Pet milijuna kvadrata kamenjara kod Pelješkog mosta platili 40 milijuna eura

više iz rubrike VIJESTI

ZAGREB - U Hr­vat­skoj ne­po­zna­ti Co­or­po­ra­tie Emac Illyrian Land Fond (CEILF) iz Ni­zo­zem­ske u ožuj­ku 2007. ku­pio je pet mi­li­ju­na če­tvor­nih me­ta­ra ze­mljišta na po­lu­o­to­ku Pe­lješcu, za što se tro­ji­ci vla­sni­ka (podaci po­zna­ti re­da­kci­ji) ob­ve­zao ispla­ti­ti oko 40 mi­li­ju­na eu­ra.

Pecotić: Sa Zagorcem sam za vojsku uvozio oružje

Ne­po­sre­dno na­kon po­tpi­si­va­nja ugo­vo­ra vla­sni­ci su do­bi­li 1,2 mi­li­ju­na eu­ra avan­sa, a pr­va ra­ta od 20 mi­li­ju­na eu­ra u go­to­vi­ni ispla­će­na im je pri­je go­di­nu da­na. Po­če­tkom tra­vnja pred­sta­vni­ci Fon­da upla­tit će im i osta­tak nov­ca.

PELJEŠKI MOST • dužina 2400 m • visina iznad mora 55 m • visina stupova u moru 70 m • broj stupova 14 • cijena 1,94 milijarde kuna • širina 21 m • četiri kolnička traka • širina glavnog raspona 568 m • temelji mosta veličine su      nogometnog igrališta •projektiran da izdrži potres magnitude  9 prema Richteru • izvođači radova su Konstruktor, Viadukt i Hidroelektra • visina dvaju glavnih pilona 240 m • vrijeme gradnje 5 godina • zbog mosta gradit će se četverotračna cesta preko Pelješca • na toj cesti  treba sagraditi  dva tunela ukupne dužine 3 km • dužina te ceste je 95 km • pretpostavljena cijena  ceste je oko 500 milijuna eura (K. Žabec)

Pre­ma po­da­ci­ma Tr­go­va­čkog su­da RH, kao pred­sta­vnik fon­da Emac u Hr­vat­skoj je re­gi­stri­ran ina­če ni­zo­zem­ski od­vje­tnik spe­ci­ja­li­zi­ran za vo­đe­nje off-sho­re tvr­tki.

CE­ILF je osno­van u ve­lja­či 2006., što se po­du­da­ra s pr­vim na­ja­va­ma gra­dnje Pe­lješkog mo­sta, a za­ni­mlji­vo je da ga či­ni 28 tvr­tki isto­vje­tnog na­zi­va (Coorporatie EMAV Illyrian Land Fond U.A., s re­dnim bro­je­vi­ma od 1 do 28), re­gi­stri­ra­nih na istoj adre­si u gra­du Am­ster­da­mu.

Zbog ne­pro­zir­ne stru­ktu­re vla­sništva pre­tpo­sta­vlja­mo da je ri­ječ o off-sho­re tvr­tka­ma.

Ju­tar­nji list je došao do po­da­ta­ka i iz ni­zo­zem­skog sud­skog re­gi­stra pre­ma ko­ji­ma je sve do 2008. go­di­ne je­dan od par­tne­ra u Fon­du bio i Ma­tjaž Prin­čič, član Upra­ve  Kme­čke dru­žbe, naj­ve­ćeg slo­ven­skog in­ve­sti­cij­skog fon­da či­ji je vla­snik Ma­tjaž Gan­tar bio vr­lo bli­zak ne­ka­dašnjem slo­ven­skom pre­mi­je­ru Ja­ne­zu Janši. Ti­je­kom 2006. go­di­ne slo­ven­ski su opor­be­ni me­di­ji iz­vješta­va­li o su­ra­dnji Gan­ta­ra i Janše pri pre­u­zi­ma­nju na­ju­tje­caj­ni­jeg po­li­ti­čkog dne­vni­ka De­lo, Pi­vo­var­ne Laško i tr­go­va­čkog lan­ca Mer­ca­tor, svr­sta­va­ju­ći Gan­ta­ra u red Janšinih po­slo­vnih par­tne­ra od naj­ve­ćeg po­vje­re­nja.

