Recesija je na tržištu umjetnina, kao i na arhitektonskom tržištu, donijela i nešto dobro: smanjenje prenapuhanih cijena i napornih potraga za novom i svježom krvi, kao i prestanak nadmetanja u senzacionalističkim građevinama globaliziranog izgleda, koje se posve gube u vizurama grada u kojemu su sagrađene. Najveći je krah pretrpjelo kinesko tržište, na kojem se deseci galerija zatvaraju na dnevnoj bazi. No, upravo će se tako, otkrivaju stručnjaci koji proučavaju tržište umjetnina, otvoriti polje za prepoznavanje pravih vrijednosti.
Divovski tobogan
Interes za muzeje u godini recesije ne jenjava, dapače, raste. “Dobar posao je najbolja umjetnost”, ironična je izjava Andyja Warhola na temelju koje je nastala “Pop life: umjetnost u materijalnom svijetu”, razvikana prošlogodišnja izložba u najposjećenijem europskom muzeju, Tate Modern u Londonu. Ovaj muzej posjeti šest milijuna ljudi godišnje, prošle ih je godine bilo i više, pa se ubrzano radi na njegovu proširenju, na što su punom snagom prionuli slavni arhitekti Herzog i de Meuron. Krajnji su rok Olimpijske igre u Londonu, a nacrti su već poznati. Do tada posjetitelji će se po muzeju naguravati.
Muzeji su, dakle, ponovno popularni, i to je svjetski trend, ne samo naš. Pariški centar George Pompidou po pojedinoj izložbi obiđe oko milijun posjetitelja, a tako je bilo i na prošlogodišnjoj izložbi Warholovih porteta slavnih. Zainteresiranih za izložbu bilo je odasvud, a zabilježena su i povećana noćenja u hotelima. Kao što i dalje za vrijeme bijenala ne možete naći praznu sobu u Veneciji. U malo manjem Amsterdamu, koji ima otprilike stanovnika kao Zagreb, sredinom prošle godine otvorena je podružnica ruskog Ermitaža, kojeg je tijekom šest mjeseci postojanja obišlo više od pola milijuna posjetitelja. Povećan je interes za “stabilnijim” vrijednostima, pa se među rekordima posjeta svjetskih muzeja ubraja posjet pariškom d’Orsayu, u kojem su djela francuskih impresionista. Ulaže se u provjerene umjetnike, pa su na aukciji ovog tjedna u Sotheby’su rekorde oborili Picasso i Giacometti.
Jedan od krivaca za veliku posjećenost Tatea prošle godine je bio i divovski tobogan Carstena Hollera, koji se sada nalazi u našem Muzeju suvremene umjetnosti.
Moje lijevo stopalo
Kroz MSU dnevno prođe i do tri tisuće ljudi, a tijekom Noći muzeja tamo je u jedan dan prošlo njih 30 tisuća. Velika će posjećenost biti sigurno i za posjeta Gilberta i Georgea u svibnju, s obzirom na to da je umjetnost koja može na jednostavan način komunicirati sa širom publikom njihov imperativ. Provokativan britanski bračni par već je najavio svoju koncepciju za muzej: pokazat će se radovi iz serije “Union Jack Freak”, koja postavlja izravna pitanja o religiji, seksualnosti i politici. U MSU se planira i velika izložba sjajne, međunarodno poznate umjetnice Danice Dakić, podrijetlom iz Sarajeva te skupna izložba “Moje lijevo stopalo”. I to je, nažalost, od stranih gostovanja to, pa ljubitelji umjetnosti još ne bi trebali spremiti putovnice.
