U mojem ministarstvu muškarci, kad završi radno vrijeme, odlaze s posla, bio posao obavljen ili ne. Nije zato čudno što je od 30 načelnika Ministarstvu kulture, 27 žena. Jer ako ženi date šefovsko mjesto, osim kompetencije i sposobnosti, ona će demonstrirati i cijeli niz drugih prednosti i kvaliteta.
Ženi nije na prvom mjestu osobna promocija, već unapređenje ustanove. Žene pokazuju veći senzibilitet za zajednicu i suradnike. I znaju presjeći kad treba donijeti težu odluku - tako ministar kulture Božo Biškupić komentira činjenicu da su rukovodeći položaji u hrvatskim muzejima i galerijama u većem postotku rezervirani za žene.
Ne zarađujemo puno
Dakle, žene vladaju u trenutku kad je gotovo 280.000 posjetitelja iskoristilo privilegij ovogodišnje Noći muzeja.
Ili kad je Muzej suvremene umjetnosti već u prvih mjesec dana oborio i najoptimističnije procjene, a Muzej krapinskog pračovjeka oduševio ambicioznim i modernim postavom.
- Kod nas je još uvijek jako uvjerenje da biti ravnateljem znači sjediti u fotelji. Zabluda! Biti dobrom ravnateljicom znači ponajprije raditi, i to najčešće - mukotrpno. Prije svega je bitno dobro surađivati s ljudima u timu koji vodiš. Ali za to moraš imati viziju, planove, osjećaj za menadžment, poznavati materiju, znati što zapravo hoćeš... I rad te mora veseliti koliko god težak bio - priča Vesna Kusin, kojoj teče drugi mandat ravnateljice Klovićevih dvora, koji je preuzela nakon dugogodišnje novinarske karijere.
- U ovom poslu nema ograničenog radnog vremena. Kad se otvori izložba, drugi misle da možemo predahnuti. Ali nije tako jer se druge dvije-tri već pripremaju, a nove planiraju - ističe Kusin.
Snježana Pintarić, na čelu Muzeja suvremene umjetnosti, trenutno je najeskponiranije ravnateljica u Hrvatskoj.
Ne može se reći da nije bilo kritika na njezin rad, ali svejedno, trenutno joj teče treći mandat.
Povijesni muzej bez doma
- Velik broj žena, ravnateljica muzeja u Hrvatskoj jasno odražava situaciju u kojoj u našim umjetničkim muzejima u osnovnoj struci, a to su kustoska radna mjesta, radi puno više kustosica nego kustosa. Uostalom, sociološka i ekonomska istraživanja pokazuju da broj žena na vodećim pozicijama raste u onim strukama u kojima se manje zarađuje - komentira Pintarić.
Za razliku od Pintarić, čiji je Muzej dobio prikladan smještaj, Ankica Pandžić, dugogodišnja ravnateljica Hrvatskog povijesnog muzeja, preseljenje ustanove još uvijek čeka. Riječ je o nacionalnom muzeju koji u 163 godine zbog problema sa smještajem nije nikada imao priliku osmisliti stalni postav, po čemu je Hrvatska rijedak slučaj u Europi.
Sportska diciplina
- Radovi na rekonstrukciji Tvornice duhana Zagreb i prenamjeni tvorničkog u suvremeno opremljen muzejski prostor počet će ovog proljeća. Koncepcija stalnog postava je predana na recenzije. Uz rad na postavu odvija se digitalizacija muzejske građe i dokumentacije jer prije preseljenja moramo provesti novu sistematizaciju fonda - kaže Pandžić koja je u Povijesnom muzeju počela raditi prije 32 godine kad je ravnateljica bila Lelja Dobronić koju i danas navodi kao nedostižan uzor.
Ariana Kralj, samozatajna ravnateljica Gliptoteke HAZU, prije je bila na čelu Doma Hrvatskog društva likovnih umjetnika, u koji je bila dovela brojne međunarodne zvijezde, primjerice izložbu fotografija Oliviera Toscanija.
- Biti na čelu muzeja je kompleksan posao za koji treba ‘sportska disciplina’, neovisno vodi li ga muškarac ili žena. No istina je da se mi žene možda možemo bolje organizirati kada je ‘puno gostiju u kući’ - tvrdi Kralj i dodaje da ona svoj profesionalni uzor nalazi u drugim profesijama, primjerice liječničkoj gdje se radi vrlo odgovorno, iscrpljujuće, s dobrim raspoloženjem, empatijom za druge, brzo, efikasno, stručno...