Par­ce­le na Pe­lješcu ko­je je 2007. ku­pio CE­ILF ni­su u gra­đe­vin­skoj zo­ni, na­la­ze se u opći­ni Du­ba Ston­ska, a od mo­ra su uda­lje­ne oko 350 me­ta­ra. Ia­ko za taj dio po­lu­o­to­ka Pe­lješca još ne­ma ur­ba­ni­sti­čkog pla­na, pred­sta­vni­ci Fon­da su kva­drat ka­me­nja­ra i dra­če u Du­bi Ston­skoj pla­ti­li po ci­je­ni od 8,20 eu­ra.

Pri­je tri go­di­ne, ka­da je osno­van CE­ILF, ide­ja o gra­dnji Pe­lješkog mo­sta bi­la je tek u za­če­tku, još ni­je bi­lo na­zna­ka bu­du­će in­fra­stru­ktu­re, kao ni go­to­vih pro­je­ka­ta žu­pa­nij­skih i pri­stu­pnih ce­sta, od ko­jih je­dna, ka­ko do­zna­je­mo, pro­la­zi upra­vo kroz Du­bu Ston­sku. Pred­sta­vni­ci Illyrian Land Fon­da, da­kle, još 2006. odlu­či­li su ri­ski­ra­ti s je­dnom od naj­ve­ćih gre­en­fi­eld in­ve­sti­ci­ja u Hr­vat­skoj.

Ra­di uspo­re­dbe, ho­tel­ski kom­pleks Sun­ča­ni Hvar na oto­ku Hva­ru, na  ono­do­bnom sta­bil­nom tr­žištu ne­kre­tni­na, koštao je tek nešto više od ula­ga­nja u “gra­be” i “pašnja­ke” na ne­a­tra­kti­vnom di­je­lu Pe­lješca.

Ju­tar­nji je u po­sje­du je­dnog ku­po­pro­daj­nog ugo­vo­ra izme­đu ku­pca i pro­da­va­ča za ze­mljište od 4,1 ti­su­ću he­kta­ra u Du­bi Ston­skoj, za što je do­go­vo­re­na ci­je­na od 34 mi­li­ju­na i 291 ti­su­ću eu­ra, dok su nam po­da­ci iz dru­gog ku­po­pro­daj­nog ugo­vo­ra s istim vla­sni­ci­ma, za ze­mljište od 750 he­kta­ra, osta­li ne­po­zna­ti. No, ako je su­di­ti po ci­je­ni kva­dra­ta iz pr­vog ugo­vo­ra od 8,20 eu­ra, vri­je­dnost dru­ge par­ce­le ve­ća je od 6 mi­li­ju­na eu­ra.

Pred­sta­vnik in­ve­sti­to­ra, du­bro­va­čki po­du­ze­tnik Te­o­do­rin­ko Ren­co Pe­co­tić, u ra­zgo­vo­ru nam je po­tvr­dio da Co­or­po­ra­tie Emac Illyrian Land Fond sa sje­dištem u Am­ster­da­mu tre­nu­tno po­sje­du­je pri­bli­žno pet mi­li­ju­na če­tvor­nih me­ta­ra ze­mljišta na po­lu­o­to­ku Pe­lješcu. Ri­ječ je o, bez prem­ca, naj­ve­ćoj površini ze­mljišta na Pe­lješcu ko­ja je u po­slje­dnjih sto­ti­njak go­di­na pro­mi­je­ni­la vla­sni­ka i je­dnoj od naj­ve­ćih in­ve­sti­ci­ja u ne­kre­tni­ne na po­dru­čju Re­pu­bli­ke Hr­vat­ske. 

Pre­ma ri­je­či­ma Te­o­do­rin­ka  Ren­ca Pe­co­ti­ća, pro­jekt Du­ba Ston­ska du­go­ro­čno je ispla­ni­ran još 2006. go­di­ne, ka­da je Emac Illyrian Fond osno­van, a ri­ječ je o gra­dnji ek­sklu­zi­vnog apar­tman­skog kom­ple­ksa s lu­ksu­znim ho­te­lom za ino­ze­mne go­ste.

Ren­co Pe­co­tić sma­tra da ula­ga­nje ne­će bi­ti ugro­že­no re­ce­si­jom i ra­stom vri­je­dno­sti ka­pi­ta­la bu­du­ći da je ri­ječ o go­to­vin­skoj in­ve­sti­ci­ji, bez fi­du­ci­jal­nih kre­di­ta.

