ZAGREB/ZADAR - Na reformi gimnazije koju godinama nisu uspjele osmisliti prosvjetne vlasti ovih dana intenzivno radi ravnatelj Privatne zadarske gimnazije Nikica Simić sa suradnicima. Simić već 30 godina radi u školi, a njegov eksperimentalni program gimnazije, koji će najkasnije do veljače ponuditi Ministarstvu na verifikaciju, rađen je po uzoru na model britanskih privatnih škola.
Dva smjera izbornog dijela
Za razliku od sadašnjeg programa koji učenike zatrpava gradivom, u tjednoj bi satnici bilo najviše 10 predmeta, s tim da bi samo pet predmeta bilo obavezno za sve. To su hrvatski jezik, strani jezik, matematika, informatika i povijest. Ostalih pet predmeta učenici bi birali sami, ovisno o svojim sklonostima. U izbornom djelu učenicima bi se nudila dva smjera: humanistički i prirodoslovni. Prirodoslovni kurikulum bio bi na tragu nekadašnjih gimnazijskih programa. Imao bi pojačan program matematike, fizike i biologije, dok bi se u humanističkom smjeru interdisciplinarno povezivali drugi strani jezik, sociologija, filozofija, umjetnosti... Tjelesni odgoj također bi bio obvezan, ali kao poseban dio kurikuluma.
Usmjerenost na učenje
- Ovakvim bi se načinom učenja i predavanja postigla bolja garancija polaganja državne mature, veliko tjedno rasterećenje i usmjerenost na učenje izabranih predmeta, te smanjenje stresa i povećanje razine samopouzdanja kod učenika - smatra Simić. Bude li program usvojen, po njemu će od sljedeće godine raditi jedan gimanzijski razred u njegovoj školi.
Simićevu inicijativu svesrdno podržavaju i ravnatelji najboljih državnih gimnazija. Većina njih smatra kako bi novi ministar Radovan Fuchs, želi li dobro učenicima, trebao hitno reformirati gimnazije, i strukturno i sadržajno.
Hrvatska je, naime, trenutačno jedina zemlja u kojoj gimnazijalci tjedno u školi provode 34 sata i imaju između 15 i 17 nastavnih predmeta.
U drugim zemljama učenici u pravilu tjedno slušaju između devet i 13 predmeta, s tim da dio predmeta biraju sami. Naši se programi k tome sadržajno nisu bitno mijenjali od ‘90. godina kada je gimnazija vraćena u školski sustav. Za razliku od Hrvatske Slovenija, pa i Crna Gora, prije uvođenja državne mature reformirale su svoje gimnazije.
Novi model gimnazije
- Ministru Fuchsu sugeriram da odmah okupi deset provjerenih stručnjaka koji će u kratkom roku osmisliti novi model gimnazije. Njihova bi imena trebala biti tajna jer oni će sigurno biti izloženi javnome linču, a njihov projedlog u škole bi trebalo uvesti bez rasprave jer se mi Hrvati o takvim stvarima nikada nećemo dogovoriti - kaže Veronika Javor, ravnateljica zagrebačke XV. gimanzije.
Kada bi se nju pitalo, gimnazijalci bi imali sedam predmeta, od kojih bi tri bila obvezna: materinji jezik, kojem bi satnicu sa četiri sata tjedno trebalo povećati na pet sati jer iskustvo pokazuje da nam djeca ne znaju niti čitati niti pisati, te strani jezik i matematiku.
Kombinacije predmeta u EU
- Naša škola provodi program međunarodne mature u kojem su predmeti svrstani u šest grupa. Nijedan od predmeta u satnici nije zastupljen s manje od četiri sata nastave tjedno - kaže Javor koja smatra da čak i u prirodoslovno-matematičkim gimnazijama ne bi trebalo strogo odvajati prirodoslovne predmete, kemiju, biologiju i fiziku, a povijest i geografiju ne bi trebalo vući kroz sve četiri godine.
- Apsurdno je da učenici u općoj gimnaziji imaju 16 predmeta, pri čemu se informatika sluša samo u 1. razredu - upozorava Dalibor Joler, ravnatelj I. zagrebačke gimnazije.
Utukli milijune u propale reforme
Država je do sada uložila nemalo novca u pripremu reformi školstva, no sve su propale. Kao za peh, ministri su se uvijek dodvoravali upravo onim stručnjacima koji nisu dali dirati u gimnazijske programe.
