Naslovnica Vijesti Komentari Sport Vita J2 Kultura Spektakli Fotogalerije

Naslovnica >> Arhiva >> Preživio je nervni otrov. Sada vodi rat iz Damaska. On je glavna meta Izraela

Preživio je nervni otrov. Sada vodi rat iz Damaska. On je glavna meta Izraela

Objavljeno: 03. 01. 2009. 09:19

Uređeno: 26. 06. 2009. 04:28

Autor: Portal Jutarnji.hr

img
Le­že­ći ote­čen u po­lus­vje­snom sta­nju i teškim mu­ka­ma na bol­ni­čkom kre­ve­tu ­opće bol­ni­ce u Ama­nu, Kha­led Ma­shal ni­je ­znao što ga je snašlo tog sun­ča­nog je­sen­skog da­na 1997. Ni­su zna­li ni li­je­čni­ci ko­ji­ma je Ma­shal po­la­ko, ali si­gur­no umi­rao ­pred oči­ma. Tog ju­tra, 24. ruj­na, šef Ha­ma­so­ve po­dru­žni­ce u Jor­da­nu ru­tin­ski je kre­nuo na po­sao, vo­ze­ći svo­je tro­je dje­ce u ško­lu. Dok se Ma­sha­lov vo­zač živ­ci­rao ­zbog gu­žve u ka­o­ti­čnom pro­me­tu jor­dan­ske me­tro­po­le, dje­či­ca su se za­ba­vlja­la mašući dru­gim vo­za­či­ma, po­go­to­vo oni­ma za vo­la­nom pla­ve ­Toyote i ze­le­nog ­Hyundaija ko­ji su već ne­ko vri­je­me vo­zi­li iza ­njih. Isku­sno oko Ma­sha­lo­va vo­za­ča uo­či­lo je upa­dlji­va vo­zi­la, pa je na­zvao pri­ja­te­lja u po­li­ci­ji da mu pro­vje­ri ta­bli­ce. “Ne bri­ni se”, re­kao je po­li­cij­ski ­izvor, “vo­zi­la su unaj­mi­la dvo­ji­ca ka­nad­skih tu­ri­sta”.

Ne­du­go po­tom ti su tu­ri­sti, ka­že je­dna od mno­gih ver­zi­ja tog do­ga­đa­ja, do­če­ka­li Ma­sha­la ­ispred ure­da te ga, na­ci­ljavši mu uho, pošpri­ca­li ner­vnim otro­vom ne­u­tvr­đe­nog sa­sta­va, ali pro­i­zve­de­nim u Tel Avi­vu. Kad je po­če­lo ko­meš­anje, je­dan od ka­nad­skih tu­ri­sta je na te­čnom he­brej­skom uzvi­knuo: “­Bjež’mo”. Pri­je ne­go što su došli do au­ta, bi­li su uhi­će­ni.

Karizmatični vođa

Dru­ga ver­zi­ja ka­že da su se dvo­ji­ca tu­ri­sta ali­as mo­sa­dov­ca uspje­la do­mo­ći vo­zi­la, ali u ma­hni­tom bi­je­gu ni­su našli ­izlaz iz cen­tra Ama­na te su vo­ze­ći bez smje­ra i ­ukrug sa­mi na­le­tje­li na po­li­ci­ju. Sve se ver­zi­je, me­đu­tim, sla­žu da su mo­sa­dov­ci ­završili u za­tvo­ru, a Ma­shal u bol­ni­ci.

   
U Jorda­nu je 24. rujna 1997. godine napadnut vođa političkog biroa Hamasa kojemu su dvojica mosadovaca uštrcala nervni otrov u uho Khaled Mashal (na slici desno) snimljen s Mousom Abu Marzoukom (u sredini) i Mohammadom Nazalom

Epi­log pri­če je po­znat: ogor­če­ni i osra­mo­će­ni jor­dan­ski ­kralj Hu­se­in na­zvao je ra­zo­ča­ra­nog i ta­ko­đer osra­mo­će­nog izra­el­skog pre­mi­je­ra Be­nja­mi­na ­Netanyahua za­hti­je­va­ju­ći od nje­ga da hi­tno poš­alje pro­tu­o­trov za izlje­če­nje obo­ji­ci mr­skog pa­le­stin­skog te­ro­ri­sta Kha­le­da Ma­sha­la. ­Kralj je ozbilj­no za­pri­je­tio da u pro­ti­vnom ne mo­že ga­ran­ti­ra­ti za su­dbi­nu dvo­ij­ce mo­sa­do­va­ca ko­ji su mi­mo nje­go­va zna­nja, a na nje­go­vu te­ri­to­ri­ju izvo­di­li taj­nu ope­ra­ci­ju. Pro­tu­o­trov je sti­gao br­zi­nom zvu­ka izra­el­skog voj­nog he­li­ko­pte­ra, a go­spo­di­na Ma­sha­la su izba­vi­li sa­mi egze­ku­to­ri.

