Pakleni život ljudi koji previše znaju o mafiji

Objavljeno: 13.12.2008

No­vi iden­ti­tet, no­va bi­o­gra­fi­ja, no­vi po­sao, pre­bi­va­lište, no­ve ži­vo­tne na­vi­ke. Mno­go je no­vog kad ne­tko po­sta­ne zašti­će­ni svje­dok. Mo­že po­sje­ći­va­ti pri­ja­te­lje i bi­ti vaš no­vi su­sjed za ko­jeg ni­kad ne bi­ste rekli da je pod zaštitom države. Za ne­ke je psi­ho­loški pri­ti­sak, po­se­bno pro­mje­na iden­ti­te­ta i odla­zak u no­vu sre­di­nu, pre­ve­li­k te­ret pa, una­toč opa­sno­sti po vla­sti­ti ži­vot, odu­sta­nu od pro­gra­ma zašti­te svje­do­ka. Tad pre­ži­ve ili ži­ve kao lo­vi­na, ili se uto­pe u sva­ko­dne­vi­ci, a ma­fi­jaški im pr­st pošte­di ži­vot okre­ću­ći pa­lac go­re.

Ta­li­jan­ski po­du­ze­tnik Li­be­ro Gras­so ubi­jen je 29. ko­lo­vo­za 1991. go­di­ne na­kon što je odlu­čio pro­go­vo­ri­ti o “re­ke­tu”. Dr­ža­va nje­ga ni­je uspje­la zašti­ti­ti, kao ni su­ce Bor­sa­li­na i Fal­co­nea, ko­je je li­kvi­di­ra­la ma­fi­ja. No da­nas Ita­li­ja ima učin­ko­vit pro­gram zašti­te svje­do­ka. Oni ko­ji i da­lje ra­zot­kri­va­ju ma­fi­ju, po­put ta­li­jan­skog no­vi­na­ra i knji­že­vni­ka Ro­ber­ta Sa­vi­a­na, ži­ve pod 24-sa­tnom pa­skom po­li­ci­je. Fran­ce­sco Schi­a­von­ne, po­zna­ti­ji kao San­do­kan, na­re­dio je svo­jim ma­fi­jaškim gu­sa­ri­ma da do Bo­ži­ća ski­nu Sa­vi­a­no­vu gla­vu. Au­tor “Go­mor­re” sva­ku noć spa­va u dru­goj ka­ra­bi­ni­jer­skoj vo­jar­ni, ­ispred to­a­le­ta de­žu­ra­ju ka­ra­bi­ni­je­ri.

Kad je pr­vi hr­vat­ski ma­fi­jaški po­kaj­nik Zo­ran Mi­le­tić odlu­čio pro­go­vo­ri­ti pro­tiv “kne­žij­ske sku­pi­ne”, na za­gre­ba­čki je Žu­pa­nij­ski sud do­ve­den pod ja­kim mje­ra­ma osi­gu­ra­nja. No u su­dni­ci su mu bivši šefo­vi pu­ha­li za ­vratom, gle­da­li mu u li­ce. Na vi­dje­lo je izišao ­apsurd ta­kvog “po­kaj­ništva”. Mi­le­tić sa­da “okre­će ­priču” i više ne te­re­ti lju­de pro­tiv ko­jih je svje­do­čio. Loša isku­stva s pr­vim po­kaj­ni­ci­ma, ko­ji su u su­dni­ca­ma bi­li izlo­že­ni po­gle­di­ma i po­gr­da­ma ­onih pro­tiv ko­jih su svje­do­čili, uka­za­la su na po­tre­bu za­kon­ske re­gu­la­ti­ve zašti­te svje­do­ka, ali i na po­tre­bu osni­va­nja po­li­cij­ske je­di­ni­ce ko­ja će se o nj­i­ma bri­nu­ti. Odgo­vor­nost za ži­vo­te lju­di ko­ji pro­ka­zu­ju kri­mi­nal sa­da pa­da na te­ret dr­ža­ve te obje­ma stra­na­ma na­me­će stro­ga “pra­vi­la ­igre”, u ko­joj je taj­nost po­sla ­onih ko­ji šti­te osno­vno pra­vi­lo.  