No, zamislite sljedeću situaciju: uživate u suvremenoj umjetnosti i imate odriješene ruke i budžet kakav želite. Pred vama je mapa svijeta. Dovoljno je okrenuti samo jedan broj telefona i umjetnik čija djela želite izložiti je vaš. Koga biste odabrali, koga biste željeli vidjeti u novom Muzeju suvremene umjetnosti, pitanje je koje smo postavili desetoro umjetnika i kustosa. Pokazalo se da to i nije tako lagan zadatak. Dilema je puno: odabrati ime koje je trenutačno među najprovokativnijima, ili ono koje je izvršilo snažan utjecaj na umjetnost danas, direktna ili diskretna kritika površnosti, baza ili nadogradnja, slika ili video...?
Ljudska kosa kao konac
Našu smo anketu započeli s fotografijom jer nam se činilo da smo na ovom području u vezi međunarodnih gostovanja najslabije stajali, što nam je odmah potvrdio i Ivan Posavec. - Kod nas dugo nije bilo ozbiljnih fotografskih izložbi, pa je teško nešto izabrati jer biste željeli vidjeti i pokazati sve. Pitanje je treba li prvo postaviti temelje ili pokazati što se zbiva danas. Moj konačni odabir su danas aktualni autori William Eggleston i Martin Parr, kod kojih me fascinira lakoća kojom stvaraju - zaključuje Posavec, neodlučan između Magnumova britanskog fotografa Parra, među ostalim poznatog i po izjavi: “Magnumovi fotografi išli su na razna bojišta. Ja sam išao iza ugla, u lokalni supermarket, jer je za mene tamo bila prva linija”, i Amerikanca Egglestona.
Ravnatelj Umjetničke galerije Dubrovnik Antun Maračić veliki je ljubitelj rada Mone Hatoum, umjetnice iz Beiruta koja živi u Berlinu, pa je tako oduševljen i njezinim nastupom uz posljednji bijenale u Veneciji. - Ova je umjetnica bila jedna od rijetkih koji su se uspjeli izdvojiti u kontekstu tako zasićenom umjetničkim proizvodima. Unatoč diskreciji i sitnim naznakama, primjerice kad upotrebljava ljudsku kosu kao konac kojim ovlaš prošiva tkaninu posteljine, radovi Mone Hatoum su potresni. U njezinim su radovima prisutni konkretni znakovi njezina zavičaja i tragične svakodnevice, no uvijek je jednako i univerzalna - navodi Maračić.
Novac nije najbitniji
Ravnatelj HDLU-a Branko Franceschi kao svoj adut ističe Paula McCarthyja: - Riječ je o radovima koji bi jako dobro sjeli u prostor ovog muzeja. Optimalan je izbor kako bi se zadovoljila očekivanja umjetničkog svijeta i šira publika, a opet ima i dozu provokativnosti koja umjetnost gura naprijed. Kalifornijski je umjetnik poznat po divovskim figurama na napuhavanje, ali i po snažnoj provokaciji.
McCarthyjeve gigantske skulpture često osvajaju prostor, jednako kao što to čine djela Britanca Anisha Kapoora, koji je zbog toga poznat i po postaji podzemne željeznice u Napulju ili spomeniku Britanskim žrtvama 11. rujna u New Yorku.
- Svakako bih volio vidjeti izložbu Anisha Kapoora. Njegova su djela fascinantna u svojoj jednostavnosti. U njima može uživati i jedan petogodišnjak. Posjetitelj muzeja mogli bi uživati u tajanstvenosti njegovih radova ili igrati se refleksijama u njegovim djelima od kroma - navodi kipar Dražen Grubišić, suosnivač Muzeja propalih veza.
No, kustosica zbirke Filip Tradea Vanja Žanko podsjeća nas da najvećim umjetnicima novac nije presudan; važno im je ponuditi dobar koncept.
- Mnogim zvijezdama u odabiru projekata možda neće biti presudan novac, nego atraktivnost i inovativnost projekta. U manjku vremena i gustom rasporedu, oni biraju u čemu doista žele sudjelovati - zaključuje i kaže kako joj je u ovom trenu najzanimljiviji među zvijezdama Maurizio Cattelan. - Da imam priliku, dobro bih sjela da osmislim projekt zbog kojeg bi on došao u Zagreb - zaključuje.
