Idemo li prema ledenom dobu, ili je ovaj val hladnoće samo potvrda globalnog zatopljenja? Ovu naizgled jednostavnu dvojbu pokušali smo za jučerašnje snježne i hladne subote razriješiti u razgovoru s nekolicinom naših uglednih i poznatih klimatologa .

Ali... Do pravog odgovora nismo uspjeli doći jer, vjerujem da već pogađate, i zagovaratelji dolaska novog ledenog doba i teoretičari globalnog zatopljenja u ovim ekstremnim vremenskim uvjetima koji su okovali pola Europe i Hrvatsku vide argumente za svoje stavove.

Trijumf akademika

- To je baš ono što sam ja uporno ponavljao i govorio u raspravama s klimatolozima koji svako vremensko obilježje pripisuju globalnom zatopljenju i efektu staklenika, pa i ovu ekstremnu hladnoću. U proteklih 2000 godina svako je stoljeće imalo svoje malo ledeno doba, pa će i ovo, rekao nam je akademik Vladimir Paar, fizičar kojem je, dobro smo pretpostavili, ovo zahladnjenje izmamilo osmijeh na lice. Paar je nekoliko puta u javnim raspravama bio izvrgnut gotovo posprdnim i podcjenjivačkim komentarima meteorologa i klimatologa s Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Paarove tvrdnje da su klimatolozi koji zagovaraju priče o globalnom zatopljenju “uglavnom slabo obaviješteni, bez iskustva i uvijek su u stranju ignorirati nove znanstvene spoznaje”, odmah smo pokušali provjeriti kod Zorana Vakule, našeg najpoznatijeg meteorologa.

‘Ne želim polemiku’

- Nisam kompetentan da vam dam odgovor na to pitanje. Imam slobodan vikend i ako želite biti kvalitetno informirani, nazovite našeg dežurnog meteorologa, rekao nam je Vakula, uz dodatak kako ne bi želio polemizirati s akademikom Paarom.

- Pa tko i bi, kada je vani počelo ledeno doba, pokušali smo razmekšati Vakulu, ali on se ipak odlučio za nešto mekano, što mu je žena vadila iz pećnice.

No, ovaj razumni Vakulin uzmak nije nas obeshrabrio. Sigurno u Splitu postoji klimatolog kojeg susjedi i poznanici opsjedaju pitanjima o vremenu. Znanstvenik Ivica Vilibić sa splitskog Instituta za oceanografiju, stručnjak je za klimatske promjene mora, ali ipak smo ga upitali kako tumači vrijeme u Splitu.

- A čujte, to vam je globalno gledano, zanemarivo što u Splitu i krugu od 100 kilometara pada snijeg. Ovo je ekstremni događaj koji je posljedica djelovanja čovjeka na okoliš i prirodnih ciklusa, i potrebno je mnogo više parametara da bismo izvlačili bilo kakve zaključke, kaže nam Vilibić.

Tko je ovdje lud?

- Ali kako ste došli do zaključka da je to posljedica djelovanja čovjeka, pitali smo Vilibića.

- Jedno od obilježja globalnog zatopljenja su upravo klimatski ekstremi koji se događaju, odgovorio je Vilibić, a mi smo ga zaskočili pitanjem koje nam je servirao Paar.

- Da, to ste čuli iz teorije determinističkog kaosa. Ali objasnite nam onda kako to da postotak ugljičnog dioksida raste, a temperatura se sukladno rastu ne penje na takvoj razini?

- Ha, znate... Atmosfera je vrlo kompleksna. Prije mjesec dana u Splitu smo hodali u kratkim rukavima, a pogledajte danas... izmotavao se Vilibić, ne dovodeći u pitanje teoriju globalnog zagrijavanja. Kada smo mu spomenuli da su britanski stručnjaci otkrili kako idemo prema mini ledenom doba, Vilibić nam je rekao da i on nama može poslati link na neke sasvim suprotne rezultate.

Nažalost, kao što smo imali priliku vidjeti, nismo došli do odgovara na pitanje - pada li snijeg da prekrije brijeg ili da klimatolozi ostave svoj trag? Prije bi se reklo-nit’ je snijeg, nit’ su labudovi.