Vlada će posebnim zakonom ograničiti trajanje mandata glavnog tužitelja

Nedavni prijedlog Kluba zastupnika HDSSB-a o zakonskom ograničavanju mandata glavnoga državnog odvjetnika Vlada jako ozbiljno razmatra. HDSSB-ovci su prije nepunih mjesec dana u saborsku proceduru uputili prijedloge izmjena i dopuna Zakona o DORH-u kojima bio se broj mandata prvoga čovjeka državnoga tužiteljstva ograničio na dva.

Dakle, jedan mandat uz mogućnost još jednoga dodatnog reizbora, jednako kao kod predsjednika države. Premda je aktualni glavni državni odvjetnik Mladen Bajić već u svomu trećem mandatu, ova izmjena Zakona, ako i bude izglasana, ne bi utjecala na njegov eventualni treći mandat. Spomenuti zakon ne bi se mogao primjenjivati retroaktivno, pa bi tek po isteku aktualnoga mandata Bajić mogao hipotetski dobiti još puna dva mandata. Bajić, kojega je Sabor birao 2002., reizabrao 2006. i 2010. (ovaj mu mandat završava 2014.), može nakon toga datuma biti biran još dva puta: sa završetkom obnašanja dužnosti 2024.

Izvješće Vrhovnog suda

Međutim, osim prijedloga o izmjenama Zakona o DORH-u, zanimljive su i inicijative saborskih odbora nakon prvoga čitanja prijedloga novoga Zakona o sudovima. Konkretno, o mogućnosti da se zakonom obveže predsjednika Vrhovnoga suda da Saboru podnosi izvješće o radu sudova. Priča o ovoj zakonskoj inicijativi zaista intrigira jer je nakon prvoga čitanja, pred saborskim odborima, doživjela potpuni obrat. Ta je odredba, doznaje Jutranji, trebala biti potpuno uklonjena, no sada bi se, u drugome čitanju, mogla vratiti na velika vrata. Naime, postojeći Zakon o sudovima u članku o općoj sjednici Vrhovnoga suda navodio je, među ostalim, da se utvrđuju izvješća koja se upućuju Hrvatskome saboru, no ništa više nije bilo specificirano, pogotovo tko, kada i na koji način bi ta izvješća trebao podnositi.

Promjene u Saboru

Zbog toga se takva izvješća nisu ni podnosila, pa je Ministarstvo pravosuđa u prvom prijedlogu Zakona potpuno izbacilo članak o izvješćima. No, tijekom rasprave u saborskim odborima i na plenarnoj sjednici zastupnici su istaknuli primjedbe da potreba za takvim načinom izvještavanja nositelja zakonodavne vlasti od strane prvoga čovjeka sudske vlasti ipak postoji. Ministarstvo pravosuđa primilo je na znanje primjedbe zakonodavca te će razmotriti kako ih uklopiti u zakonski prijedlog koji će ići u drugo čitanje. U svakom slučaju, bilo kakav prijedlog takve vrste bit će razrađen i dovoljno jasan da ne bi došlo do presezanja zakonodavne vlasti u nadležnost sudbene, poručuju iz Ministarstva pravosuđa i pojašnjavaju da se u Saboru zasigurno neće raspravljati o konkretnim sudskim predmetima.