Kada mu je prošlog rujna javljeno da su ga izabrali za ovogodišnjeg domaćina svečane dodjele Oscara, Jon Stewart, voditelj emisije "The Daily Show" na kabelskoj postaji Comedy Central, nadao se iznimno lakoj "gaži". Oscara je prvi put vodio 2006. godine, ali mu se nije dopalo što je za angažman doznao tek u prosincu: razdoblje do početka ožujka, kada je priredba održana, proveo je kao u groznici, istodobno pripremajući svoj dnevni show i zahtjevni oskarovski spektakl.

  Nekomercijalni filmovi

Iz današnje perspektive to je ipak bilo idilično razdoblje. Naime, tek što su prošlog listopada prionuli na posao, izbio je štrajk hollywoodskih scenarista, koji su zahtijevali nešto veći udio u ukupnoj raspodjeli prihoda za filmove i televizijske programe.

Stewart ne samo da nije znao hoće li se priredba uopće održati (otkazivanje svečane dodjele Zlatnih globusa predstavljalo je dostatno zastrašujući primjer) nego se morao osloniti na rezervne suradnike i u emisiji "The Daily Show": njegovi stalni scenaristi također su bili u štrajku.

Štrajk je završen prošlog tjedna i Stewart je ovaj put imao samo osam dana na raspolaganju da se pripremi za nedjeljni prijenos. U svakom zlu ima i ponešto dobroga. Zloguke prognoze da će televizijski prijenos ovogodišnjeg Oscara biti među najslabije gledanima posljednjih sezona, zato što su u konkurenciji za glavnu nagradu mahom nekomercijalni filmovi, vjerojatno se neće ostvariti.

Iščekivanje hoće li štrajk scenarista ugroziti dodjelu Oscara toliko je podjarivano u medijima da će mnogi gledati televizijski prijenos iz čiste znatiželje, da vide kako su organizatori navrat-nanos uspjeli skrpati priredbu.

Ipak, ništa se nije prepustilo slučaju. Filmovi možda nisu hitovi, a među nominiranima nema previše zvijezda (iznimka su Johnny Depp i George Clooney), ali će ih zato biti bezbroj među prezenterima, od Toma Hanksa i Nicole Kidman do Harrisona Forda te nove tinejdžerske glumačko-pjevačke senzacije Miley Cyrus, koju je proslavila Disneyjeva serija "Hannah Montana".

Ohrabrena "dobrim vibracijama", televizijska mreža ABC podigla je cijenu spota od 30 sekundi - s milijun i pol dolara na milijun i 800 tisuća - te zadovoljno ustanovila da oglašivačima to nije pretjerano zasmetalo.

Iz kladionice

Kakva je trenutačno situacija na kladionici, tko dobiva najvažnije nagrade? U konkurenciji najboljeg filma najviše šansi je na strani filma "Nema zemlje za starce" braće Ethana i Joela Coena, koji je već pobrao nagrade svih važnijih američkih filmskih cehova. Njihovi članovi ionako čine većinu glasačke oskarovske mašine pa bi pobjeda tog filma trebala biti gotova stvar. Ipak, pri glasanju za najbolji film ne radi se samo o procjeni struke nego i o emocionalnom dojmu: tjeskobni krimić braće Coen podijelio je čak i poklonike glede netipične završnice. Mnogi priznaju da je uopće nisu razumjeli, a drugima se uopće ne sviđa.
Budući da je prije dvije godine otpiljen gotovo sigurni favorit "Planina Brokeback" (pobijedila je "Fatalna nesreća"), nije nemoguće da se takva situacija ponovi i ove godine.

Tko bi se u tom slučaju mogao okoristiti epitetom "konja na kojeg se nitko ne kladi"? Govorka se da se triler "Michael Clayton", prvijenac poznatog scenarista Tonyja Gilroyja, jako sviđa starijim glasačima. "Nema zemlje za starce" vjerojatno će potvrditi najveći broj od svojih osam nominacija, ali moguće je da mu izmakne nagrada za najbolji film.

Ako ne trijumfira "Michael Clayton", tajni favorit je gorka komedija "Juno", priča o 16-godišnjoj školarki koja traži zamjenske roditelje za svoj "trenutak nesmotrenosti", ujedno i najuspješniji "jeftinjak" koji se ikad natjecao za Oscara.

Prošle godine "Mala Miss Amerike", film sličnog produkcijskog profila, bio je nadomak pobjedi (nagrađen je za scenarij i najbolju mušku sporednu ulogu), no "Juno" je dvostruko uspješnija u kinima. Dosad je zaradila više od 125 milijuna dolara bruto u Americi, što je u golemom nesrazmjeru s ostalim konkurentima: najbolje rezultate među njima ima film braće Coen, a to iznosi "skromnih" 58 milijuna. Pobjeda filmova "Okajanje" i "Bit će krvi" predstavljala bi pak uistinu veliko iznenađenje.

