ZAGREB - Povjerenstvo zagrebačkog Medicinskog fakulteta danas je zaključilo da su dva rada Asima Kurjaka plagijati. čime su potvrđene optužbe iz uglednog znanstvenog časopisa British Medical Jorunala (BMJ).

Kakva će biti daljnja sudbina dr. Kurjaka, koji obnaša funkciju v.d. predstojnika Katedre za ginekologiju i profesor je na tom fakultetu, ovisit će o odluci dekanice Nade Čikeš.

Dekanica Čikeš i danas je nastavila s uobičajenom praksom, koja traje od početka postupka protiv Kurjaka, da javnosti ne želi reći koji su mogući sljedeći koraci u slučaju Kurjak. Prema statutu Medicinskog fakulteta, zbog kršenja pravila ponašanja ili narušavanja ugleda sveučilišta, protiv Kurjaka bi mogle biti poduzete i stegovne mjere, koje su u ovom slučaju opomena, javna opomena ili otkaz ugovora o radu.

- Svi prisutni članovi povjerenstva složili su se da su dva rada prof. Kurjaka plagijati. Time je naš posao završio, a daljnje su odluke na dekanici Čikeš - rekao je danas Boris Labar, predsjednik povjerenstva. Na današnju, sedmu sjednicu povjerenstva nisu se odazvala tri člana, akademici Zvonko Kusić, Ivica Kostović i Marko Pećina, a posljednji je iz Povjerenstva odstupio zbog bolesti.

Preostalih sedam članova jednoglasno je zaključilo da je riječ o plagijatima. No, iako dekanica Čikeš nije željela komentirati odluku Povjerenstva, to je neće spriječiti, kako neslužbeno doznajemo, da Borisa Labara pošalje pred Sud časti Medicinskog fakulteta zbog toga što je javnosti iznio mišljenje Povjerenstva. Također treba podsjetiti da je Kurjak preko svojeg odvjetnika Silvija Degena prije nekoliko tjedana pokušao smijeniti Labara s mjesta predsjednika Povjerenstva, ali je Povjerenstvo stalo iza Labara.

- Ne želim se miješati u ovu odluku jer nisam liječnik. Je li to falsifikat ili nije, trebaju odlučiti na Medicinskom fakultetu - kratko je danas komentirao odvjetnik Degen.

Povjerenstvo je tako danas potvrdilo navode Sira Iana Chalmersa koji je u rujanskom broju BMJ-a objavio tekst pod nazivom "Uloga sistemskih analiza u otkrivanju plagijata: slučaj Asima Kurjaka". Chalmers je analizirao slučaj Kurjak kao primjer neprocesuiranog višestrukog znanstvenog plagijatora na koji svjetska akademska zajednica, uključivši i Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO), već 15 godina upozorava vodeće hrvatske medicinske institucije.

Chalmers je detaljno iznio kronologiju svojeg otkrića Kurjakovih plagijata, koja počinje sredinom 70-ih i traje sve do 2001. godine, kada je Kurjak osumnjičen da je prepisao rad norveških stručnjaka Eik-Nesa i Blaasa.

Asim Kurjak je u izjavi za Hrvatski radio rekao da se ne slaže s takvom ocjenom Povjerenstva i da će kad dobije detaljno obrazloženje zatražiti međunarodnu reviziju.
Andreja Šantek