Je­di­ni­ca za zašti­tu svje­do­ka MUP-a bro­ji tri­de­se­tak pri­pa­dni­ka i trenutačno se bri­ne o 15 zašti­će­nih svje­do­ka i čla­no­va nji­ho­vih obi­te­lji. Ne­ki od ­njih pre­se­lje­ni su u dru­ge ze­mlje, ali ne­ki su i pri­mlje­ni u Hr­vat­sku na za­htjev dru­gih dr­ža­va. U ko­je ze­mlje i kamo su pre­se­lje­ni naši zašti­će­ni svje­do­ci te ko­je su ze­mlje za­tra­ži­le uto­čište za lju­de ko­ji­ma ma­fi­ja ra­di o gla­vi? Na to pi­ta­nje Ma­to Bla­ža­no­vić, di­plo­mi­ra­ni pra­vnik i čel­ni čo­vjek ma­lo­broj­ne po­li­cij­ske sku­pi­ne ko­ja se bri­ne o ži­vo­ti­ma ugro­že­nih svje­do­ka, ne smi­je odgo­vo­ri­ti.

Kad je 27. li­sto­pa­da ime­no­van na mje­sto vršite­lja du­žno­sti na­čel­ni­ka Odje­la za zašti­tu svje­do­ka u Se­kto­ru za po­tpo­ru kri­mi­na­li­sti­čke po­li­ci­je, ja­vno­sti je ot­kri­ven sa­mo po­da­tak da je taj di­plo­mi­ra­ni pra­vnik u su­sta­vu po­li­ci­je od 1992. go­di­ne. Bio je na­čel­nik kad je je­dni­ca za zašti­tu svje­do­ka i osno­va­na, a pri­je to­ga je radio u Odjelu gospodarskog kriminaliteta na suzbijanju korupcije. Ka­ko se šti­te ži­vo­ti svje­do­ka ko­ji­ma ma­fi­ja ra­di o gla­vi, je­dna je od naj­stro­že ču­va­nih po­li­cij­skih taj­ni.

   
Krunoslav Fehir , svjedok koji je odbio program zaštite
Tomislav Marinac, pokajnik iz postupka protiv tzv. zločinačke organizacije 

Čak smo i ra­zgo­vor s Bla­ža­no­vi­ćem o zašti­ti svje­do­ka vo­di­li ­izvan nje­go­va ure­da, ko­ji je u kru­gu ra­vna­telj­stva po­li­ci­je na za­gre­ba­čkoj Ku­stošiji. To je sa­mo je­dna “blaža” mje­ra pre­do­stro­žno­sti i kon­spi­ra­ci­je sva­ko­dne­vno pri­su­tna u bri­zi za ži­vot ­onih o či­jem iska­zu če­sto ovi­se isho­di an­ti­ma­fi­jaških po­stu­pa­ka. Ša­pne li slu­čaj­no po­li­ca­jac ko­ji šti­ti svje­do­ka u po­ste­lji zašto je za­ka­snio s po­sla, pa nje­go­va ži­vo­tna su­pu­tni­ca to pre­pri­ča svo­jim ko­le­gi­ca­ma uz ka­vu, i još ako se do­zna ime zašti­će­nog svje­do­ka, su­pru­ga bi ga do te mje­re mo­gla “uva­li­ti” u ne­pri­li­ke da bi ­zbog to­ga izgu­bio posao i završio u zatvoru.

To su ne­ka od pra­vi­la ­igre za po­li­caj­ce ko­ji šti­te lju­de o či­jim svje­do­če­nji­ma, dakle, ovi­se an­ti­ma­fi­jaški po­stu­pci, ko­ja ne vri­je­de sa­mo u Hr­vat­skoj. Ta­kvi po­li­caj­ci vo­ze slu­žbe­ne au­to­mo­bi­le ko­je “plav­ci” ne mo­gu pro­vje­ra­va­ti u in­for­ma­cij­skom su­sta­vu, kao tje­lo­hra­ni­te­lje šti­će­nih oso­ba ne pre­po­zna­je ih se ­odmah po slušali­ci u uhu, “lu­ta­ju­ćem” po­gle­du ili “na­bre­klom” sa­kou ­ispod ko­jeg se na­zi­re piš­tolj. Nji­ho­va izvr­sna psi­ho­fi­zi­čka kon­di­ci­ja pre­du­vjet je za ba­vlje­nje tim po­slom, a po­ne­kad zašti­će­nom svje­do­ku mo­ra­ju bi­ti i pri­ja­telj i “ra­me za pla­ka­nje”. Jer or­ga­ni­zi­ra­ti ži­vot šti­će­ne oso­be ve­li­ka je odgo­vor­nost za po­li­ci­ju, ali i niz dr­ža­vnih in­sti­tu­ci­ja. No ­ipak je to naj­ve­ći te­ret za lju­de ko­ji su pod zašti­tom dr­ža­ve ­zbog to­ga što im je kao svje­do­ci­ma ugro­žen ži­vot.

