Pojava svinjske gripe u Meksiku i njezino širenje u druge zemlje izazvali su posljednjih dana pravu paniku širom svijeta. Ne bez razloga. Naime, unatoč tome što postoje bolesti koje su teže izlječive i koje u većem postotku završavaju smrću poput ebole ili SARS-a, gripa u suvremenom svijetu ostaje najopasnija zarazna bolest. Znanstvenici ističu da upravo infekcije koje ne ubijaju brzo i u velikim postocima imaju veći potencijal širenja, a konačan rezultat je veći broj mrtvih.

Za razliku od uobičajenih sezonskih gripa, novi sojevi, na koje ljudi nisu razvili nikakav imunitet, a koji se s vremena na vrijeme pojavljuju, imaju sposobnost izazvati pandemiju i odnijeti golemi broj žrtava.

više iz rubrike SVIJET

Nije stoga čudno da su vlasti i liječnici u mnogim zemljama požurili uvesti ozbiljne mjere predostrožnosti i zaštite kako bi obuzdali širenje opasnog novog virusa.

Iako nije dobro izazivati paniku, u ovakvim trenutcima nije loše podsjetiti se na velike svjetske pandemije zabilježene u povijesti kako se ozbiljnost situacije ne bi podcijenila. Donosimo vam stoga pregled pet najsmrtonosnijih o kojima postoje zapisi.

1. Peloponeska pošast

Prvu pandemiju zabilježenu u povijesti opisao je grčki povjesničar Tukidid 430. prije Krista. Izbila je tijekom Peloponeskog rata između Atene i Sparte, a odnijela je najmanje 30.000 života Atenjana (umrlo je između jedne i dvije trećine svih stanovnika).

Tukidid piše: „Zdravi ljudi odjednom su dobili vrućicu u glavi, crvenilo i upalu u očima, unutrašnji dijelovi tijela poput grla i jezika postali su im krvavi i iz njih se širio neugodan zadah. Potom je došao kašalj, proljev, grčevi i čirevi na koži. Šačica je preživjela, međutim, i oni su ostali bez prstiju, vida te čak spolnih organa“.

Bolest do danas nije identificirana.

2. Antonijeva kuga

Grčki liječnik Galen opisao je 165. nakon Krista pandemiju za koju se danas vjeruje da su bile velike boginje, a koju su iz Mezopotamije u Rim donijeli vojnici. Bolest je nazvana po Marku Aureliju Antoniju, jednom od dvojice rimskih careva koji su umrli od nje. Na vrhuncu pandemije od bolesti je dnevno u Rimu umiralo oko 5000 ljudi, a ukupno je odnijela oko pet milijuna života.

3. Justinijanova kuga

Između 541. i 542. u Bizantskom je carstvu izbila bolest koja je nazvana po caru Justinijanu I. U Konstantinopolisu je od nje svakodnevno umiralo oko 10.000 ljudi. U nedostatku vremena i prostora za pokop, tijela su ležala na ulicama grada. Do kraja pandemije populacija grada je prepolovljena. Povjesničari vjeruju da je desetkovala stanovništvo istočnog dijela Sredozemlja. Izazvao ju je uzročnik tzv. bubonske kuge bakterija yersinia pestis. Bila je to prva pandemija kuge koja je kasnije više puta poharala čovječanstvo i odnijela više od 200 milijuna života.

4. Crna smrt


Nakon Justinijana najstrašnija pandemija kuge zabilježena je u 14. stoljeću. Opisana je kao crna smrt, a nitko ne zna pouzdano odakle je stigla. Vjeruje se da su je donijeli putnici u trgovačkim karavanima. Odnijela je oko 25 milijuna života odnosno četvrtinu tadašnje europske populacije. Pojavila se u tri oblika: bubonska, plućna i septisemična. Posljednji put zabilježena je 1855. kada se iz Kine proširila u Indiju, Afriku i Ameriku. Kuga je službeno nestala 1959.

5. Španjolska gripa

U ožujku 1918. na samom kraju I. svjetskog rata u američkom vojnom logoru u Kanzasu otkriven je izuzetno virulentan soj gripe. Samo šest mjeseci kasnije proširila se svim kontinentima, zarazila oko milijarde ljudi, odnosno oko 50 posto populacije. Umrlo je između 20 i 100 milijuna ljudi. Ime Španjolka nije dobila po izvoru, već zato što je ondje u nedostatku cenzure zbog rata dobila najveću medijsku pozornost.  (njd)