BRUXELLES, ZAGREB - Rasprava o tome treba li Hrvatska podržati prijedlog Europske komisije o stvaranju carinske unije na Balkanu nastavila se jučer u političkim krugovima, prije svega u Bruxellesu, gdje je boravio i hrvatski premijer Sanader, ali i među domaćim gospodarstvenicima koji su o tom pitanju uglavnom na pozicijama Vlade.
Sanader je jučer nakon sastanka u NATO-u ponovio da inicijativa Europske komisije o stvaranju zajedničkog tržišta u regiji nije nipošto stvaranje neke Jugoslavije.
- Moja je inicijativa da se osim nas, Bugarske i Rumunjske u CEFTA-u uključe i ostale države - rekao je Sanader, ponavljajući da će nakon ulaska u EU i Bugarska, i Rumunjska i Hrvatska napustiti CEFTA-u.
Hrvatskoj prednost u regiji
I Sanader, kao i predsjednik Mesić koji je o tome govorio u nedjelju, smatra da bi ta inicijativa Hrvatskoj predstavljala prednost u regiji, gdje ona ima najjače gospodarstvo. - Za nas je važno da ova ideja nema političkih implikacija, a toga nema - rekao je Sanader. Hrvatske kompanije i njihove udruge oprezno, ali ipak pretežno pozitivno komentiraju tu ideju. Iz HUP-a, recimo, poručuju da je CEFTA dovoljan okvir za suradnju zemalja u regiji te da nema nikakve potrebe za novim eksperimentalnim rješenjima.
- Apsolutno podržavamo stav Vlade i ne vidimo poseban dobitak u balkanskim integracijama - ističu u HUP-u.
Na tom su tragu i u Hrvatskoj gospodarskoj komori, gdje tvrde da je prijedlog prije svega politički, a manje gospodarski koncept iz kojeg bi Hrvatska samo kratkoročno mogla izvući određene beneficije.
- Politički koncept trgovinske zone opasan je jer pokazuje da EU ni danas nema jasnu koncepciju oko rješavanja pitanja odnosa, prije svega Srbije i Crne Gore, statusa Kosova i BiH te dinamike priključenja tih zemalja EU-u - ističu u HGK. Nekim je tvrtkama inicijativa ipak zanimljiva.
Nexe grupa: Tehnološka nadmoć
- U kontekstu širenja poslovanja i povećanja izvoza ovaj je prijedlog Europske komisije zanimljiv za naše poslovanje. Međutim, u političke aspekte prijedloga ne želimo se miješati - ističu u Podravki, koja je samo prošle godine na tržištu tzv. zapadnog Balkana ostvarila 600 milijuna kuna prihoda, odnosno između 17 i 18 posto ukupnih prihoda.
- Iskustva su pokazala da je državama koje su se nalazile u određenim trgovačkim unijama, a ulazile su u EU, to bio određeni benefit. Sukladno tome, moglo bi se očekivati da bi to i zemljama koje će uskoro ući u EU moglo unaprijediti ekonomske odnose - poručuju iz Agrokora.
Ništa negativno u stvaranju slobodne trgovinske zone ne vide ni u Nexe grupi koja ima značajne prihode na tržištima Srbije i Crne Gore te BiH. - Smatramo da je Hrvatska u toj grupi zemalja tehnološki nadmoćna. Kao takva, u mogućnosti je biti konkurentna na tržištima navedenih zemalja - ističu u Nexe grupi.
Diplomati EU-a: Nema opasnosti
O dokumentu koji je u Hrvatskoj pokrenuo široku javnu polemiku jučer su u Bruxellesu razgovarali i ministri vanjskih poslova EU-a. Taj materijal nazvali su 'dobrom bazom za raspravu na ministarskom sastanku u Salzburgu'. Mnogi diplomati EU-a jučer su za Jutarnji rekli da u ovoj ideji nema nikakve opasnosti za Hrvatsku - niti će, kažu, usporiti proces integracije u EU, niti postoji opasnost od stvaranja nove Jugoslavije. U EU-u najavljuju da će nakon debate u Salzburgu materijal biti upućen na prihvaćanje na summit EU-a u lipnju.
Sanader s glavnim tajnikom NATO-a
Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer jučer je pohvalio reforme u Hrvatskoj potrebne za napredak prema punom članstvu u NATO-u. Rekao je to nakon sastanka s premijerom Sanaderom. Glavni tajnik NATO-a ponovio je da je rješenje slučaja Gotovina nešto što izuzetno cijene, jer je taj problem, kako je rekao, bio "kamen u trbuhu" za odnose Hrvatske s međunarodnom zajednicom. Šef NATO-a nije se upuštao u nagađanja kad bi Hrvatska mogla dobiti pozivnicu za članstvo, ponovio je da je to proces koji ovisi o uspjehu u reformama, ali je poručio Hrvatskoj da mora održati izdvajanja za obranu na razini dva posto GDP-a.
 Šef NATO-a poručio je Hrvatskoj da mora održati izdvajanja za obranu na razini dva posto GDP-a. Nije se upuštao u nagađanja kada će RH biti pozvana u članstvo. |
U kontekstu Schefferova zahtjeva da Hrvatska izdvaja 2 posto za obranu, podsjećamo da je ove godine za vojni proračun izdvojeno 1,71 posto BDP-a, odnosno 4,08 milijardi kuna. NATO već nekoliko godina upozorava Hrvatsku da mora početi izdvajati dva posto BDP-a za vojne potrebe. Prema najavama iz MORH-a, u proračunu za sljedeću godinu uspjet će se izdvojiti taj postotak, odnosno 4,3 milijarde kuna za vojsku. (A. Palokaj, K. Žabec)
Augustin Palokaj;Gordana Galović
