ZAGREB - Sićušna baterija od 3 milimetra zasada je najmanji umjetni izvor energije na svijetu, a uskoro bi mogla napajati mobitele, ručna računala i ostale uređaje male potrošnje. Izumila ju je nedavno skupina znanstvenika sa sveučilišta u Illinoisu, predvođenih Saeedom Moghaddamom. Za sada se radi o prototipu minijaturne gorive ćelije koja bi u budućnosti mogla imati značajnu ulogu napajanju manjih uređaja.
Proizveli miliamper
Ćelija je dimenzija 3 puta 3 puta 1 milimetar i sastoji se od četiri komponente u “sendvič” strukturi: spremnik s vodom i metalni hidrid te membrana koja ih razdvaja. Taj sklop zasada može isporučiti samo 0,7 volti i 0,1 miliamper, a jedno punjenje je dostatno za 30 sati rada. Posljednja verzija te mini baterije uspjela je proizvesti čak jedan miliamper, no to još uvijek nije dovoljno za napajanje mobitela i sličnih uređaja.
Svakodnevni napredak
Pred znanstvenicima je još mnogo posla na povećavanju snage baterije, kako bi mogla imati konkretniju primjenu od pokretanja jednostavne elektronike ili mikro robota.
Sve u svemu, velik napredak je svakodnevno vidlji, pa u uskoro možemo očekivati učinkovitije izvore energije sve manjih dimenzija.
Prva goriva ćelija izumljena još 1839. godine
Goriva ćelija je elektrokemijski uređaj, koji proizvodi električnu energiju iz goriva (na anodi) i oksidansa (na katodi). Prvu gorivu ćeliju konstruirao je William Robert Grove davne 1839. Radi se o elektro kemijskim sistemima koji toplotnu energiju goriva pretvaraju izravno u električnu energiju.
