ZAGREB - S fakulteta ove jeseni izlazi prva generacija "bolonjaca" koji prema novom režimu studiranja dobivaju svjedodžbu o završenom trogodišnjem preddiplomskom studiju.

Točni podaci o tome koliko će studenata upisanih u prvu godinu studija 2005./2006. diplomirati u roku ne postoje, no procjenjuje se da ih je između 8000 i 10.000. Svi oni steći će visoku stručnu spremu i zvanje provostupnika te će moći ili nastaviti studij ili konkurirati na tržištu rada. Cilj je Bolonje skratiti dužinu studiranja s dosadašnje četiri na tri godine kako bi se veći dio studenata mogao što prije zaposliti, a onima koji žele ostvariti znanstvenu karijeru skratio put do titule doktora znanosti.

Anketa koju su za potrebe Rektorskog zbora provela sveučilišta pokazuje, međutim, da u Hrvatskoj nakon tri godine završenog studija posao planiraju potražiti samo rijetki. Naime, između 70 i  96 posto anketiranih studenata odgovorilo je da nakon završetka preddiplomskog planira upisati i diplomski studij.

POSLODAVCI: Moći ćemo procijeniti uspjeh tek nakon par generacija

- To da tako velik postotak studenata planira nastaviti studij nije dobro jer to pokazuje da strahuju od toga da ih poslodavci neće prepoznati, odnosno da će se s trogodišnjim studijem teže zaposliti nego s petogodišnjim i doplomom magistra struke - rekao je prof. dr. Pero Lučin, prorektor riječkog Sveučilišta i naš glavni pregovarač s EU za područje obrazovanja. Dodao je da je identična situacija bila i u drugim zemljama koje nemaju visokorazvijeno gospodrastvo, a u zemljama razvijenoga gospodarstva za nastavak studija odlučuje se tek svaki drugi student. 

Velika je, međutim, vjerojatnost da će i dio "bolonjaca" koji planiraju nastavak školovanja na jesen ipak završiti na tržištu rada. Većina poslodavaca o njima, za sada, nema ni dobro ni loše mišljenje. Tvrde kako će znanja, vještine i kompetencije koje prema novom modelu studiranja stječu "bolonjci" moći izmjeriti tek kada s fakulteta izađe nekoliko generacija. U jednoj uspješnoj tvrtki koja zapošljava isključivo visokoobrazovane kadrove ističu pak da nisu sigurni hoće li "bolonjci" nakon trogodišnjeg školovanja moći zadovoljiti njihove visoke kriterije.

- Bolonja je još proces i ne možemo očekivati bitne rezultate u smislu kvalitetnijeg transfera znanja na studente. Ne očekujemo ni pozitivnu ni negativnu "diskriminaciju" na tržištu rada jer se očekuje da će se poslodavci ponašati kao i do sada i zapošljavati one koji imaju potrebna stručna znanja - istaknuo je izvršni direktor portala MojPosao Kristijan Pakšec.  

Ministar Dragan Primorac najavio je da će Vlada prva pokrenuti postupke zapošljavanja prvostupnika u državnim i javnim službama, i to tako da će u Uredbu unijeti nove nazive i uključiti ih u postojeći sustav. - Tako ćemo pokazati da za njih ima mjesta na tržištu rada i dati primjer gospodarskom sektoru - rekao je ministar Primorac. Dodao je da studije EU pokazuju kako je u Europi na tržištu rada najveći nedostatak upavo prvostupnika (baccalaureusa) i doktora znanosti.

Dekan zagrebačkog Filozofskog fakulteta prof. dr. Miljenko Jurković upozorava da Zakon o radu i drugi zakoni još nisu usklađeni s novim sustavom dobivanja diploma, pa će se, vjeruje, mnogi naći u čudu kada se pojave na tržištu rada.