Izbje­gavši li­kvi­da­ci­ju, više za­hva­lju­ju­ći Mo­sa­do­voj ne­spre­tno­sti, ne­go vla­sti­tim spo­so­bno­sti­ma, do ta­da re­la­ti­vno ano­ni­mni Kha­led Ma­shal po­stao je pra­va zvi­je­zda. ­Svoj put u sam vrh Ha­ma­so­va vod­stva na­sta­vio je gra­di­ti upra­vo na sple­tu sli­čnih (ne)sre­tnih okol­no­sti, od ko­jih je sva­ku ­znao do­bro isko­ri­sti­ti za vla­sti­tu pro­mo­ci­ju.

- On se s vre­me­nom pre­tvo­rio u vr­lo ka­ri­zma­ti­čnog vo­đu i da­nas je u Ha­ma­su po­li­ti­čki naj­više ran­gi­ran pa odre­đu­je po­li­ti­čki ton - tvr­di dr. Ely Kar­mon, stru­čnjak za me­đu­na­ro­dni te­ro­ri­zam, pre­da­vač na In­sti­tu­te for Co­un­ter-Ter­ro­rism u ­Hertzeliyi i sa­vje­tnik u izra­el­skom mi­ni­star­stvu obra­ne.

Ro­đen 1956. bli­zu Ra­mal­la­he na Za­pa­dnoj oba­li, Ma­shal je ve­ći­nu ži­vo­ta pro­veo ­izvan pa­le­stin­skih te­ri­to­ri­ja. Već 1967. nje­go­va se obi­telj se­li u Ku­vajt, ­gdje se mla­di Kha­led učla­nju­je u mu­sli­man­sko brat­stvo i ­završava stu­dij fi­zi­ke.

Ka­da se 1987. s po­če­tkom pr­ve in­ti­fa­de for­mi­rao pa­le­stin­ski islam­ski po­kret Ha­mas, Ma­shal se akti­vno uklju­čio i usko­ro po­stao pred­sta­vnik po­dru­žni­ce u Ku­vaj­tu. ­Zbog po­tpo­re ­Yasera Ara­fa­ta ira­čkoj in­va­zi­ji na tu za­ljev­sku ze­mlju 1990. Pa­le­stin­ci bi­va­ju pro­tje­ra­ni, a s nji­ma i Ma­shal ko­ji se ­skrašava u Jor­da­nu. Na­kon ne­u­spje­le li­kvi­da­ci­je, no­vo­u­sto­li­če­ni ­kralj Abdul­lah II. pro­tje­ru­je Ma­sha­la ko­ji se 2001. traj­no na­sta­nju­je u Da­ma­sku, ali tek na­kon što je zbri­nuo su­pru­gu i se­dme­ro dje­ce u bo­ga­toj za­ljev­skoj ze­mlji Ka­tar. ­Zbog odgo­vor­no­sti za niz te­ro­ri­sti­čkih na­pa­da na izra­el­ske ci­vi­le ti­je­kom pr­ve in­ti­fa­de, Ma­shal se na pa­le­stin­ske te­ri­to­ri­je ne usu­đu­je vra­ti­ti, zna­ju­ći da ne bi du­go po­ži­vio.

Uvijek pri vrhu, nikad prvi

Ia­ko od ra­ne mla­do­sti pri­su­tan u mu­sli­man­skom brat­stvu, či­ji će pa­le­stin­ski ogra­nak nešto ka­sni­je bi­ti utje­lo­vljen u Ha­ma­su, ka­ri­je­ra Kha­le­da Ma­sha­la ni­je ispr­va pu­no obe­ća­va­la. - Bio je, do­duše, uvi­jek u vr­hu Ha­ma­so­va vod­stva, ali ni­kad kao pr­vi ­izbor -  tvr­di dr. Kar­mon. ­Iznad nje­ga je uvi­jek bio ne­tko ka­ri­zma­ti­čni­ji, bru­tal­ni­ji, opa­ki­ji. Do da­našnje fun­kci­je vo­đe po­li­ti­čkog bi­roa Ha­ma­sa Ma­sha­lu su put utr­le izra­el­ske li­kvi­da­ci­je pret­ho­dnih vo­đa po­kre­ta, pri­je sve­ga usta­no­vi­te­lja šei­ka Ahme­da ­Yassina 2004. i nje­go­va na­slje­dni­ka ­Abdul Azi­za Al Ran­ti­si­ja ­iste go­di­ne. - ­akon što je Izra­el ­ubio šei­ka ­Yassina, ko­ji je bio du­ho­vni vo­đa po­kre­ta, u Ha­ma­su je izbi­la bor­ba za na­sljed­stvo izme­đu vod­stva u Ga­zi te ­onog u egzi­lu, ina­če ra­di­kal­ni­jeg, a ko­ji je pre­dvo­dio Ma­shal. On ta­da po­sta­je sve va­žni­ja oso­ba jer je bio odgo­vo­ran za fi­nan­cij­ska sred­stva ko­ja na ra­ču­ne Ha­ma­sa sti­žu iz Ira­na i Si­ri­je - ka­že Kar­mon. Već ­iste go­di­ne Ma­shal po­sta­je iko­na Ha­ma­so­va po­kre­ta u egzi­lu.
 
