ZAGREB - Strmoglavi pad cijena nekretnina na razinu iz 2005. godine, koji brojni građani očekuju, sudeći prema kretanju traženih cijena u veljači, još se ne događa. Iako je prodaja stanova i kuća još na niskoj razini, dovršene zgrade zjape potpuno prazne, a banke nisu baš široke ruke za kredite građanstvu, prema izvješću portala Crozilla - cijene i dalje stagniraju.
Za četvorni metar stana u Zagrebu prodavatelji trenutno traže u prosjeku 1897 eura, što je tek 0,1 posto manje od cijena u siječnju. Na razini cijele godine cijene su ipak osjetnije pale - u veljači 2009. godine za iste se kvadrate tražila 8,4 posto viša cijena.
Međutim, u navedenom se izvješću navode tražene cijene, dakle one oglašene u mediju, dok su realizirane cijene osjetno niže, i to za 15 do čak 20 posto.
Naime, kupce je trenutno teško naći pa je onaj koji ima gotovinu, ili je kreditno sposoban, u jako dobroj pregovaračkoj poziciji.
Toga su svjesni i na portalu Crozilla, ali to već dobro znaju i svi akteri tržišta pa se u oglasnicima sve češće pojavljuje formulacija “cijena na upit” umjesto konkretne brojke.
Moć gotovine u krizi
Ekonomist Mario Švigir objašnjava da se radi o tipičnom primjeru formalnog i neformalnog tržišta koja su potpuno različita, a čije je formiranje karakteristično za zemlje u kojima se tržište tek razvija, kao i za razdoblja kriza.
- Na neformalnom tržištu cijene su potpuno drukčije od onih na formalnom, dakle oglašenom. Na objavljivanje viših cijena prodavatelji se odlučuju zbog čuvanja realne vrijednosti svojih nekretnina, ali vjerojatno i zbog psihološkog efekta nakon realizacije niže cijene. Takva situacija nije neobična za vrijeme krize jer se dobro zna da se u kriznim vremenima gotovinom, pogotovo stranom, može svašta. Daljnjim razvojem tržišta i eventualnim formiranjem neke realne burze nekretnina situacija bi se trebala normalizirati - smatra Švigir.
Veljača je bila bogata novostima koje su se direktno odrazile na osjetljivo tržište nekretnina. Informacije o rekordnom broju nezaposlenih, koji je prešao psihološku granicu od 300 tisuća, te najave da će se do kraja godine na burzu prijaviti još nekoliko desetaka ljudi koji će ostati bez posla zasigurno nisu ohrabrujući faktor potencijalnim kupcima stanova, pogotovo onima koji za nekretninu trebaju dići kredit.
Poček od 20 godina
Tada se javila Vlada s prijedlogom subvencija od oko 100 do 300 eura po četvornom metru pri kupnji prvog stana. Visina poticaja neće ovisiti o veličini i lokaciji stana, već samo o cijeni. Zajam se daje na poček od maksimalno 20 godina, a za to vrijeme kamata iznosi 2 posto. Iako je razveselila dio kupaca, ova poticajna mjera nije oduševila stručnjake.
Veći javni dug
Maruška Vizek s Ekonomskog instituta u Zagrebu za Crozillu je prokomentirala kako će kratkoročne pozitivne učinke ove mjere imati oni građevinari koji su nakupili zalihe neprodanih stanova i banke kojima građevinari duguju novac.
- Dugoročno od ove mjere nijedan sektor neće imati koristi, ali će zato država imati povećani javni dug, a građani će biti suočeni s cijenama nekretnina koje će biti više nego da ta mjera nije uvedena - naglasila je dr.sc. Vizek objašnjavajući kako čak ni građevinari od ove mjere ne mogu imati koristi jer je, slikovito rečeno, ta mjera kao vitaminska injekcija koju dajete pacijentu koji boluje od raka.