Ne­ki taj pri­ti­sak ne izdr­že, ili ­zbog ni­za dru­gih okol­no­sti na­pu­ste pro­gram zašti­te svje­do­ka. Ali takvih je malo i većina se prilagodi novom načinu života. Tko su ti lju­di, Bla­ža­no­vić ne smi­je re­ći. ­Kroz hr­vat­ske su­dni­ce po­slje­dnjih de­se­tak go­di­na prošlo je mno­go zašti­će­nih i ugro­že­nih svje­do­ka, po­kaj­ni­ka.

Kad je Zo­ran Mi­le­tić pro­go­vo­rio pro­tiv “de­čki­ju s Kne­ži­je”, u no­vi­na­ma je osva­nu­la nje­go­va osmr­tni­ca s na­dim­kom Dru­ker. U me­đu­vre­me­nu, otvo­re­ni su još ne­ki po­stu­pci i ja­vnost je do­zna­la za po­ten­ci­jal­ne zašti­će­ne svje­do­ke. Kru­no­slav Fe­hir, “krun­ski svje­dok” optu­žbe pro­tiv Bra­ni­mi­ra Gla­vaša, ka­ko je re­kao od­vje­tnik An­to No­bi­lo, ­odbio je ući u pro­gram zašti­te. Ali ži­vot u po­li­cij­skim sta­ci­o­na­ri­ma te ne­za­do­volj­stvo na­ve­li su ga da upu­ti pri­je­te­ću SMS po­ru­ku no­vi­na­ru Dra­gi He­dlu. Po­vra­tak u Osi­jek, što je Fe­hir že­lio, ­ipak je za Je­di­ni­cu za zašti­tu svje­do­ka bio ne­mo­gu­ća mi­si­ja. Jer pra­vi­la ­su igre nešto što sva­ka oso­ba mo­ra pri­hva­ti­ti i prema njima se i vla­da­ti.

Dra­va, Za­dar 1, Za­dar 2, Svje­dok 1, Ko­ko, Sla­tki i Gor­ki sa­mo su ne­ki od ko­dnih na­zi­va pod ko­ji­ma se vo­de svje­do­ci ko­ji­ma bi ot­kri­va­nje iden­ti­te­ta ugro­zi­lo ži­vot. Ja­vnost još pam­ti spe­kta­ku­lar­no do­vo­đe­nje Kor­ču­lan­ke Že­li­te To­mić na su­đe­nje pro­tiv di­le­ra od ko­jih je ku­po­va­la dro­gu, ko­ji su bi­li dio sku­pi­ne Jakše Cvi­ta­no­vi­ća. In­ter­ven­tni po­li­caj­ci s du­gim ci­je­vi­ma bi­li su ra­spo­re­đe­ni na kor­ču­lan­skoj ri­vi, sud je bio pod opsa­dnim sta­njem, a svje­do­ki­nja je u su­dni­ci sje­di­la u “pan­cir­ki”.

No ta­kvo vi­dlji­vo osi­gu­ra­nje sa­mo je je­dna od mje­ra ko­je se pro­vo­de ra­di zašti­te svje­do­ka i to je ono što je naj­vi­dlji­vi­je. To mo­že, ali i ne mo­ra zna­či­ti da se ra­di o zašti­će­nom svje­do­ku, ko­ji je ušao u pro­gram zašti­te, ia­ko je i to je­dna od mje­ra ko­ji­ma se šti­ti njegov ži­vot, ali uje­dno i š­alje po­ru­ka oni­ma ko­ji bi ga htje­li ugro­zi­ti kad bi bio pod zašti­tom dr­ža­ve.

