'NAO' ZA POLA MILIJUNA KN

FOTO Čovjekov mali pomagač: Oni stižu! FER je naručio šest HUMANOIDNIH ROBOTA

  • Govori polako i pažljivo sluša. Suosjeća sa sugovornikom i razaznaje crte njegova lica. Što dulje sluša osobu s kojom razgovara, bolje je poznaje, dovoljno da je podsjeti kada mora uzeti lijek. Kad je tužan, sliježe ramenima, a kad je sretan, diže ruke u zrak. Visok je samo 58 centimetara, a težak 4,3 kilograma. Kada ga se napuni, čak 90 minuta može hodati, trčati, plesati. To je Nao robot, trenutno najpopularniji humanoidni robot na svijetu. Za 15 dana prvi primjerak njegove vrste stiže u Hrvatsku, a stalno prebivalište imat će na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu (FER-u). Opširnije na www.jutarnji.hr/1004828/

Objavljeno: 06.02.2012

Hrvatska 2020., zima, -20, cestu od snijega čiste roboti, a čovjek je na toplom s daljinskim u ruci. Budućnost? Ne!

ZAGREB - Govori polako i pažljivo sluša. Suosjeća sa sugovornikom i razaznaje crte njegova lica. Što dulje sluša osobu s kojom razgovara, bolje je poznaje, dovoljno da je podsjeti kada mora uzeti lijek. Kad je tužan, sliježe ramenima, a kad je sretan, diže ruke u zrak.

Tri laboratorija

Visok je samo 58 centimetara, a težak 4,3 kilograma. Kada ga se napuni, čak 90 minuta može hodati, trčati, plesati. To je Nao robot, trenutno najpopularniji humanoidni robot na svijetu. Za 15 dana prvi primjerak njegove vrste stiže u Hrvatsku, a stalno prebivalište imat će na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu (FER-u). FER će tako postati prva hrvatska institucija koja će posjedovati čovjekolike robote.

Naručili su ukupno šest tih robota, koji stoje 461.000 kuna, a nabavljeni su u sklopu europskog projekta Centar izvrsnosti za napredne kooperativne sustave. Zahvaljujući projektu, FER će tijekom sljedećih mjeseci nabaviti istraživačke opreme u vrijednosti 980.000 eura za tri istraživačka laboratorija u osnivanju: Laboratorij za kognitivne i robotske sustave, Laboratorij za kooperativne umrežene ugradbene sustave i Laboratorij za kooperativne sustave obnovljive energije.

- Nao roboti francuske tvrtke Aldeberan samo su prvi koje ćemo nabaviti. Ali ne mislim da se zbog toga trebamo praviti važnima. Vrlo rado ćemo omogućiti zainteresiranim hrvatskim znanstvenicima s drugih institucija provođenje istraživačkih eksperimenata na našim robotima, ne samo Nao robotima nego i drugim robotima koje ćemo uskoro posjedovati - ističe profesor Ivan Petrović, predstojnik Zavoda za automatiku i računalno inženjerstvo na FER-u.

Nadogradnja sustava

Dolazak prvih čovjekolikih robota u Hrvatsku omogućit će studentima i profesorima FER-a zanimljivu platformu za istraživačke i edukacijske svrhe jer Nao roboti imaju sustav otvoren za dodavanje vlastitih funkcija.

Nao će najviše koristiti studenti doktorskih studija u istraživačkom radu, ali i studenti diplomskih studija pri izradi diplomskih radova.

I Petrović i Nedjeljko Perić, dekan FER-a, slažu se da čovjekoliki oblik robota nije nužno i najprikladniji za sve primjene, ali svakako najviše pobuđuje interes studenata za znanstveni rad u području kognitivne robotike.

- Pazite, prije 40 godina ljudi su o računalima govorili kao o superčudu. A to se danas događa i s robotima. U našu svakodnevicu ući će vrlo brzo, jednako kao što su ušli mobiteli i računala - objašnjava Perić. A za ulazak robota u svakodnevicu već se sada, ističu stručnjaci s FER-a, treba pripremati.

Opasni poslovi

Nao roboti već se upotrebljavaju kao ispomoć starijim i nemoćnim osobama. Zamislite robota koji razgovara s umirovljenicima i podsjeća ih kada trebaju popiti lijek. Oni mu se smiju, a on ih razumije. No, to je samo mali dio onoga što nas očekuje, ističu naši sugovornici.

Stoga na FER-u kažu da ne kupuju samo nove robote nego da godinama razvijaju svoje koji mogu zamijeniti ljude na teškim i opasnim poslovima. Napominju da robot nikada neće biti inteligentniji od čovjeka.

- Zašto bi se radnici izlagali suncu na plus 40 prilikom asfaltiranja kada bi cijeli taj posao mogao obaviti samo jedan čovjek uz pomoć daljinskog upravljača i nekoliko robota i strojeva. Ili zašto robot ne bi umjesto čovjeka obavljao opasne poslove razminiranja ili čišćenja reaktora - kaže Perić. Dodaje da platforme za takve operacije na FER-u već imaju, a želja im je da projekte implementiraju u domaće gospodarstvo. No, to će biti teško bez podrške države.

Klasičan futurizam

Upravo zbog činjenice da Hrvatska nema jasnu strategiju razvoja gospodarstva, ovakvi su primjeri za nas klasični futurizam.

Petrović navodi primjer iz Njemačke, gdje se u poljoprivredi koriste roboti sa senzorima koji snimaju zemljište.

- Na temelju boje pšenice pokazuju gdje je zemlja dobra i gdje ne treba stavljati umjetna gnojiva. Zašto i mi ne bismo u važnom području poput poljoprivrede koristili slične metode - objašnjava Petrović.

Broj preporuka: 8

Više o...

ARHIVA ČLANAKA

Još iz rubrike

hotrss

Opći uvjeti korištenja | Pravila prenošenja sadržaja | Zaštita privatnosti | Pravila komentiranja | Impressum | Kontakt | Oglašavanje

EPH Digital: Jutarnji list | Slobodna Dalmacija | Gloria | Globus | Sportske Novosti | Autoklub | Dom & dizajn | Dobra hrana | Bestseller | Dodo | Dosi | Gorila | LikeCroatia | Gameland | Dubrovacki Vjesnik

WAZ: Der Westen