Vijest o oslobađanju generala Ante Gotovine i Mladena Markača, kao i poništavanju svih kvalifikacija o združenom zločinačkom pothvatu i nezakonitom granatiranju tijekom operacije Oluja, odjeknula je i u Bruxellesu, no dužnosnici Europske Unije uglavnom su se suzdržavali od komentara.
Umjerene reakcije
Jedino je Doris Pack, njemačka zastupnica u Europskom parlamentu koja se dugi niz godina bavi zapadnim Balkanom, u priopćenju izrazila veliko zadovoljstvo oslobađajućom presudom.
“Operacija koja je dovela do povrata okupiranih teritorija sada se može gledati u drugačijem svjetlu. Domovinski rat bio je obrambeni i opravdani rat”, istaknula je Pack.
“Svi oni koji su Gotovinu i Markača nazivali herojima nisu pogriješili i sretna sam što će se dva generala uskoro vratiti svojim voljenima u Hrvatskoj.”
Reakcije drugih u Bruxellesu bile su umjerenije. Europska komisija navodi da je “primila na znanje” oslobađajuću presudu generalima Gotovini i Markaču te da tu odluku poštuje, a od Hrvatske i dalje očekuje napredak na putu prema budućnosti. “Primili smo na znanje odluku Tribunala kojom je poništena presuda iz travnja 2011. godine u predmetu protiv hrvatskih generala Ante Gotovine i Mladena Markača.
Poruka Hrvatskoj
Komisija ponavlja svoju potporu Međunarodnom sudu u Haagu i poštuje ovu odluku. Tribunal je neovisna institucija i njegova je uloga da utvrdi individualnu odgovornost za ratne zločine. Suosjećamo sa svim žrtavama rata i njihovim obiteljima. Razumijemo da za liječenje rana treba vremena. Vjerujemo da će Hrvatska nastaviti gledati prema budućnosti u duhu tolerancije, pomirenja i napretka koji ju je doveo gdje je danas, na vratima ulaska u EU”, stoji u reagiranju Europske komisije koje je Jutarnjem poslao Peter Stano, glasnogovornik povjerenika EU za proširenje Štefana Fülea.
Upravo bi ovu poruka hrvatska Vlada trebala imati na umu, poručuju diplomati EU, koji smatraju da Hrvatska, bez obzira na euforiju, treba nastaviti suđenja za ratne zločine na domaćim sudovima te i dalje promicati prava manjina, pogotovo srpske.
Mnogim našim sugovirnicima u EU u ponedjeljak je bilo važno i kako će ova presuda odjeknuti u Srbiji, posebno u iščekivanju presude bivšem predsjedniku kosovske vlade Ramushu Haradinaju, koji je već jednom oslobođen i kojem je izricanje presude nakon “djelomičnog ponavljanja procesa” zakazano za 29. studenoga.
Jedan nam je diplomat EU jučer rekao da se pitaju “kako će Beograd reagirati sada kad možda oslobode i Haradinaja”.
Ipak, bilo je i onih koji kažu da je sadašnja vlast u Beogradu, s Ivicom Dačićem i Tomislavom Nikolićem na čelu, zadnja koja ima pravo bilo što reći o tome.
Utjecaj tajnih službi
Cijeli proces podizanja optužnice, uhićenja, osude i oslobađanja generala Ante Gotovine gledat će se u povijesti EU kao jedinstven. Zbog tog procesa Hrvatska je možda i zakasnila nekoliko godina na putu prema članstvu u EU, a sada je i međunarodna pravda rekla da Gotovina nije kriv.
“Da nije bilo jedne tajne službe jedne države članice koja nas je krivo uvjeravala da se Gotovina skriva u Hrvatskoj, Hrvatska bi već bila u EU”, izjavio je za Jutarnji list još 2009. godine Günther Verheugen, povjerenik za proširenje EU. Iako nije to eksplicitno izgovorio, nedvojbeno je mislio na Veliku Britaniju.
Ispričao nam je kako mu je tadašnji njemački kancelar Schröder rekao: “Tony Blair mi je pokazao dokaze, Hrvati nam nisu rekli istinu i ne mogu te više podržati oko Hrvatske”.
Izravna kritika
On je izravno kritizirao Carlu Del Ponte, od koje je čak tražio da se Hrvatskoj ispriča nakon što je Gotovina uhićen u Španjolskoj. Ove Verheugenove riječi danas zvuče puno uvjerljivije nego prije tri godine.
Danas većina europskih dužnosnika nije previše upoznata s pocesom Gotovini jer nisu bili na dužnosti kada je slučaj bio aktualan. No, oni koji jesu i dalje misle da je “pritisak bio opravdan” zato što je, “iako Gotovina nije bio u Hrvatskoj, doveo do toga da ga se locira i uhiti te da se sada cijeli proces završi”. “Možda je i za Hrvatsku bolje da sada potpuno čista uđe u EU”, rekao nam je jedan od diplomata. Problem je, međutim, i u čudnoj politici UN-a koja, namjerno ili slučajno, nije predvidjela mogućnost bilo kakve kompenzacije za one koji nedužni provode godine u zatvoru.
O slučaju Gotovina neki u EU kažu da se nisu miješali u rad Suda, niti se bavili time je li Gotovina kriv ili nije, nego su samo upozoravali da je nedopustivo da se on ne odazove ili da ga se ne izruči Tribunalu ako je optužen.
Previše politike
Sada kada se radu Haaškog suda bliži kraj, sve se više i u Bruxellesu, doduše, ne pretjerano glasno, postavlja pitanje je li tužiteljstvu Haaškog suda možda dano previše ovlasti putem kojih je utjecalo na proces proširenja. Nakon što je objavila svoju knjigu, europski diplomati za Carlu Del Ponte sve češće ustvrđuju da se više bavila politikom i javnim nastupima nego pravničkim poslom.