Naime, ovih dana, kako doznajemo, počinje ovrha s računa države u Hrvatskoj narodnoj banci, a nastojat će se naplatiti najmanje 37 milijuna eura glavnice duga u sporu talijanske tvrtke Astaldi protiv RH za gradnju autoceste Zagreb - Goričan.
Rezultat je to nekoliko izgubljenih pokušaja osporavanja odluke Arbitražnog suda u Beču iz lipnja 2004. Država je pokrenula i nekoliko parnica na redovnim sudovima u Austriji, pokušavajući dobiti odluku u svoju korist, ali joj to nije uspjelo.
Kamate nisu obračunate
Zasad je nepoznat iznos dospjelih kamata te rok otkada će se obračunavati. Za cijeli slučaj jučer nije bilo moguće dobiti službeni komentar. Državu je u sporovima s Astaldijem zastupao odvjetnički ured Hanžeković -Radaković koji jučer također nije želio komentirati slučaj.
Sljedećeg tjedna intenzivirat će se i događaji oko spora s Hypo bankom, u kojem bi, nakon odluke Arbitražnog suda u Londonu, država mogla izgubiti 40 milijuna eura. Državna agencija za sanaciju banaka i osiguranje štednih uloga (DAB) u ime države dostavila je predstavnicima Hypo grupe prijedlog za moguću nagodbu kojom bi se smanjilo plaćanje države.
Kako se doznaje, predstavnici Vlade i Hypo banke mogli bi o platformi za nagodbu razgovarati već idućeg tjedna u Zagrebu nakon uskrsnih blagdana. Teško je prognozirati hoće li već sljedeći sastanak donijeti rješenje jer će ono ponajviše ovisiti o volji novog vlasnika, Bayerische Landesbanka, koji bi se trebao odreći već dosuđenog iznosa odštete.
Povijest parničenja
Spor između talijanskog Astaldija i Hrvatske nastao je 1999., kad su Talijani razvrgnuli koncesijski ugovor, tvrdeći da je hrvatska Vlada odgovorna za to što zajedničko koncesijsko društvo Transeuropska autocesta nije zatvorilo financijsku konstrukciju. Vrijednost cjelokupnog ugovora bila je 950 milijuna tadašnjih njemačkih maraka. Postojala je i odredba da Astaldi i Vlada kao koncesionari osiguraju početni iznos kredita od 225 milijuna DEM.U trenutku potpisivanja ugovora bila su sagrađena 54 kilometara autoceste prema Goričanu, a u cijeli posao bila je angažirana bojna Hrvatske vojske pod vodstvom Ljube Ćesića Rojsa.
Nakon što je Astaldi raskinuo ugovor, Talijani su ponudili tek osnovanim Hrvatskim autocestama gradnju dvaju tunela na autocesti prema Goričanu u zamjenu za odustajanje od međunarodne arbitraže. No, pošto su ponudili troškovnik,u HAC-u su ponudu ocijenili ucjenjivačkom pa je Astaldi u Beču pokrenuo arbitražu.
Do kraja godine, pak, kako se može čuti u odvjetničkim krugovima, rasplest će se i situacija oko Liburnija Riviera hotela i sporova Dom i SN Holdinga s državom.
Cijelu cestu je trebao graditi RojsU drugoj polovici devedesetih godina česti su bili sastanci zamjenika ministara vanjskih poslova Hrvatske i Italije, Sanadera i Fassina. Na njima su se pretresala pitanja zaštite talijanske manjine, imovine esula, ali i otvaranja prostora talijanskim ulaganjima. No, Fassino je najneugodnije bio iznenađen kad mu je na ručku u Zagrebu upravo Sanader morao reći kako je državni vrh odlučio gradnju ceste povjeriti Rojsu i njegovoj mehanizaciji. Fassinu je od iznenađenja iz ruke ispala vilica, a onda je pitao: "A u kakvoj to zemlji vojska radi ceste"? (Ž. T.) |
Krešimir Žabec