Cotillard iz prikrajka

U kategoriji najbolje glumice ishod je također neizvjestan. Procjenjuje se da najmanje šansi imaju Cate Blanchett ("Zlatno doba kraljice Elizabete"; australska glumica bi se, međutim, mogla utješiti Oscarom za sporednu ulogu, zahvaljujući ulozi Boba Dylana u filmu "Nisam tu") i Laura Linney ("Obitelj Savage").

Dvadesetogodišnja Ellen Page, zvijezda filma "Juno" nije bez izgleda, ako njezin film osvoji glavnu nagradu, no pretpostavlja se da će se najžešća bitka voditi između Engleskinje Julie Christie, koja tumači žrtvu Alzheimerove bolesti u redateljskom prvijencu kanadske glumice Sarah Polley "Daleko od nje", te Francuskinje Marion Cotillard, sjajne Edith Piaf u biografskoj melodrami "La vie en rose".

Julie Christie je u prednosti, ne samo stoga što je već jednom dobila Oscara za ulogu u filmu "Darling", nego i zato što je dobila nagradu američkoga glumačkog ceha, a glumaca je ponajviše među šest tisuća članova Američke akademije filmskih umjetnosti i znanosti koji odlučuju o Oscaru. Ipak, u kuverti bi se moglo zateći i ime Marion Cotillard: ona je pobijedila i na nedavnoj dodjeli nagrada Britanske akademije za film i televiziju te se prometnula u najveću zvijezdu te priredbe.

U kategoriji najboljega glumca gotovo da i nema dvojbe, jer je Daniel Day-Lewis (već je dobio Oscara za "Moje lijevo stopalo") pobrao gotovo sva priznanja koja se u predoskarovskoj sezoni moglo dobiti. Izvjestan je minus što u filmu "Bit će krvi" Paula Thomasa Andersona glumi negativca, ali kako je taj "veći od života", to zapravo nije ozbiljan nedostatak.

Najveći mu je konkurent George Clooney ("Michael Clayton"), sentimentalni favorit glasačke baze: glumac je, međutim, prije dvije godine nagrađen za sporednu ulogu u "Syriani" pa bi Američka akademija bila ipak suviše blagonaklona da mu u tako kratkom vremenskom razmaku opet udjeli Oscara.

Nagrada za najbolji strani film gorljivo se prati  izvan Amerike, no ne i ove godine.  Iz završnice je otpiljen glavni favorit '4 mjeseca, 3 tjedna i 2 dana'

Johnny Depp ("Sweeney Todd, đavolji brijač Fleet Streeta"), Tommy Lee Jones ("Dolina nestalih") i Viggo Mortensen ("Ruska obećanja") ne spominju se kao mogući pobjednici.

Braća Coen gotovo sigurno dobivaju Oscara za najbolju režiju za film "Nema zemlje za starce".

Ako im i izmakne nagrada za najbolji film, Oscar za režiju priznanje je kako stručnosti, tako i talentu: kada je "Planina Brokeback" zakinuta za glavnu nagradu, Ang Lee je ipak za utjehu dobio pozlaćeni kipić. Najveći konkurenti? Virtuozni P. T. Anderson ("Bit će krvi"), a možda i slikar Julian Schnabel za režiju filma "Skafander i leptir", dramu o uredniku magazina Elle, koji je nakon infarkta ostao paraliziran. Jason Reitman ("Juno") i Tony Gilroy ("Michael Clayton") imaju nešto manje šansi, ali nije nemoguće da izađu na pozornicu po Oscara.

Naposljetku, nagrada za najbolji strani film uvijek se grozničavo pratila izvan Amerike, no ove godine pobjeda u toj kategoriji minorna je atrakcija, jer su iz završne selekcije otpiljeni glavni favoriti, rumunjski "4 mjeseca, 3 tjedna i 2 dana" te francuski "Persepolis".

'Katyn' ili 'Krivotvoritelji'

Među pet nominiranih najviše se izgleda daje austrijskom filmu "Krivotvoritelji" (glasačka mašina iznimno dobro reagira na priče o snalaženju Židova tijekom holokausta), no i eventualni trijumf poljskog "Katyna", ruskog "12", kazahstanskog "Mongola" i izraelskog "Beaufort" nije nemoguć, samo što će mnogi na to tek slegnuti ramenima.

Američka akademija hitno mora mijenjati pravila o glasanju u toj kategoriji, inače će Oscar za najbolji strani film postati krajnje opskurno priznanje.


Nenad Polimac