Zato projekti “Vitić pleše” i “Bilježenje grada/bilježenje vremena” nisu tek zgodne fome i alibi za donacije nevladinoj udruzi, nego doista uključuju sve više zainteresiranih stanovnika zagrebačkih kvartova.
Financijske teškoće kulturnjačkih projekata vremenom se umnožavaju, a ako rješenje nije u bolje sročenim “aplikacijima” za fondove, u čemu jest? Nova inicijativa Bakala i “Bacača” zato je zanimljiva: žele osnovati Hrvatsku etičku banku koja bi pomagala projekte “održivog razvoja”, ekologije i nematerijalne baštine, ali i financirala nezavisnu kulturu i umjetnost.
Za domaću sredinu revolucionarna, pojava etičkih banaka stara je činjenica u europskom monetarnom svijetu, posebice Italiji, Njemačkoj i Nizozemskoj. S temeljnom idejom socijalne, liberističke ekonomije, kapital etičke banke čine ugovorni polozi članova banke koja korisnicima pozajmljuje bez ili uz vrlo malu kamatu.
U domaćoj praksi bi to, tumači Bakal, značilo da pošteni poduzetnici poput Željka Mavrovića ulože u banku sredstva koja onda kulturni projekti posuđuju uz malu kamatu. Bulumenta “kontroverznih” poduzetnika ne dolazi u obzir jer bi etička komisija banke utvrđivala tko može investirati i kome se može posuđivati.
Trilogija 19. 10. na MESS-uKazališna trilogija ‘Proces_grad’, koju su ‘Bacači sjenki’ radili proteklih pet godina, imat će svjetsku premijeru 19. listopada na sarajevskom MESS-u. Predstave su ispirirane kafkijanskim motivima, a druga epizoda ‘Ex-pozicija’ (2005.) višestruko je nagrađivana. |
Branimira Lazarin