To se mo­že vi­dje­ti i u ka­ta­star­skom izva­tku jer na ku­plje­nim če­sti­ca­ma ze­mljišta ne­ma hi­po­te­ke. Pe­co­tić na­po­mi­nje da in­ve­sti­ci­ja ne ovi­si o gra­dnji Pe­lješkog mo­sta.

No, či­nje­ni­ca je da bez tog mo­sta i no­vih žu­pa­nij­skih ce­sta, či­ja je gra­dnja upra­vo po­če­la i od ko­jih će je­dna pro­ći baš kroz opći­nu Du­ba Ston­ska, teško mo­že za­mi­sli­ti in­fra­stru­ktu­ra za bu­du­ći tu­ri­sti­čki kom­pleks, po­go­to­vo onaj na­mi­je­njen pre­sti­žnim go­sti­ma iz ino­zem­stva.

U ne­for­mal­nim ra­zgo­vo­ri­ma s dru­gim po­du­ze­tni­ci­ma s po­dru­čja Du­bro­vni­ka ču­li smo da iza pro­je­kta Du­ba Ston­ska, za­pra­vo, sto­ji gra­dnja bu­du­će ma­ri­ne, je­dne od naj­ve­ćih na Ja­dra­nu, što pred­sta­vni­ci Illyriana fon­da de­man­ti­ra­ju.

Uz ku­pnju go­le­mih par­ce­la na Pe­lješcu ve­zu­ju se ra­zli­či­te ku­lo­ar­ske pri­če, pa i one o utje­ca­ju odre­đe­nih po­li­ti­čkih lo­bi­ja u Slo­ve­ni­ji i Hr­vat­skoj.

Njih, da­ka­ko, ni­smo mo­gli do­ka­za­ti.

Osta­je tek či­nje­ni­ca da in­ve­sti­ci­ja od 40-ak mi­li­ju­na eu­ra bez bu­du­ćeg mo­sta i no­ve ce­sto­vne in­fra­struk­tru­re ko­ja pra­ti gra­dnju mo­sta naj­vje­ro­ja­tni­je ne mo­že ima­ti ni­ka­kvu bu­du­ćnost.

 Kupac vlasnicima dosad isplatio 20 milijuna eura Bivši vlasnici i dalje žele normalno živjeti, pa za njihovo bogatstvo znaju obitelj i najbliži prijatelji Novinari Jutarnjeg lista u gruntovnici grada Dubrovnika dobili su na uvid spomenuti ugovor te došli u posjed katastarske evidencije o kupljenom zemljištu. Vlasnici većeg dijela par­cela su tri osobe čiji su podaci poznati redakciji Jutarnjeg, a koje su nas zamolile da ne objavljujemo njihov puni identitet. Činjenica da su preko noći stekle 30-ak milijuna eura u gotovini mogla bi se negativno odraziti na njihov svakodnevni život i obiteljski mir, koje se trude održati odlazeći i dalje na stara radna mjesta i ne mijenjajući životne navike. O njihovu novoste­če­nom bogatstvu znaju samo članovi uže obitelji i najbliži pri­jatelji. Jutarnji je, stoga, odlučio ne objaviti njihova ime­na, uz napomenu da su ze­mljište, kao obiteljsko nasljedstvo, prodali po legalnom kupoprodajnom ugovoru uz ispunjene zakonske uvjete. Uvidom u sadržaj ugovora uvjerili smo se da kupoprodajna vrijednost nekretnine, sastavljene od 13 spojenih par­cela ukupne površine 4,181.876 četvornih metara, iznosi 34,391.383,20 eura. Potpisom na ugovor stari vlasnici su stekli pravo na avans od 200.000 eura te drugi predujam od milijun eura, dok im je prva rata od 20 milijuna eura isplaćena u siječnju 2008., na izdvojeni račun u RBA. Uvidom u katastarsko stanje vidljivo je da se do 16. ožujka 2009. na većinu parcela vlasni­čki upisala tvrtka Ilirija 4 Ston, predstavnik ulagača. U ma­­njem dijelu parcela (750.000 četvornih metara) još su upisani stari vlasnici zbo­g ne­sre­đene dokumentacije.