- Pro­gram zašti­te svje­do­ka ni­je je­dno­o­bra­zan. Varira od slu­ča­ja do slu­ča­ja i naj­važnije je u to­me da je me­to­do­lo­gi­ja našeg ra­da taj­na i ako se do­bro pro­vo­di, šti­će­noj je oso­bi jam­stvo da će bi­ti si­gur­na u pro­gra­mu zašti­te. Oso­be ko­je su u pro­gra­mu zašti­te osje­ćat će se do­bro i si­gur­no ako ži­ve na što više nor­ma­lan na­čin, da­kle, ako uza njih po­li­caj­ci nisu stalno, i ta je zašti­ta na­ju­čin­ko­vi­ti­ja kad je naj­ma­nje vi­dlji­va. Za­to je je­dna od na­ju­čin­ko­vi­ti­jih mje­ra zašti­te pre­mješta­nje svje­do­ka iz sre­di­ne ­gdje mu je ži­vot na­ju­gro­že­ni­ji - po­jašnja­va Bla­ža­no­vić.

Za­to Hr­vat­ska u pro­gra­mu zašti­te svo­je­do­ka mo­že su­ra­đi­va­ti sa 40-ak ze­ma­lja, s ko­ji­ma su po­tpi­sa­ni bi­la­te­ral­ni ugo­vo­ri o su­ra­dnji, a neki su i u pripremi. Ni­je­dan od naših zašti­će­nih svje­do­ka i čla­no­va nji­ho­vih obi­te­lji ni­je u ne­koj od su­sje­dnih ze­ma­lja ni­ti su ne­ki od ugro­že­nih svje­do­ka ko­ji­ma je Hr­vat­ska pru­ži­la uto­čište iz re­gi­je. Na naš ­upit oda­kle su, Bla­ža­no­vić je odgo­vo­rio sa­mo: - Iz uda­lje­nih ze­ma­lja! Dr­ža­va se za svje­do­ke ko­ji­ma je ugro­žen ži­vot skr­bi, osi­gu­ra­va im ško­lo­va­nje, ako tre­ba i pre­kva­li­fi­ka­ci­ju, po­sao, ma­te­ri­jal­nu i stam­be­nu egzi­sten­ci­ju. Cijeli me­ha­ni­zam po­kre­će se kad na Bla­ža­no­vi­ćev ­stol sti­gne pri­je­dlog Mla­de­na Ba­ji­ća za uklju­či­va­nje svje­do­ka u pro­gram zašti­te.

Ta­da ­zbog hi­tno­sti ne tre­ba če­ka­ti for­mal­nu odlu­ku pe­tero­čla­nog po­vje­ren­stva za uklju­či­va­nje u pro­gram zašti­te. No nu­žan je pri­sta­nak ugro­že­nog svje­do­ka, ko­ji sta­vlja­ju­ći ­svoj po­tpis pri­sta­je i na za­da­na pra­vi­la. Pre­ma Za­ko­nu o zašti­ti svje­do­ka, mo­ra se pri­dr­ža­va­ti upu­ta Je­di­ni­ce za zašti­tu. Pa i toga da mu se ra­di zašti­te i bez na­lo­ga su­da može pri­sluškivati te­le­fon, nad­zi­rati ­stan ili ku­ća u ko­joj bo­ra­vi, da ga se može taj­no pra­titi i sni­mati. Ima i ob­ve­zu da­ti po­tpu­ni ­iskaz u to­čno odre­đe­nom po­stu­pku ili više po­stu­pa­ka u bi­tno­me su­kla­dan sa­dr­ža­ju izja­ve ko­ja je po­slu­ži­la kao osno­va za uklju­če­nje u pro­gram.