Khaled Mashal sa sinovima
Walidom i Omerom poslije izlaska
iz bolnice u Amanu, gdje se 1997.
godine oporavljao od pokušaja
atentata

Za ra­zli­ku od osta­tka Ha­ma­so­vih vo­đa či­je su kre­tnje ugla­vnom ogra­ni­če­ne na po­jas Ga­ze, ži­vot u egzi­lu ­izvan izra­el­skog do­me­ta Ma­sha­lu omo­gu­ću­je ve­li­ki pro­stor za ma­ne­var ko­ji on obi­la­to ko­ri­sti. On je gla­vni ve­le­po­sla­nik i di­plo­mat­ski pred­sta­vnik Ha­ma­sa te je na­dle­žan za pri­ku­plja­nje fi­nan­cij­skih sred­sta­va, što je i gla­vni ­izvor nje­go­ve mo­ći. Ne­ka iz­vješća tvr­de da je sa­mo 2006. na Ha­ma­so­ve ra­ču­ne do­ma­kao sto mi­li­ju­na do­la­ra “do­na­ci­ja”, ugla­vnom iz Ira­na.

Utjecaj na događaje u Gazi

Ka­ri­zma­ti­čan, elo­kven­tan i ugla­đen, Ma­shal je ra­do vi­đen ­gost u arap­skim me­tro­po­la­ma, a svo­ja pu­to­va­nja ko­ri­sti za pre­go­va­ra­nje u ime Ha­ma­sa.

­Otkad je Ha­mas po­bi­je­dio Fa­tah na pa­le­stin­skim izbo­ri­ma u si­je­čnju 2006., Ma­shal dje­lu­je kao gla­vni pred­sta­vnik po­kre­ta u pre­go­vo­ri­ma s Egi­ptom, Ru­si­jom, Arap­skom li­gom, ali i, da­ka­ko ne­slu­žbe­no, s eu­rop­skim i ame­ri­čkim dipl­ma­ti­ma.

- On je Ha­ma­sov čo­vjek za di­plo­ma­ci­ju baš za­to što je u ino­zem­stvu i ima slo­bo­du kre­ta­nja. Ra­zvio je vr­lo do­bre odno­se sa Si­ri­jom i Ira­nom. Vr­lo je bli­zak s Asa­do­vim re­ži­mom ko­ji je ne­kad ubi­jao čla­no­ve Ha­ma­sa.

 
Utemeljitelj Hamasa šeik Ahmed
Yassin (na slici s Mashalom) 
nakon izlaska iz izraelskog
zatvora 1997.
To sa­mo do­ka­zu­je da je Ma­shal vr­lo pra­gma­ti­čan i, re­kao bih, opor­tun stra­teg. S Ira­nom ta­ko­đer ra­zvi­ja stra­teške ve­ze, što je vi­dlji­vo iz bli­sko­sti s vo­đom He­zbo­la­ha i iran­skim šti­će­ni­kom u Li­ba­no­nu Ha­sa­nom Na­sral­lom. Uz to, ja­vno je izja­vio da će Ha­mas na­pa­sti Izra­el ako Ame­ri­ka na­pa­dne ­Iran, či­me je že­lio do­ka­za­ti lo­jal­nost svo­jim me­ce­na­ma - ka­že Kar­mon.

