Pogreške izlaznih anketa u granicama svjetskih iskustava

ZAGREB - Nakon prespavane izborne noći u javnosti su od izbora ostale samo dvije teme. Najvažnija je tko će biti mandatar nove Vlade, a druga gdje i zašto su pogriješila predizborna istraživanja i izlazne ankete.

Nakon izborne noći može se činiti da je cijela istraživačka industrija doživjela veliki neuspjeh te da su predizborna ispitivanja javnog mnijenja, kao i izlazne ankete, izgubili svaki kredibilitet. Taj dojam se prije svega temelji na činjenici da su većina predizbornih istraživanja, kao i sve tri izlazne ankete, predvidjeli pobjedu SDP-a, a dogodila se pobjeda HDZ-a. To je dodatno pojačala činjenica da su se prvi neslužbeni rezultati DIP-a značajno razlikovali od konačnih rezultata, i to u smjeru veće razlike u korist HDZ-a, čime je stvoren dojam još većeg odstupanja sve tri izlazne ankete. Takvi dojmovi posljedica su i činjenice da se rezultate izlaznih anketa vrednuje prema broju mandata svake stranke, a ne prema postocima glasova stranaka.

Već dugi niz godina istraživačima javnog mnijenja poznato je da birači desnih stranaka češće odbijaju sudjelovati u anketama od birača ostalih

Vjerujemo da su svi oni koji su pratili izbornu noć shvatili koliko su procjene broja mandata prema D'Hondtovoj metodi nestabilne, te kolike su promjene moguće na temelju vrlo malih promjena u broju glasova. Stoga izlazne ankete, kao i predizborna istraživanja, ne treba vrednovati prema predviđanjima mandata nego prema predviđenim postocima glasova za pojedinu stranku.

Neosporno je da su sve tri izlazne ankete pogriješile pobjednika, ali je sporno radi li se o promašaju koji potpuno dovodi u pitanje kredibilitet istraživanja i istraživačkih agencija u Hrvatskoj. Valjanost istraživanja ne procjenjuje se prema predviđanju pobjednika jer to i nije njihov zadatak, nego prema preciznosti predviđanja postotka glasova, i to u odnosu na statističku pogrešku uzorka koju ima svako istraživanje. Tako se prosječna odstupanja predviđanja izlaznih anketa od rezultata ovih izbora kreću između 0,54% (Puls za HTV i Jutarnji) i 0,94% (Nova TV). Takva odstupanja su potpuno u skladu s odstupanjima u izlaznim anketama na prethodnim izborima u RH, ali i svjetskim iskustvima. Primjerice, prosječno odstupanje izlaznih anketa u prvom krugu nedavnih predsjedničkih izbora u Sloveniji iznosilo je također između 0,7% i 1%. Postoji niz primjera iz SAD-a, Velike Britanije, Italije itd. u kojima su rezultati izlaznih anketa u prosjeku odstupali i za više od 1%. Dakle, pogreške sve tri izlazne ankete su u granicama nedavnih svjetskih iskustava.

Također je moguće navesti cijeli niz svjetskih primjera u kojima izlazne ankete nisu pogodile pobjednika izbora. Najpoznatiji je onaj kada je CNN na temelju izlaznih anketa na Floridi 2000. godine proglasio Ala Gorea novim predsjednikom SAD-a, a pokazalo se da je Floridu osvojio George Bush i tako postao predsjednik SAD-a. U prvom krugu slovenskih predsjedničkih izbora jedna od izlaznih anketa pogrešno je predvidjela takmace u drugom krugu; prema toj procjeni sadašnji predsjednik Türk bi ispao iz utrke u drugom krugu jer je imao samo 0,5% prednosti pred trećeplasiranim Gašparijem. Američki, slovenski, ali i ovaj hrvatski primjer potvrđuju da su izlazne ankete nedovoljno osjetljive kada su u pitanju tijesne izborne utrke. Hrvatski političari, mediji i javnost moraju se naviknuti na tu činjenicu.

Valjanost istraživanja ne procjenjuje se prema predviđanju pobjednika, jer to i nije njihov zadatak, nego prema preciznosti predviđanja postotaka glasova

Preostaje objasniti zbog čega su sve tri izlazne ankete pogriješile u istom smjeru tako da su dale prednost SDP-u nad HDZ-om iako su koristile sva recentna iskustva i znanja. Već dugi niz godina istraživačima javnog mnijenja u Hrvatskoj je poznat fenomen pristranog odbijanja sudjelovanja u istraživanjima po kojem birači desnih stranaka češće odbijaju sudjelovanje od birača ostalih stranaka. Takva pristranost postoji i u SAD-u, gdje republikanci češće odbijaju sudjelovanje u istraživanjima nego demokrati. Istraživači imaju na raspolaganju neke legitimne metode za korekciju te pristranosti, ali očito one nisu dovoljne da bi se taj efekt potpuno otklonio. Nažalost, istraživači sami ne mogu otkloniti taj efekt, a povremene negativne reakcije medija i političara na ankete mogu ga samo povećati, što vjerojatno nikome nije u interesu.


Srđan Kovačić, direktor Pulsa