Mato Blažanović, šef Jedinice za zaštitu svjedoka

Zašti­će­nim svje­do­ci­ma dr­ža­va mo­že izmi­je­ni­ti i pri­kri­ti iden­ti­tet, dr­ža­vna ti­je­la ob­ve­zna su su­ra­đi­va­ti s Je­di­ni­com za zašti­tu svje­do­ka, ali ona u to­me na­sto­ji bi­ti što di­skre­tni­ja. Ta­ko mo­žda i ne zna­te da vam se u su­sjed­stvo do­se­lio zašti­će­ni svje­dok. Za nje­ga i nje­go­ve ču­va­re naj­ri­zi­čni­ji su “slu­čaj­ni su­sre­ti” s po­zna­ni­ci­ma, ka­da bi mo­gli bi­ti ot­kri­ve­ni, ali tre­ni­ra­ju ih i za ta­kve si­tu­a­ci­je. Ka­ko, Bla­ža­no­vić ne smi­je ot­kri­ti. No­va je sre­di­na naj­bo­lji na­čin da zašti­će­ni svje­dok bu­de naj­ma­nje upa­dljiv. Oni ko­je dr­ža­va šti­ti mo­ra­ju se odre­ći i ne­kih sta­rih i usta­lje­nih na­vi­ka.

- Mo­ra­ju bi­ti spre­mni pre­ki­nu­ti kon­ta­kte s oni­ma s ko­ji­ma su ne­kad kon­ta­kti­ra­li ako je to nu­žno za nji­ho­vu zašti­tu. Ako to već či­ne, za to mo­ra­mo zna­ti i mo­ra se po­našati pre­ma našim upu­ta­ma - ka­že Bla­ža­no­vić. Da­kle, ako in­zi­sti­ra­ju, mo­gu se na­ći s prijateljima, poslovnim partnerima, s lju­ba­vni­com ili lju­ba­vni­kom. Di­skre­ci­ja im je za­jam­če­na i te taj­ne osta­ju u Je­di­ni­ci. Nji­ho­vi pri­pa­dni­ci ko­ri­ste se uo­bi­ča­je­nim zna­čkama, ra­zmišlja­ju o izra­di am­ble­ma Je­di­ni­ce. Ali za­kon im do­pušta i da radi zaštite svjedoka prikriju svoj identitet.

- Naša je ulo­ga, ­osim zašti­te, da ih u što ve­ćoj mje­ri oslo­bo­di­mo i pri­ti­ska ko­jem su izlo­že­ni. ­Zbog to­ga svje­do­ci­ma ako je nu­žno or­ga­ni­zi­ra­mo i psi­ho­lošku po­moć. Zna­čaj­ni psi­ho­loški pro­ble­mi mo­gu na­sta­ti ­zbog pro­mje­ne iden­ti­te­ta, na­vi­ka­va­nja na no­vu sre­di­nu i ži­vot u no­vim okol­no­sti­ma. Kao i ­zbog išče­ki­va­nja sud­skog po­stu­pka ­zbog ko­jeg su i ušli u pro­gram zašti­te. Za­to je, me­đu osta­lim, nu­žno da je efi­ka­san ka­ko bi se svje­dok oslo­bo­dio pri­ti­ska - dodaje Bla­ža­no­vić. U ulo­zi zašti­će­nih svje­do­ka naj­po­zna­ti­ji su tzv. ma­fi­jaški pokajnici ko­ji svje­do­če pro­tiv bivših su­ra­dni­ka i šefo­va, no po­se­bna su ka­te­go­ri­ja zašti­će­nih svje­do­ka gra­đa­ni ko­ji su po­sta­li slu­čaj­ni svje­do­ci ma­fi­jaških zlo­či­na i ko­ji ono što su vi­dje­li ne že­le re­ći na su­du, nego su spre­mni to ispri­ča­ti.

Od na­u­ma da ih po sva­ku ci­je­nu spri­je­če da svje­do­če o ono­me što su ču­li ili vi­dje­li, oni­ ko­ji­ma ­zbog takvog svje­do­če­nja nad glavom “vi­si” i do 40 go­di­na za­tvo­ra ne odu­sta­ju. Čak i kad svjedoke dr­ža­va ­uzme pod zašti­tu. U to­me u Hr­vat­skoj do­sad ni­su uspje­li. Možda su pripremali atentate na svjedoke ili im na neki drugi način željeli nauditi, ali ih je upravo način na koji Jedinica za zaštitu štiti svjedoke od toga odvratio. Oni moraju biti korak-dva ispred onih kojima su zaštićeni svjedoci meta. Je­di­ni­ca za zaštitu svjedoka u suradnji sa, ka­ko se to ka­že, ­svim fa­kto­ri­ma si­gur­no­snog su­sta­va u to­me ih je spri­je­či­la. U ja­vno­sti se pak spe­ku­li­ra­lo da je ­zbog svje­do­če­nja pro­tiv du­han­ske ma­fi­je u Ba­ri­ju izda­vač Na­ci­o­na­la Ivo Pu­ka­nić bio pod zašti­tom, no ta­li­jan­sko tu­ži­telj­stvo ni­kad ni­je po­sla­lo ta­kav za­htjev.