- Većina naših studenata želi nastaviti studij, no uvjeren sam da će i za one koji to ne žele biti posla. Studentice koje kod nas završe tri godine studija engleskog ili nekog drugog jezika mogu, primjerice, biti odlične tajnice, a oni koji završe tri godine studija povijesti umjetnosti mogu raditi kao turistički vodiči - rekao je Jurković.

 Iako i na FER-u većina "bolonjaca" planira nastaviti studij, dekan prof. dr. Vedran Mornar kaže kako i oni koji to ne žele sigurno neće ostati bez posla. - U IT sektoru trenutačno je zaposleno oko 22.000 ljudi, od kojih je 10 posto sa srednjom stručnom spremom - rekao je Mornar.

A grokor: Imamo svoje selekcijske metode Prva generacija "bolonjaca" tek će se pojaviti na tržištu rada pa poslodavci još nemaju pravi uvid u vrijednost novog sustava školovanja. Imamo svoje selekcijske metode koje dosljedno provodimo za sve pozicije unutar kompanije. Diploma je važna, ali i kvaliteta školovanja.

Aureus Invest: Nije nam bitna ova ili ona diploma Nama ova ili ona diploma nije bitna. Studenti na fakultetima dobivaju samo teoretska znanja koja nama nisu dovoljna pa smo osnovali svoju Aureus akademiju na kojoj ih učimo praktičnim znanjima - kaže Robert Andrijić, član Uprave Aureus Investa, društva za upravljanje investicijskim fondovima.ƒ

Od 5 studenata, njih 4 želi dalje studirati Većina studenata koji stječu zvanje prvostupnika želi studirati još dvije godine kako bi stekli zvanje magistara Nikola Pavleka, student politologije, nakon što završi studij i dobije diplomu prvostupnika, namjerava upisati još dvije godine studija iz područja odnosa s javnošću. Pavleka smatra da će mu diploma magistra struke pomoći u traženju bolje plaćenoga posla i kako bi bez te dvije dodatne godine njegova karijera stagnirala. - Eventualno bih kombinirao posao s fakultetom ako bi mi prilike dopustile, ali sigurno ću upisati diplomski studij - rekao je Pavleka. Rudi Pavlović, student treće godine novinarstva na Fakultetu političkih znanosti, kaže da će upisati još dvije dodatne godine studija jer nije zadovoljan studijskim programom na svom fakultetu. Studij bi želio nastaviti na Akademiji dramskih umjetnosti. - Titula magistra struke bit će mi potrebna jer ću se lakše snaći na tržištu rada i prije ću naći bolji posao - rekao je Pavlović. Ema Branica, studentica novinarstva na Fakultetu političkih znanosti, kaže da će nakon tri godine studija sigurno upisati studij televizijskog novinarstva te smatra da bez adekvatne stručne spreme neće biti u konkurenciji za bolje plaćeni posao. - Razmišljala sam i o pronalaženju posla odmah nakon što dobijem diplomu prvostupnika, ali svi koji su studirali po starom sustavu dobili su titulu magistra struke pa se bojim da neću napredovati u karijeri ako ne završim petogodišnji studij - istaknula je Ema Branica. Vlatko Patriarka, student treće godine ekonomije, kada završi četvrtu godinu i stekne zvanje prvostupnika, planira upisati studij vanjske trgovine. - Bojim se da samo s prvim stupnjem visokog obrazovanja neću napredovati u karijeri, a želim se okušati i u znanstvenima vodama - rekao je Patriarka. Marija Ivančić, studentica treće godine ekonomije, smatra kako joj dodatna dva stupnja obrazovanja nisu potrebna jer je za dobivanje i zadržavanje posla potrebna snalažljivost i upornost, a ne akademski stupanj naobrazbe. - Poslodavci će sigurno više cijeniti sposobnost prilagodbe i snalažljivost i sigurno ću više o poslu naučiti kroz rad nego kroz još dvije godine na studiju koji po mome mišljenju nije dobar - kaže.  (Siniša Maksimović)

Ivana Kalogjera-Brkić i Goradana Galović