DUBROVNIK - Za europske zračne luke prošla je poslovna godina bila najteža dosad. U uvjetima globalne krize broj prevezenih putnika smanjio se za 100 milijuna, a znaci oporavka zabilježeni potkraj 2009. još ne jamče miran san članicama SMAG-a. Europsko udruženje malih i srednjih aerodroma s prometom do 5 milijuna putnika koje djeluje unutar Međunarodnog vijeća zračnih luka (ACI Europe) na ovotjednoj konferenciji u Dubrovniku tražilo je odgovore na izazove poslovanja u suvremenom zračnom prometu.
Glavni direktor ACI Europe, Olivier Jankovec, optimist je kad je riječ o budućnosti europskih aerodroma koji su tijekom recesije bili prisiljeni rezati investicije i otpuštati djelatnike.
Spremne investicije
- Stanje će se popraviti. Naša asocijacija planira velike investicije od 50 milijardi eura do 2030. godine. Pred SMAG-om su i inače korjenite promjene u smislu smanjenja udjela državnog financiranja zračnih luka. Lokalni model upravljanja sve je prisutniji, pa će se aerodromi sami morati izboriti za poziciju na tržištu. Više nije dovoljno samo investirati u infrastrukturu, nego pri zračnim lukama razvijati i komercijalne aktivnosti poput trgovine i ugostiteljstva. Nekoliko je europskih aerodroma radi privlačenja putnika zamrznulo ili snizilo cijene aerodromskih pristojbi. Ključ uspjeha je da zračne luke postanu biznis za sebe - kaže Jankovec, koji prepreku razvitku poslovanja vidi u troškovima osiguranja koji su narasli nakon terorističkih napada 2001. No, za razliku od Sjedinjenih Država, gdje izdatke za sigurnost u cijelosti podmiruje država, europske zračne luke prisiljene su većinu troškova snositi same, pojašnjava Jankovec.
Hrvatska dobro stoji
Kakva je pozicija Hrvatske na “zračnoj karti” Starog kontinenta, upitali smo Jankovca. Hrvatska je lider u regiji, kako u smislu infrastrukture, tako i u legislativi, gdje prednjači kao potpisnica ugovora o liberaliziranju prava za izravne letove prema zemljama EU, kaže Jankovec. Ulazak u Europsku Uniju za hrvatske aerodrome znači pristup novcu iz europskih fondova, te bolju iskoristivost komparativnih prednosti, u čemu mora pomoći država.
- Zračne luke kod vas imaju jedinstvenu ulogu kao promotori turizma. Pritom je nužna potpora lokalne vlasti i turizma te postizanje pravog omjera suradnje između linijskih prijevoznika i low cost kompanija s kojima aerodromi moraju njegovati dobre veze. Upravo sam razgovarao s predstavnikom Ryanaira koji mi je pojasnio svoju poslovnu logiku. Ako za šest mjeseci u jednoj destinaciji ne postignu opipljive financijske rezultate, odlaze drugdje.
Low cost prijevoznici nisu vezani uz mjesto i zato ih treba znati privući i oteti konkurenciji - istaknuo je Olivier Jankovec.
Za dva mjeseca ZL Dubrovnik dodatno će proširiti terminal, zagrebačka zračna luka smanjuje pristojbe, što će sve donijeti konkurentnost.
Porast prometa
Na europskom ‘aviotržištu’ teretni zračni promet oporavlja se brže nego putnički. Vidljivo je da ljudi još zaziru od trošenja zbog globalne krize, ali i situacija kao što je kolaps u Grčkoj. Očekujemo da će u nacionalnoj zrakoplovnoj ‘mreži’ promet u odnosu na lani rasti od 2 do 3 posto, dok će u lokalnom sektoru povećanje dosegnuti 10 posto - prognozira Olivier Jankovec.
