ZAGREB - S fakulteta ove jeseni izlazi oko 9000 “bolonjaca” za koje u Ministarstvu znanosti pretpostavljaju da neće nastaviti studij, već će odmah potražiti posao. Svi će imati završene tri godine studija, zvanje prvostupnika i visoku stručnu spremu. No, postoji opravdan strah da će posao teško naći, a ako da, bit će to uglavnom slabije plaćeni poslovi za koje se do sada tražila srednja stručna sprema.

Nastaviti studij
 - Većina poslodavaca uopće ne zna što znači titula prvostupnika i koje kompetencije ona nosi - kaže Taisa Huić, studentica 3. godine studija komunikologije na Hrvatskim studijima. Taisa je s još nekoliko kolegica za potrebe studentskog časopisa napravila analizu poslova na kojima se mogu zaposliti prvostupnici. Obišle su škole, knjižnice, nekoliko tvrtki i Zavod za zapošljavanje. - Sa Zavoda su nas uputili na portal Moj.Posa o.

Rješenje je nastaviti studij, smatraju završeni prvostupnici

U nekoliko osnovnih škola rekli su nam da bi nas rado zaposlili da smo završile tri godine matematike i fizike. Drugdje za prvostupnike nikada nisu čuli - rekla je Taisa koja smatra da je većini od 15.000 studenata jedini izlaz nastaviti studij.

Pero Lučin, naš glavni pregovarač s EU za područje obrazovanja, kaže da su iste probleme imali u svim tranzicijskim zemljama.  - Naša ekonomija zbog svoje zastarjele strukture naprosto ne prepoznaje ljude koji su fleksibilni i generalisti, poput prvostupnika - rekao je Lučin. Glede pitanja zapošljavanjanja provostupnika najviše su, smatra, zakazale državna uprava i lokalna samouprava koje su još prije dvije godine trebale utvrditi radna mjesta za koja su dovoljne kompetencije prvostupnika. - Prvostupnici će se uglavnom zapošljavati na jeftinijim poslovima - smatra Lučin.



- Vlada i Ministarstvo od lipnja će po cijeloj Hrvatskoj organzirati tribine na kojima ćemo educirati gospodarstvenike što su to prvostupnici i koje su njihove kompetencije - najavljuje ministar Dragan Primorac. Ističe kako će Vlada prva uskoro početi i sa zapošljavanjem prvostupnika.

Poslodavci isključeni
U Sloveniji su gospodarstvenici bili među ključnim konzultantima pri sastavljanju bolonjskih nastavnih programa. U Hrvatskoj, pak, poslodavce nitko ništa nije pitao.

 - Čini se da je više energije uloženo u samu formu bolonjskog procesa, a još uvijek se ne prate potrebe poslodavaca. Problem nije traje li školovanje tri ili pet godina, nas to ne zanima, kao ni to kako će se zvati taj sustav. Poslodavcima samo treba sposoban radnik koji ima znanja i vještine - kaže glavni direktor HUP-a Đuro Popijač koji tvrdi da su poslodavci jedine informacije o Bolonji dobili na razini Nacionalnog vijeća za konkurentnost.
 ƒ

Što se nudi na tržištu rada 1. Ministarstva Ništa konkretno Zapošljavanje:  Iako su najavljivali da će prvi zaposliti prvostupnike, još nisu sigurni za koja će konkretna radna mjesta oni biti kvalificirani i što će konretno moći raditi 2. Škole Pokrivat će manjak kadra Prvostupnici: Svi učitelji i profesori moraju imati završen petogodišnji studij, no zbog manjka nekih struka u školama tvrde da će protuzakonito zapošljavati i prvostupnike 3. Tvrtke Dodatno obrazovanje Očekivanja: Poslodavci uglavnom tvrde da im je prerano “ocjenjivati” prve bolonjce koji dolaze na tržište rada. Većina kaže da ionako dodatno obrazuju svoje radnike    4. Portal MojPosao Bez diskriminacije Poslodavci: Ne očekujemo ni negativnu, ni pozitivnu “diskriminaciju” provostupnika na tržištu rada. Poslodavci će, kao i do sada, zapošljavati s obzirom na potrebna stručna znanja

Bolonjci: Na studiju nismo stekli dovoljno znanja za posao Bojana Mandić na trećoj je godini informatičkih znanosti i smatra da nakon tri godine svi studenti mogu biti samo tajnici i pomoćnici s dobrim znanjem stranog jezika. - Tržište rada jednostavno nije spremno za nas, a kolegiji su koncipirani tako da te tjeraju na nastavak studija. Čemu onda Bolonja - pita se.   Marko Katavić student je druge godine računarstva na FER-u. Studijem je, kaže, razočaran jer nakon tri godine studiranja, preddiplomci ne znaju ni osnove programiranja da bi se mogli zaposliti. - Količina znanja nakon preddiplomskog studija je na niskoj razini. Formalno ima poslova koje možemo raditi nakon što dobijemo titulu prvostupnika, ali u stvarnosti to ne postoji. Većina studenata želi nastaviti studij jer shvaćaju da kao prvostupnici ne mogu praktički ništa - ispričao je Katavić.  (Goran Penić)

Gordana Galović;Ivana Kalogjera-Brkić