Drugi je razlog bio strah od reakcije sindikata. Smanjivanjem broja predmeta dio bi profesora realno mogao ostati bez posla. O djeci nitko nije vodio računa.
Prva veća reforma gimnazije pokušana je za mandata Ljilje Vokić. Izostala je, međutim, potpora tadašnjeg HDZ-a koji je ideju o smanjenju broja obaveznih predmeta i uvođenju izbornosti ocijenio preliberalnom. Sada i HDZ o tome, izgleda, misli drukčije.
Barem je tako navedeno u programu njihova predsjedničkog kandidata Andrije Hebranga, u kojem izrijekom piše da bi broj predmeta u školama trebalo “smanjiti sa sadašnjih prosječnih 17 na najviše 9, po uzoru na zemlje Europske Unije”.
Više o tome Hebrang nam nije znao reći.
Roksanda Krnić-Smolčić, ravnateljica X. gimnazije, 1995. godine bila je predsjednica stručne skupine koja je radila na prijedlogu reforme gimnazije.
- Kao prijelazno rješenje predložili smo da učenici imaju 10 obaveznih predmeta. Model bi se mogao odmah primijeniti, barem kao eksperimentalni. Postojeće je stanje za djecu već neizdrživo - kaže Krnić.
ITALIJA
Učenici imaju 29 sati nastave
Za nastavak školovanja na fakultetima talijanski se učenici pripremaju u licejima. Školovanje traje pet godina (od 14. do 19. godine), a učenici nikada nemaju više od 29 sati nastave tjedno. U prve dvije godine imaju devet, a u zadnje tri 11 predmeta. Neovisno o tipu liceja, obvezni su talijanski, jedan strani jezik, matematika, povijest, tjelesni i vjeronauk ili etika. U znanstvenom liceju geografija je obvezna samo u prvoj godini školovanja, a psihologija i fizika u zadnje tri.
AUSTRIJA
Obvezno tek 10 predmeta
U Austriji gimnazija traje četiri godine, a učenici nikada nemaju više od 30 sati nastave tjedno. U prvoj godini obvezno je 10, a u zadnje tri 12 predmeta. Nastava geografije povezana je u jednu cjelinu s ekonomijom, biologija je povezana sa zaštitom okoliša, a ostali društveni predmeti s nastavom povijesti. Kemiju učenici uče samo u zadnjoj godini školovanja, a fiziku u zadnje tri. Latinski jezik ne uči se u prve dvije godine kao kod nas, nego u 3. i 4. razredu gimnazije.
FRANCUSKA
Maksimalno 28 sati nastave
U Francuskoj gimnazijaci tjedno imaju minimalno 25 i pol sati nastave, a maksimalno 28 i pol. Predmeti su grupirani po cjelinama, a školama su na izboru: francuski jezik (4 do 5 sati tjedno); strani jezik (3 do 4 sata tjedno); matematika (5 do 5.30 sati); povijest, geografija i građanski odgoj (3 do 4 sata), znanost o životu (1,30 do 2.30 sati); fizika-kemija (1.30 do 2.30 sati); informatika (1.30 do 2 sata); umjetnost (1 do 2 sata) te tjelesni (3 do 4 sata). Izborni su predmeti latinski i drugi strani jezik.
SLOVENIJA
Program gotovo kao i hrvatski
Program slovenske gimnazije ne razlikuje se bitno od hrvatskog. Obvezni su slovenski jezik, dva strana jezika, matematika, povijest, tjelesni, glazbena i likovna umjetnost, geografija, biologija, kemija, fizika, psihologija, sociologija, filozofija i informatika. Slovenski učenici, međutim, imaju veliku slobodu izbora. Tjedna satnica nikada nije veća od 32 sata. U drugom razredu učenici mogu sami birati predmete u trajanju od 1 do 3, u trećem od 1do 5, a četvrtom od 8 do 12 sati.
HRVATSKA
Najveći broj sati i predmeta u EU
Hrvatski učenici imaju najveći fond sati i najveći broj nastavnih predmeta u Europi. Tijekom školovanja moraju savladati gradivo iz čak 22 predmeta, između 15 i 17 godišnje. Svi su predmeti pritom obvezni, neovisno o tipu gimnazije. Razlike između programa su minimalne. Učenici prirodoslovno-matematičkih gimnazija imaju nešto veći fond sati matematike, a jezičnih, stranih jezika. Informatika je u pravilu obvezna samo jednu godinu.