 U Fondu i ljudi bliski Janezu Janši Jedan od članova Uprave Fonda specijaliziran je za osnivanje i vođenje off-shore tvrtki Fond je osno­van u ve­lja­či 2006., vo­de ga dva od­vje­tni­čka ure­da u Am­ster­da­mu, a for­mal­no ga pred­sta­vlja 28 off-sho­re tvr­tki go­to­vo iden­ti­čnog na­zi­va Co­o­pe­ra­tie ­Emac ­Illyrian ­Land ­Fund U.A. (s re­dnim bro­jem od 1 do 28), ko­je se na­la­ze na ­istoj adre­si u uli­ci ­Paasheuvelweg br. 16 u Am­ster­da­mu. Kao čla­no­vi Upra­ve Fon­da u re­gi­stru Tr­go­va­čkog su­da RH na­vo­de se Hen­ri­cus Cle­mens Ger­tru­dis Fran­ci­scus Ku­vers, od­vje­tnik u Ca­pi­ta ­Fiduciary Gro­up iz Am­ster­da­ma spe­ci­ja­li­zi­ran za osni­va­nje i vo­đe­nje off-sho­re tvr­tki, te Ma­rio Gre­go­ri, de­ve­lo­per me­na­džer iz Za­gre­ba. U slu­žbe­nom Gregorijevu cur­ri­cu­lu­mu tvr­di se da je 8 go­di­na ra­dio kao de­ve­lo­per me­na­džer McDo­nalds’a u Slo­ve­ni­ji i Hr­vat­skoj i če­ti­ri go­di­ne kao me­na­džer u OMV-u u Slo­ve­ni­ji, ne­ka­daš­njem Istra­ben­zu, či­ji je vla­snik ­Igor Bav­čar je­dan od naj­bli­žih su­ra­dni­ka Ja­ne­za Janše. Pre­ma po­da­ci­ma tr­go­va­čke ko­mo­re Am­ster­da­ma, kao čla­no­vi Upra­ve Fon­da na­vo­de se ­Henk Knu­vers, de ­Jongh-van de ­Burgt, Ni­zo­ze­mac iz Amer­sfo­or­ta, Bo­le­at Ric­hard Mic­ha­el iz ­Jerseyja na Chan­nel Islan­du i Ma­tjaž Prin­čič, ­član upra­ve vo­de­ćih slo­ven­skih fon­do­va ko­ji su pri­su­tni i kod nas: Kme­čke dru­žbe i KD In­ves­tmen­ta. Ve­ćin­ski vla­snik KD Hol­din­ga je Ma­tjaž Gan­tar, bivši sa­vje­tnik Ja­ne­za Janše.

Bebić još 1998. tražio da se gradi most  Dok je lijeva koalicija bila na vlasti, gradnja mosta stavljena je u zapećak Ideja o spajanju kopna i Pelješca jednim grandioznim mostom prvi je put iznesena 1997. godine. Tadašnji dubrovačko-neretvanski župan Ivan Šprlje javno se zauzeo za povezivanje Pelješca s kopnom i zaobilaženje Neuma. Godinu dana poslije, u listopadu 1998., Klub HDZ-a u Saboru iznosi prijedlog dubrovačkog ogranka stranke, kojem je na čelu Luka Bebić, o potrebi gradnje mosta. Dvije godine poslije, u srpnju 2000., projekt Pelješki most postaje sastavni dio prometnih planova Dubrovačko-neretvanske županije. Isti je, naime, ucrtan u prostorno-prometnu studiju Županije. Za vladanja lijeve koalicije i gradnje Dalmatine projekt Pelješki most stavljen je u zapećak. Sve do predizborne kampanje za parlamentarne izbore 2004. godine. Šef tada opozicijskog HDZ-a Ivo Sanader u rujnu 2003. prvi put gradnju Pelješkog mosta najavljuje kao sveti cilj stranke ako pobijedi na izborima. U studenom 2005. Sanader, kao premijer, u Komarni otvara radove na pristupnim cestama. Iako je tada obećavao i početak gradnje na proljeće 2006., tek u jesen 2007. ponovno otvara radove na gradnji mosta. Godinu dana poslije na terenu su počeli intenzivniji radovi na obje obale. (Krešimir Žabec)

Gordan Malić