Papine isprike muslimanima stigle su danas kroz usta Tarcisija Bertonea, koji je taj vreo krumpir našao u rukama niti 24 sata pošto je u petak preuzeo dužnost kardinala državnog tajnika.

Bertone je objavio da je Papi "živo žao što su neki pasusi njegova govora mogli zazvučati kao uvreda po osjetljivost muslimanskih vjernika i što su protumačeni na način koji nipošto ne odgovara njegovim namjerama".

Riječ je o Papinu govoru na Sveučilištu u Regensburgu, pretposljednjeg dana njegova pastoralnog putovanja u Bavarsku. Govoreći studentima, Benedikt XVI je rekao da Bog djeluje posredstvom logosa, koji je i razbor i riječ. Ono što se protivi razboru stoga nije Božje, smatra Papa. Vjersko obraćenje silom je protiv razbora, pa je stoga i protiv Boga. Stoga griješi protiv Boga onaj tko u njegovo ime poziva na džihad.

Benedikt XVI je, doduše, podsjetio da Kur'an u drugoj suri govori protiv nasilnog obraćanja i u korist tolerancije, ali je dodao da je to jedna od prvih sura, nastala dok je Muhammed još bio vojno i politički slab. Papi predbacuju da ne zna činjenice, jer je citirani ajet (i prema Čauševićevu komentaru) iz medinskog perioda, kad je Muhammed imao i državu i vojsku.

Zaoštreni odnosi

Još gore je što je poglavar Katoličke crkve svoju tezu ilustrirao citatom pravoslavnog cara Manuela II. Paleologa koji je rekao: "Pokažite ono novo što je donio Muhammed, pa ćete naći samo zlo i neljudsko, poput propovijedi da se vjera širi mačem." Izvaditi riječi cara kojemu su muslimanski Turci državu doveli na rub propasti (nestala je 28 godina po njegovoj smrti) jamačno nije bilo lukavo.

Teren te rasprave ionako nije najpogodniji za kršćanstvo. U Novom zavjetu se baca prokletstvo na sve koji su protiv kršćanstva, a nije nepoznato da se i kršćanstvo širilo ognjem i mačem, i u Evropi, a i u nekim križarskim ratovima.

The International Herald Tribune je isti dan zaključio da Papa zaoštrava odnose s islamom, a umjereni londonski The Times jučer prosuđuje da je Papa pogriješio i u činjenicama i u prosudbi. Nije čudno da su se glasovi žestokog prosvjeda digli sa svih strana muslimanskog svijeta, zahtijevajući Papinu ispriku. Tragikomično je što poprilično mnoštvo muslimana u svijetu ni ne zna što je Papa zaista rekao u Regensburgu, a kamoli u kojem kontekstu. Oni su čuli da ih kršćani opet nešto provociraju, da opet vrijeđaju Kur'an - i to je sve. U tom kontekstu su u prosvjedima stradale i jedna anglikanska i jedna protestantska crkva, koje imaju s Papom isto onoliko veze koliko naši bošnjački muslimani s Ahmedinedžadom. Ponavlja se, u neku ruku, slučaj s danskim "sotonskim karikaturama", s time što je u igri ne neki opskurni karikaturist provincijskog lista, nego poglavar Katoličke crkve.

Riječi poglavara

Papa je možda i pazio što govori kao profesor studentima, ali nije pazio kako se mogu tumačiti te riječi poglavara Katoličke crkve i kako će to muslimani shvatiti. Podcijenjen je i prvi val upozorenja: zgražanje anglosaksonskih novinara. Podcijenjen je, zasad, i zahtjev muslimanskih vođa za osobnim razjašnjenjem, jer je žaljenje preko kardinala državnog tajnika kao posrednika za muslimane samo poluisprika.

Benedikt XVI. se pokazao osobom koja ne mari za efektne fraze koje će iste večeri otvarati televizijski dnevnik a sutra figurirati u naslovima na naslovnicama. Prezreo je težnju da se medijski svidi - pa je podcijenio potrebu glasila za efektnom frazom, koju su iščupali iz Papi nebitnoga, medijima privlačnoga, a muslimanima iritantnog dijela. Nehaj za medijsko okruženje nije funkcionirao kao izraz skromnosti, poniznosti, nego kao oholost i bumerang.

Očekuju da ispriku izgovori Isprika preko kardinala državnog tajnika Bertonea velik je korak za Benedikta XVI., ali nedovoljan za muslimane, koji sa svih strana svijeta insistiraju na tome da se Papa mora ispričati osobno, a ne preko posrednika. S napetošću se stoga očekuje sutrašnja kateheza uz redovitu podnevnu molitvu Anđelova pozdravljenja: hoće li Benedikt XVI. i sam izrijekom reći: žao mi je ako sam vas uvrijedio, moja namjera bila je sasvim ina.

Iz Rima Inoslav Bešker