Kad se u Zagrebu spomenu tzv. mrtve nekretnine, nedovršeni objekti u koje je uložen golem novac a danas ničemu ne služe, najčešće se spominju Sveučilišna bolnica u Blatu i Dinamov stadion u Maksimiru, sportsko ruglo kojemu nema premca u Europi.
“Jeste li za to da se Dinamov stadion u Maksimiru obnovi ili da se sagradi Plavi vulkan na Kajzerici?” trebalo je biti referendumsko pitanje Zagrepčanima da je bio prihvaćen prijedlog gradonačelnika Milana Bandića u Gradskoj skupštini. Prijedlog nije dobio zeleno svjetlo, a nedovršeni stadion po svemu sudeći neće se tako skoro naći na dnevnom redu gradske uprave.
Zarasle u korov i šipražje
U ova krizna vremena dovršetak stadiona posve sigurno ne bi smio biti prioritet Grada - ali učestale polemike o maksimirskoj megalomaniji potiču i pitanja o sudbini desetak drugih nedovršenih građevina u Zagrebu.
Mnoge od njih, zarasle u korov i šipražje, udomile su narkomane, beskućnike, alkoholičare, štakore i žohare. Takve zgrade već desetljećima narušavaju izgled grada, a neke od njih ugrožavaju i živote ljudi. Vrijednost tog mrtvog kapitala doseže i nekoliko milijardi kuna.
U Dinamov stadion površine 195 tisuća četvornih metara punih deset godina nije uložena ni kuna.
Počeo se graditi još 50-ih godina prošlog stoljeća, a 1997. postavljena su sjedala na južnu i istočnu tribinu. Godinu poslije srušen je stari sjever i napravljena je nova tribina, a 1999. je završena obnova zapadne tribine. I tada je sve stalo. Desetljeće poslije o Maksimiru se još govori kao o rupi bez dna, a za dovršetak stadiona potrebno je enormnih 260 milijuna eura. Najeklatantniji primjer neuspjele investicije zarasle u korov i visoku travu ukleta je Sveučilišna bolnica u Blatu koja je već 27 godina samo dobar poligon za nova predizborna obećanja o dovršetku gradnje, poslije nikad ostvarena.
Isprazna obećanja
Građani su u tu ruševinu, površine 82.000 četvornih metara, od 1982. samodoprinosima ‘ulupali’ više od 150 milijuna eura, misleći da financiraju nešto što je za njihovu dobrobit. Gadno su se prevarili. Danas je nedovršena zgrada u Blatu zapuštena, većina stakala na njoj je razbijena, zidovi su išarani grafitima, a pokradeni su i dijelovi metalne konstrukcije.
Grad Zagreb i Vlada, koji su 50-postotni vlasnici bolnice, planiraju njezin dovršetak do 2016., uz ulaganje od pola milijarde eura. Treba pričekati i vidjeti je li to još jedno isprazno obećanje ili ovaj put misle ozbiljno.
Austrijanci preuzeli Leclerc
Golema betonska konstrukcija uz Zagrebačku aveniju na Vrbanima, išarana grafitima i zarasla u korov, već je 20 godina trn u oku tamošnjim stanovnicima, ali i svima koji sa zapadne strane prilaze metropoli. Slovenska tvrtka Cimos još je 1989. godine počela graditi autosalon i servis za Citroënova vozila, no tvrtka je propala pa je zaustavljena i gradnja. Dugo se nije znalo ni tko je pravi vlasnik tog rugla. Sada znamo da je njezin vlasnik tvrtka Hypo Alpe Adria Consults, koja u njezinu obnovu planira uložiti 25 milijuna eura.
Arhitektonsko rješenje za novo ruho Cimosove zgrade projektirao je Studio 3LHD.
Još jedna propala investicija i ruglo na zapadnom ulazu u grad uskoro bi se trebalo početi obnavljati. Nedovršeni trgovački centar Leclerc u naselju Špansko, pokraj City Centera One, koji već deset godina vapi za dovršenjem, preuzeo je austrijski BOP Immodevelopment, koji će dio sadašnjeg objekta srušiti i ondje sagraditi novi trgovački centar. Završetak se planira potkraj 2011., a buduća šoping-meka trebala bi zapremati 80 tisuća četvornih metara.
Stanovnici Dubrave godinama prolaze pokraj najvećeg rugla njihova naselja - Kulturnog centra Dubrava - i pitaju se hoće li ta zgrada ikada biti dovršena? Prema dosadašnjim politički obojenim obećanjima svih gradskih vlasti - hoće.
Rugalica gradu
Najnovije obećanje stiglo je iz Gradske četvrti Gornja Dubrava gdje su planom malih komunalnih akcija predvidjeli 3,5 milijuna kuna za dovršetak centra. U tome će im pripomoći susjedna četvrt s milijun i pol kuna, a ostatak od pet milijuna kuna pokrit će Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport.
Centar se gradi već više od 30 godina, a u funkciji je samo polovica zgrade, dok ostatak čeka bolja vremena i neka nova isprazna obećanja.
Kao, uostalom, i mnoge takve investicije, zastale na pola puta do završetka i pretvorene u rugalicu gradu.
Briga za neiskorištene nekretnine? Uzalud vam trud, dragi poreznici!
Napušteni prostori zasad su neoporezive nekretnine. Može li biti drukčije?
Platforma 9,81 je nevladina udruga koja potiče i razvija kulturu prostora, promovira arhitekturu i urbanizam, provodi istraživanja i razvija edukaciju na tim područjima te utječe na prostornu politiku.
Ured u kinu Mosor
Od 2003. aktivno se bave mapiranjem napuštenog prostornog kapitala, a i njihov se ured nalazi u jednom takvom - Kinu Mosor u Zvonimirovoj ulici.
- Ako se shvate ciklusi urbane proizvodnje prostora, ubrzo se uoči da u praznim prostorima nema ničeg fascinantnog. Svaki grad proizvodi prostorni otpad i nove prostore. Zna li Grad organizirati socijalni kapital kako bi cikluse ove proizvodnje učinio podnošljivim za svoje građane - pita se Marko Sančanin, arhitekt i aktivist te udruge.
Sančanin objašnjava da postoje modeli oporezivanja nebrige za nekretnine.
No, kod nas ih je nemoguće realizirati bez administrativne reforme i bez razumijevanja da Zagreb nije neoliberalni, nego postsocijalistički grad.
