VRATA OSTAJU OTVORENA

Povratak Františeka Čapa, prvog gay šikaniranog filmaša u Jugoslaviji

  • ‘X 25 javlja’ - Stevo Žigon u prizoru iz špijunskog trilera (1960.) čija je radnja smještena u Zagreb za vrijeme NDH

    Jugoslovenska i Slovenska kinoteka

  • ‘Srest ćemo se večeras’ - Glazbena komedija s Janezom Čukom i Borisom Buzančićem iz 1962. koja završava šlagerima Gabi Novak i Ive Robića

    Jugoslovenska i Slovenska kinoteka

  • ‘Vrata ostaju otvorena’ - Debi Milene Dravić. Na slici s Radom Vergovićem kojemu je to bila jedina uloga na filmu

    Jugoslovenska i Slovenska kinoteka

Objavljeno: 05.06.2010

Čap i subverzivnost?!, uskliknut će gledatelji koji pamte kako su se 50-ih stvarali redovi pred kinima kada su igrale njegove romantične komedije. No stvari stoje drugačije kada se pogledaju ‘Vrata ostaju otvorena’

Nakon više od pola stoljeća, film Františeka Čapa “Vrata ostaju otvorena”, socijalna melodrama o mladiću koji se lažno predstavlja kao u ratu nestao sin jedne bosanske obitelji, samo zato kako bi opljačkao svoje dobrotvore, ponovno je prikazana u Zagrebu.

Film u povijesti kinematografije bivše Jugoslavije uglavnom spominju po činjenici da je u njemu debitirala Milena Dravić: redatelj ju je otkrio u baletnoj školi, u vrijeme snimanja imala je samo 17 godina, a jedna joj je od najdražih uspomena kako je publika na pulskom festivalu 1959. godine gotovo u suzama dočekala završnicu, isprativši filmsku ekipu burnim pljeskom.

Venecija i Cannes

Što je bio povod novom susretu? Pa, tim ostvarenjem prošlog je tjedna završio filmski program ovogodišnjeg zagrebačkog Subversive Film Festivala. “Čap i subverzivnost?!” - zgranuto će uskliknuti stariji gledatelji koji pamte kako su se pedesetih godina i u Zagrebu stvarali redovi pred kinima u kojima su igrale njegove fenomenalno popularne romantične komedije “Vesna” i “Ne čekaj na maj”. Pa ipak, kada se pogledaju njegova dva filma uvrštena u program SFF-a, “Vrata ostaju otvorena” i “X-25 javlja”, veza nije bez vraga, a zaintrigirane filmoljupce koji pokušaju nešto doznati o redateljevoj biografiji očekuje upravo nevjerojatna životna priča.

Čap je slovio kao vrhunski profesionalac u kinematografiji, koja je tek sricala abecedu, a stigao je 1952. u Ljubljanu na poziv poduzetnog direktora Triglav filma Branimira Tume, koji ga je sreo u Njemačkoj, gdje je Čap “štancao” niskobudžetne komercijalne filmove, ali s nekoć najuglednijim imenima Trećeg Reicha, poput Sybille Schmitz, Willyja Birgela i Otta Gebühra u glavnim ulogama. Tuma je znao sve o Čapu - da je rođeni Čeh i diplomirani agronom, da je u domovini - sa 26 godina - slovio kao jedan od najmlađih debitanata na svijetu te da je ostvario respektabilnu redateljsku karijeru: glazbena melodrama “Noćni leptir” (1941.) nagrađena mu je u Veneciji, a ratni triler “Muškarci bez krila” jedan je od filmova koji su 1946. podijelili grand prix na tek uspostavljenom festivalu u Cannesu (ravnopravno priznanje dobili su “Kratak susret” Davida Leana, “Rim otvoreni grad” Roberta Rossellinija i “Pastoralna simfonija” Jeana Dellanoya). Problemi su nastupili dolaskom komunizma na vlast 1948. godine, pa je Čap završio u inozemstvu.

Broj preporuka: 17

Više o...

ARHIVA ČLANAKA

Još iz rubrike

hotrss

Opći uvjeti korištenja | Pravila prenošenja sadržaja | Zaštita privatnosti | Pravila komentiranja | Impressum | Kontakt | Oglašavanje

EPH Digital: Jutarnji list | Slobodna Dalmacija | Gloria | Globus | Sportske Novosti | Autoklub | Dom & dizajn | Dobra hrana | Bestseller | Dodo | Dosi | Gorila | LikeCroatia | Gameland | Dubrovacki Vjesnik

WAZ: Der Westen