- Tijekom gladovanja stanice ‘stežu remen’ pa počinju probavljati vlastite bjelančevine i stanične organe. Taj proces zove se autofagija, a odvija se u organelama autofagosomima - pojasnio je prof. Ivan Đikić (42), direktor Instituta za biokemiju i Centra izvrsnosti (CEF) Sveučilišta Goethe u Frankfurtu.
- Važnost autofagosoma je što znaju koje bjelančevine trebaju razgraditi. Iako je autofagija poznata već 30 godina, dosad nismo poznavali receptore koji taj proces čine jako selektivnim. Mi smo, međutim, identificirali dva proteina koji djeluju kao receptori autofagije. To su proteini NBR1 i p62 za koje se zna da su povezani s razvojem tumora i neurodegenerativnih bolesti - dodao je prof. Đikić.
Istaknuo je da je rad u Mollecular Cell rezultat suradnje njegove skupine sa znanstvenicima norveškog sveučilišta Tromso, izraelskog instituta Weizmann i japanskog instituta Tokyo Metropolitan. Također, prof. Đikić naglašava da je nastavio istraživanja autofagije zajedno s dr. Ivanom Novak, postdoktoranticom u splitskom MedILS-u.
| Ivan Đikić (42) jedan je najuspješnijih hrvatskih znanstvenika mlađe generacije. Dosad je objavio preko 100 radova u vrhunskim znanstvenim časopisima koji su citirani više od 5000 puta. Dobitnik je niza uglednih priznanja među kojima se ističe nagrada Američkog udruženja za istraživanje raka (AACR). Ove godine postao je direktor Instituta za biokemiju te novog instituta CEF, najprestižnijeg projekta Sveučilišta Goethe na kome je redovni profesor. |
Tanja Rudež