S dru­ge stra­ne, taj ­isti pro­stor za ma­ne­var ko­ji uži­va Ma­shal ­uzrok je tr­za­vi­ca i ne­tr­pe­lji­vo­sti s Ha­ma­so­vim vod­stvom na pa­le­stin­skim te­ri­to­ri­ji­ma, po­go­to­vo u Ga­zi. - Ha­ma­so­vo vod­stvo di­je­li se na ono u egzi­lu i na pa­le­stin­skim te­ri­to­ri­ji­ma, a po­to­nje se do­da­tno di­je­li na vod­stvo u Ga­zi i na Za­pa­dnoj oba­li. U da­naš­njem Ha­ma­su u Ga­zi po­sto­je ten­zi­je u vod­stvu pri­je sve­ga izme­đu ­onih ko­ji su u vla­di i ­onih ko­ji ni­su te ­njih ­svih sku­pa pro­tiv voj­nog kri­la ­Qassam bri­ga­da ko­je pre­dvo­di ­Ahmad Al Jab­ba­ri. Ma­shal je bli­ži voj­nom kri­lu i otu­da pro­i­zla­zi nje­gov utje­caj na do­ga­đa­je u Ga­zi ia­ko je on oso­bno u Da­ma­sku. ­Ipak, Ma­shal ni­je gla­vni ne­go tek je­dan od vi­so­ko­po­zi­ci­o­ni­ra­nih vo­đa - ka­že Kar­mon.

Je­dan od pri­mje­ra ne­sla­ga­nja vod­stva u Ga­zi s vod­stvom u egzi­lu je i otmi­ca izra­el­skog voj­ni­ka Gi­la­da Sha­li­ta ko­ju je, vje­ru­ju Izra­el­ci, na­ru­čio sam Ma­shal iz Da­ma­ska mi­mo zna­nja no­mi­nal­nog Ha­ma­so­va vo­đe Isma­i­la ­Haniye. Za to je Ma­shal po­lu­čio sla­vu, a ­Haniye izra­el­ski ­gnjev i in­va­zi­ju ko­ja je usli­je­di­la u lje­to 2006. I da­nas pre­go­vo­ri Ha­ma­sa s Izra­e­lom oko uvje­ta Sha­li­to­va oslo­ba­đa­nja idu pre­ko Da­ma­ska. Ton i ­smjer odre­đu­je Ma­shal.

Izra­el još vo­di po­li­ti­ku li­kvi­da­ci­je Ha­ma­so­vih vo­đa, što Ma­sha­la za­ci­je­lo za­bri­nja­va. Dok je u Jor­da­nu mo­žda i bio la­ka me­ta, odla­skom u Da­mask Ma­shal je bio uvje­ren da će Izra­el­ci­ma bi­ti za­u­vi­jek ­izvan do­me­ta.

Ove go­di­ne je, me­đu­tim, upra­vo u Da­ma­sku mi­ste­ri­o­zno ubi­je­no ne­ko­li­ko pro­mi­nen­tnih oso­ba, me­đu nji­ma i He­zbo­la­hov šef voj­nih ope­ra­ci­ja ­Imad ­Mughniye. Uboj­stvo je Ma­sha­lu po­sla­lo ja­snu po­ru­ku da ni ta­mo više ni­je si­gu­ran. - Ma­shal je još uvi­jek na izra­el­skoj me­ti jer on je taj ko­ji izda­je na­re­dbe. Upra­vo je on sa­da kao odgo­vor na voj­nu akci­ju u Ga­zi po­zvao Pa­le­stin­ce ne sa­mo na 3. in­ti­fa­du ne­go i po­či­nje­nje sa­mo­u­bi­la­čkih na­pa­da. To ga či­ni kan­di­da­tom za mo­gu­ću li­kvi­da­ci­ju ia­ko ne mi­slim da je baš pr­vi na li­sti - sma­tra Kar­mon.

Stra­hu­ju­ći od li­kvi­da­ci­je Ma­shal se u po­slje­dnje vri­je­me rje­đe po­ja­vlju­je u me­di­ji­ma ko­ji mu ­zbog obra­zo­va­nja, le­žer­nog pri­stu­pa i sklo­no­sti hu­mo­ru ra­do da­ju pro­stor.

Pisao za Guardian

- Zna se po­i­gra­va­ti s me­di­ji­ma i ima uvjer­lji­vu re­to­ri­ku - tvr­di dr. Kar­mon. Ma­shal je do­ne­da­vno če­sto da­vao in­ter­vjue, sa­zi­vao no­vin­ske kon­fe­ren­ci­je, pa čak i pi­sao ure­dni­čke ko­men­ta­re u bri­tan­skom ma­ga­zi­nu Gu­ar­di­an u ko­ji­ma je tvr­dio da je Ha­mas spre­man na mi­ro­vne pre­go­vo­re s Izra­e­lom, ali i opra­vda­vao upo­tre­bu na­si­lja kao le­gi­ti­mno sred­stvo u bor­bi pro­tiv oku­pa­ci­je. Ma­shal je tvr­dio da “Ha­mas ni­ka­da ne­će odu­sta­ti”.

Pa ­ipak, on je pr­vi po­zvao Izra­el na pri­mi­rje kad je vi­dio ko­li­ke mu je po­kret pre­tr­pio gu­bi­tke ­ovih da­na u Ga­zi.

Sandra Milković

Λ VRH


Prebaci se na: