Sletjevši jučer u Amman, na početku svoga jamačno najsloženijega apostolskog putovanja, papa Benedikt XVI. u nekoliko je rečenica izložio platformu Svete Stolice za taj dio svijeta: dijalog sviju sa svima, zaustaviti osipanje kršćana, favorizirati kompromis Židova i Arapa.
Vatikan se pazi da ne nudi rješenja, da ne arbitrira, ne samo zato što je zainteresirana strana, nego i stoga što svako ponuđeno rješenje stvara protivnike na svakoj od sukobljenih strana: jednima je previše, drugima je premalo, a svatko misli da se više izišlo u susret njegovu protivniku. U dijalogu možda same sukobljene strane nađu kompromis, preuzimajući odgovornost na se.
Papa Ratzinger ima bezbroj razloga za oprez pri ovom hodočašću. Odlazak u Svetu Zemlju postao je na neki način papinskom obavezom otkako je 1964. onamo otišao Pavao VI. Papa Montini je onamo prispio prije sedmodnevnoga (kippurskog) rata i u ozračju novih nada u katoličko-pravoslavnu pomirbu. Papa Wojtyla je pak pohodio Svetu Zemlju u momentu nada izazvanih sporazumom u Oslu za koji je potpisnicima dana prerana i uzaludna Nobelova nagrada za mir, u atmosferi Svete 2000. godine dvomilenijskog jubileja.
Tada se činilo da je izraelsko-palestinski mir na dohvatu, gotovo neizbježan, a danas se doima iluzornim. Produljena napetost pomogla je jačanju ekstremnih nacionalista u Izraelu, a još više u Gazi. To udaljuje mir, u vrzinu kolu uzroka i posljedica. Šest desetljeća odgode pomoglo je da palestinsko-izraelski sukob bude trajno grotlo levantinskog vulkana, kojemu naravno ne manjkaju ni ina ognjena ždrijela. Hodočašće Benedikta XVI. odvija se u znatno nepovoljnijoj klimi nego njegova prethodnika Ivana Pavla II. prije devet godina, a kamoli Pavla VI. prije gotovo pola stoljeća. Ali to nije bio jedini hendikep.
Spomenimo tu sve sporiji i teži razvitak odnosâ s Izraelom. Izraelsko-vatikanski pregovori o imutku Katoličke crkve u Izraelu traju 10 godina bez ishoda. Sveta Stolica se nada da će katolicima biti vraćene oduzete crkve i da će crkvene ustanove biti oproštene poreza. Izraelski predsjednik Shimon Peres sugerirao je svojoj Vladi da Svetoj Stolici dâ na upravu šest kršćanskih svetišta (Crkvu Navještenja u Nazaretu, Dvoranu Posljednje večere na Sionu, Getsemani, brdo Tabor, te Crkvu umnažanja kruha i riba; Crkva Svetog groba već je u kršćanskim rukama, pa se pripadnici suprotstavljenih vjeroispovijedi znaju ondje i potući oko međa).
Protivnicima kršćanstva i Katoličke crkve u muslimanskim redovima Papa je predavanjem u Regensburgu pružio efektnu poštapalicu. Muslimanski maksimalisti u Nazaretu su ispred Crkve Navještenja razapeli transparent da ne žele onoga tko vrijeđa Božjeg poslanika Muhammeda.
Otpočevši putovanje Jordanijom, Papa je zaobišao dihotomiju Izrael-Palestina i pokazao da je ovaj put svjestan barem dijela zamki. Jordaniju nisu zaobišli ni Pavao VI. ni Ivan Pavao II.: obojica su bili na mjestu Isusova krštenja vodom Jordana, koji tada očito nije bio fronta, nego poveznica. Unatoč tome, i jedni i drugi se simbolički mašaju Papinih skuta da bi Katoličku crkvu pogurnuli protiv svog protivnika.
Palestinski Arapi, počam od kršćana, očekuju da će Papa zagovarati njihova prava. Na Trgu Svetog Petra darovana mu je kefija, koju su sa židovske strane vidjeli kao provokaciju. Muslimanski vođe su podijeljeni: jedni bi bojkotirali susret s Papom, drugi bi došli, ali zahtijevali ispriku, treći bi radije gledali naprijed i tražili u Svetoj Stolici saveznika protiv Izraela.
U Vatikanu pak kažu da Sveta Stolica može pomoći izraelskim i palestinskim kršćanima samo ako ima dobre odnose s Izraelom.
Yad L’Achim, židovska antoprozelitska udruga, izriče nadu da će Papa obznaniti imena sve židovske djece koju su katolici spasili od holokausta, ali su ih odgojili kao katolike. Mnogima su zatajili da su židovskog podrijetla, tvrdi Yad L’Achim, koji objavljuje gotovo 2000 imena samo iz Nizozemske, zemlje gdje je izdana Anna Frank.
Sveta Zemlja se, očito, doima kao teren koji drevna i nova nesuglasja čine minskim poljem gdje svaka nedovoljno odmjerena riječ može izazvati verbalnu eksploziju. Izraelske sigurnosne službe se boje i zbiljskih eksplozija, pa su Papi preporučili da ondje ne koristi ostakljeni papamobil, blindiran, ali nedovoljno.
A Papa je pošao u Svetu Zemlju s deklariranom nakanom zauzimanja za mir i podrške dijalogu.
Inoslav Bešker
