aktivirati spomenuti članak.
Prvo, mora se raditi o ozbiljnim nedostacima u prenošenju ili stanju provedbe acquisa. Drugo, u konkretnom slučaju Hrvatska, “ne samo da izvršava Europski uhidbeni nalog, već je preuzela obvezu uskladiti Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije”. 'Štoviše', piše Miljenić, 'uputili smo vam i jasno definiran vremenski redoslijed u kojem će se zakonske izmjene izraditi, donijeti u Saboru i stupiti na snagu'. Ukratko, Vlada je učinila sve što je smatrala potrebnim i što je Reding tražila.
Znakovit je dio pisma gdje ministar pravosuđa skreće pažnju europskoj povjerenici Reding na nejednak tretman država članica. U istoj situaciji bile su Slovenija i Češka, ali na njih nije primjenjena zaštitna odredba.
- Kao što vam je poznato, dvije države članice, Slovenija i Češka su također bile unijele vremensko ograničenje primjene Europskog uhidbenog naloga, iako to nisu dogovorile u svojim pristupnim pregovorima. Ugovor o pristupanju za te dvije države je u zaštitnoj odredbi, dakle u čl. 39, identičan onom u Ugovoru o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji - naveo je.
'NE MOŽEMO BITI KMETOVI PREMA VAN, A RAZBOJNICI DOMA' Milanović o slučaju Perković i Bruxellesu
Obje te zemlje uvele su vremensko ograničenje primjene Europskog uhidbenog naloga 2004. godine. Slovenija je tako provela usklađenje s acquisom u listopadu 2007. što je stupilo na snagu u veljači 2008. dok je Češka to napravila tek u ožujku 2013. godine, s tim da ta promjena stupa na snagu 1. siječnja 2014. godine.
Pri tome je Komisija za primjenu zaštitne odredbe iz njihovih pristupnih ugovora imala trogodišnju nadležnost i ovlasti prema tim državama članicama, kakve danas ima u odnosu na Hrvatsku, ali nije primijenila navedenu zaštitnu odredbu, iako se neusklađenost kod Slovenije protezala više od tri godine, a kod Češke gotovo deset godina.
- Polazeći od načela jednakog pristupa državama članicama i vjerodostojnosti Komisije, jedini logični zaključak zašto Komisija nije aktivirala odredbu čl. 39. u slučaju Slovenije i Češke, jest da nije bilo ozbiljnih nedostataka prenošenja pravne stečevine. Stoga je jasno da u slučaju Republike Hrvatske također nema ozbiljnih nedostataka u prenošenju pravne stečevine. Zbog svega navedenog, žalimo zbog vaše namjere da Komisiji predložite razmatranje aktiviranja članka 39. Ugovora o pristupanju, osobito u svjetlu hrvatske odluke o žurnoj promjeni sporne odredbe Zakona, definiranju jasnih rokova u kojima će to biti napravljeno te očito različitog postupanja prema državama članicama. Takav stav ne možemo smatrati pravičnim - zaključak je pisma upućenog Viviene Reding.