Obitelj pati
Arijana Kralj smatra kako je porast broja posjetitelja muzeja odraz novog doba, jer smo svi zasićeni onime što se može kupiti i što je dostupno, a jedino doživljaj koji nosi muzej, koncert ili predstava može biti jedinstven izvor unutarnjeg zadovoljstva.
Jerica Ziherl na mjestu ravnateljice Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci je godinu dana. Rođena je u Ljubljani, a diplomirala je i doktorirala u Zagrebu.
- Uvijek se sjetim uvažene profesorice Vere Horvat-Pintarić koja nam je na prvom satu kao brucošima rekla da je ovo skup studij i da, ako želite nešto postići, moramo raditi od 10 do 12 sati dnevno. Tada nam to nije izgledalo tako realno, sada, nakon 20 godina, vidim da su njezine riječi bile istinite. Iza svake izložbe je puno rada, a sve to bljesne u samo pet minuta otvaranja - ističe ravnateljica MMSU.
Prije nego što je došla u Rijeku, bila je na čelu male novigradske galerije Rigo, u koju je dovela velike izložbe, poput Andyja Warhola, Lucija Fontane, Getulija Alvianija. Nakon toga, kraće je vrijeme bila i na čelu muzeja Lapidarium u Novigradu.
Biserka Rauter-Plančić na mjestu ravnateljice Moderne galerije prije nešto manje od dvije godine zamijenila je Igora Zidića. Prije je bila višom kustosicom u Klovićevim dvorima, što je posao koji je obavljala gotovo dva desetljeća. Likovna publika iz njezine kustoske karijere najviše pamti retrospektive Lea Juneka i Jurja Plančića, kao i scenarij koji je napisala za film o Oskaru Hermanu.
Rauter je organizirala izložbu Vlahe Bukovca u Haagu, koju je posjetilo više od 50.000 ljudi. Bila je i izbornicom hrvatskog nastupa na posljednjem Venecijanskom likovnom bijenalu.
- Mene i inače zovu radoholičarkom. Posao ravnateljice Moderne galerije traje dvanaest sati dnevno i ne prestaje kad dođete doma, zbog čega često zna patiti obitelj - navodi, koristeći priliku da najavi skoru veliku izložbu posvećenu 120. godišnjici rođenja Ljube Babića, prvog ravnatelja Moderne galerije.
Čuvari identiteta koji su sve zanimljiviji turistima
Za lokalno stanovništvo regionalni su muzeji čuvari identiteta i inspiracija za nove aktivnosti, a s druge strane sve su zanimljiviji i turistima jer najbolje odražavaju jedinstvenost kulture područja koje posjećuju. Njihov je zadatak stvoriti “poseban osjećaj mjesta“, objašnjava Goranka Horjan, koja je uz dvogodišnji prekid, kad je bila pomoćnica ministra za međunarodnu suradnju, od 2000. ravnateljica Muzeja Hrvatskog zagorja.
Unutar te cjeline nalazi se pet muzeja koje godišnje posjeti više od 120.000 posjetitelja. Ionako veliku brojku zasigurno će povećati i nedavno otvoreni Muzej krapinskog pračovjeka.
U Muzeju grada Vukovara trenutno je zaposleno 14 ljudi, ponosna sam što su među njima uglavnom mladi kolege, kaže Ruža Marić, ravnateljica Gradskog muzeja Vukovara. U istom je muzeju više od tri desetljeća. Došla je 1979. kao kustos arheolog, a od 1991. je na mjestu ravnateljice. Sedam godina vodila je Muzej u prognanstvu kad su formalno bili smješteni u Mimari.
- Naš muzej ima specifičnu ulogu.Još prije rata bio je smješten u Dvorcu Eltz, mjestu koje su odvijale sve značajnije političke, kulturne i privatne manifestacije pa su Vukovarci još u to vrijeme bili izuzetno vezani uz njega. U vrijeme rata, kad smo djelovali u prognanstvu, funkcionirao je kao mjesto okupljanja. Programi kojima se bavimo iznimno su raznoliki, u njih je uključen velik broj građana kojima želimo ukazati na kontinuitet događanja i pripadanja tom prostoru - završava Marić.