Svi oni o kojima se brine Je­di­ni­ca za zašti­tu svje­do­ka, o či­jem se ra­du u MUP-u naj­ma­nje zna, na sigurnom su. Za neke koji su zbog prijetnji smješteni izvan Hrvatske naš sugovornik zna samo državu u kojoj žive, ali ne i njihovu novu kućnu adresu.

Novi zakon  u korist zaštićenih svjedoka

- Iskustva u zaštiti svjedoka MUP razmjenjuje i s američkim šerifima koji u SAD-u provode program zaštite svjedoka. Dva temeljna dokumenta koji reguliraju program zaštite svjedoka donesena su 1970. i 1984. godine. No, program je postojao i prije, a kroz njega je prošlo 7500 osoba i članova njihovih obitelji kojima US Marshals Service osigurava 24-satnu zaštitu.

- Zaštićeni svjedoci popularni su predložak i za filmske scenarije. “Svjedok pod zaštitom” Richarda Pearcea snimljen prema zapisima novinara New York Timesa Roberta A. Sabagga, koji je pratio cijelu operaciju iznutra dijeleći sve opasnosti sa zaštićenim svjedocima i agentima FBI-a.

- Novi zakon o kaznenom postupku koji bi idući tjedan trebao usvojiti Sabor također posebnu pozornost posvećuje ispitivanju svjedoka čiji je život u opasnosti. I tijekom njihova ispitivanja sud je dužan voditi brigu kako se ne bi otkrio njegov identitet. Državni odvjetnik prijedlog za ispitivanje svjedoka kojem je život u opasnosti dostavljat će sucu istrage u zapečaćenom omotu s naznakom “ugroženi svjedok-tajna” i predat će ga sucu osobno. Sudac o tom prijedlogu mora odlučiti u roku od 12 sati od njegova primitka. Ako prihvati prijedlog, zaštićeni svjedok dobit će pseudonim, odredit će se poseban način ispitivanja, a podaci o njegovu identitetu držat će se zapečaćeni u posebnoj kuverti dok će se cijelo vrijeme baratati samo s pseudonimom svjedoka koji će se pseudonimom potpisati i na zapisnik.

Zabilježit će se i tko sve zna njegov identitet, koji su svi dužni čuvati kao tajnu. Kad zaštićeni svjedok dolazi na sud, sudac ili državni odvjetnik policiji će moći narediti provođenje posebnih mjera zaštite. Sud će njegov glas izmijeniti, a sliku zamutiti kako ga oni protiv kojih svjedoči ne bi prepoznali.



Dušan Miljuš

Broj preporuka: 0

ARHIVA ČLANAKA

Bez ijedne riječi i bez promjene izraza na licu, potpuno u svom stilu, Lady Gaga je ispunila izazov s kantom ledene vode te nije nikoga nominirala. Pogledajte video!

SA ŽITOM U PLODINAMA

Dobitnici nagradne igre sa Žitom u Plodinama do vrijednih nagrada

Dana 15. listopada 2012.godine izvučeni su dobitnici u nagradnoj Igri Sa Žitom u Plodinama do vrijednih nagrada.

LJUBAVOLOGIJA U PRAKSI

Kako živjeti u ljubavi?

Što ljubav doista jest? Kako je možemo svakodnevno živjeti? Kako odbaciti romantično, idealizirano shvaćanje ljubavi i prigrliti ono što ljubav istinski jest? Kako dopustiti ljubavi da nas osvoji?

Opći uvjeti korištenja | Pravila prenošenja sadržaja | Zaštita privatnosti | Pravila komentiranja | Impressum | Kontakt | Oglašavanje

EPH Digital: Jutarnji list | Slobodna Dalmacija | Gloria | Globus | Sportske Novosti | Autoklub | Dom & dizajn | Dobra hrana | Bestseller | Dodo | Dosi | Gorila | LikeCroatia | Gameland | Dubrovacki Vjesnik

WAZ: Der Westen