Izvješće za listopad Europske komisije o monitoringu nad Hrvatskom najbolje je do sad, ocijenila je ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić. Međutim, i u tome izviješću u kojem se ukazuje na domaće zadaće koje Hrvatska do 1. srpnja 2013. još mora provesti, pravosuđe je i dalje ostalo u klupi za ponavljače .
Najviše sudaca
Paradoksalno je da Hrvatska koja ima podjednak broj sudaca kao višestruko veća i mnogoljudnija Velika Britanija, a po broju sudaca po glavi stanovnika spada u sam europski vrh, ima jedno od najsporijih pravosuđa u Europi. Na dan 30. lipnja 2012. na sudovima je na rješavanje čekalo 832.919 sudskih predmeta od čega je 133.060 onih koji traju duže od tri godine. Dodatno brine što je trend smanjenja broja neriješenih predmeta otpočet 2004. u posljednje tri godine zastao, štoviše u zadnjih godinu i pol bilježi se njihov ponovni lagani rast.
Trend smanjivanja
Ministar Orsat Miljenić u više je navrata komentirao da se rast sudskih predmeta za 31.541 u 2011. te dodatnih 5.817 u prvoj polovici ove godine može objasniti pojačanim priljevom novih sporova, prije svega stečajnih postupaka pokrenutih pred trgovačkim sudovima prouzročenih recesijom koja je pokosila niz tvrtki.
Kad je 2004. na početku prve Sanaderove Vlade DC-ova Vesna Škare Ožbolt zasjela u fotelju ministrica pravosuđa, na sudovima diljem Hrvatske bilo je nešto više od 1,6 milijuna neriješenih sudskih predmeta. Međutim druge godine njezina mandata počeo je trend smanjivanja toga broja pa su kraj 2005. sudovi dočekali sa 139.000 neriješenih predmeta manje nego godinu ranije. Najosjetnije smanjenje broja neriješenih predmeta zabilježeno je 2006. Iako je u veljači te godine Sanader iz još nerasvijetljenih razloga natjerao Vesnu Škare Ožblot na ostavku, a na njezino mjesto postavio zadarsku HDZ-ovku Anu Lovrin, do kraja 2006. broj neriješenih sudskih predmeta smanjen je za rekordnih 468.946.
Trend smanjenja nastavio se i u iduće tri godine u prosjeku za oko 90.000 predmeta godišnje. Od 2009. u mandatu ministara Ivana Šimonovića i Dražena Bošnjakovića broj sudskih predmeta se nije smanjivao, štoviše u zadnjoj godini HDZ-ove vlasti i u prvoj polovici ove godine uočljiv je lagani rast.
Neslavni rekord
Najuže grlo hrvatskog pravosuđa općinski su sudovi, a stupanjem na snagu novog Kaznenog zakona početkom 2013. stanje bi se moglo pogoršati jer će postati nadležni za čitav niz djela koja su do sad procesuirana pred županijskim sudovima. Svaki općinski sudac u Hrvatskoj u ovom trenutku u prosjeku ima 399 neriješenih sudskih predmeta. Po broju neriješenih predmeta u odnosu na broj sudaca neslavni rekord drži Općinski sud u Supetru na Braču na kojem na jednog suca u ovom trenutku dođe oko 910 neriješenih predmeta.
Najsporiji i neučinkoviti
Taj se sud u većini pravosudnih statistika navodi kao najsporniji i najneučinkovitiji, a upravo na čelu toga suda bila je i čuvena sutkinja Ivana Domić kojoj se i sudilo zbog zlouporaba počinjenih u obavljanju sudske dužnosti.
Nakon općinskih, najuža grla u rješavanju sudskih sporova su trgovački sudovi. Na svakog suca trgovačkog suda u Hrvatskoj u ovom trenutku dolazi 397 neriješenih predmeta. Problematični su i županijski sudovi. Svaki sudac županijskoga suda, promatra li se hrvatski prosjek, u ovom trenutku ima neriješenih 177 predmeta.