UZIMAJU DVIJE MILIJARDE SLUŽBENICIMA

DRAMATIČNI PREGOVORI SA SINDIKATIMA Ribić izvrijeđao Linića: 'Sve što vi govorite nema nikakvu logiku'

  • Admir Buljubašić/CROPIX

  • CROPIX

Objavljeno: 11.07.2012

Četiri sindikata zdravstva, liječnika, socijalne skrbi i kulture su nakon današnjeg sastanka izjavili kako su prijedlog dodatka spremni potpisati, dok sindikati znanosti, osnovnog i srednjeg školstva te medicinskih sestara ne pristaju na prijedlog Vlade

NOVO 17:37 Vlada je za prekosutra u 14 sati zakazala potpisivanje dodatka Temeljnom kolektivnom ugovoru kojim se zamrzava isplata regresa, božićnica, jubilarnih nagrada, smanjuje se iznos dnevnica sa 170 na 150 kuna, te se uvođenjem reda u sustav prijevoza, ta stavka, bez ikakvih restrikcija sa 1,1 milijarde kuna smanjuje za oko 250 milijuna. Hoće li se potpisivanje i dogoditi, nije poznato.

Poznato je da će se u slučaju nepotpisivanja Temeljni kolektivni ugovori prestati primjenjivati nakon tri mjeseca produljene primjene, te da će nakon toga Vlada uredbom sve plaće "na državnim jaslama" smanjiti za deset poslo. Plaće u prosvjeti past će za dodatnih 150 do čak 700 kuna, ovisno o godinama staža pojedinog zapolenika jer u trenutku raskidanja ugovor,a Vlada će prestati isplaćivati dodatak na koeficijente koji se posve ilegalno isplaćuje još od 2004. godine. Još uvijek u Banskim dvorima nisu odlučili hoće li nakon svega od prosvjetara zatražiti i povrat ilegalno isplaćenih povećanja. Riječ je o gotovo 2,7 milijardi kuna!

Četiri sindikata zdravstva, liječnika, socijalne skrbi i kulture, kojima su na čelu Spomenka Avberšek, Ivica Babić, Jadranka Ivezić i Ljubica Pilić već su nakon današnjeg sastanka izjavili kako su prijedlog dodatka spremni potpisati jer se nima zadržavaju njihove osnovne stavke: nema ukidanja Temeljnog kolektivnog ugovora i ne dira se u plaće.

S druge strane, sindikati znanosti, osnovnog i srednjeg školstva te medicinskih sestara, koje predstavljaju Vilim Ribić, Zvonimir Laktašić, Branimir Mihalinec i Anica Prašnjak, ne pristaju na prijedlog Vlade i traže da se u dodatak upiše točan datum kada će Vlada napraviti povrat više od milijardu kuna za oko 240.000 zaposlenih u javnim službama, koliko će im se oduzeti kroz dvije božićnice, jedan regres i jubilarne nagrade.

Vlada na to ne pristaje, već kažu da je jedini ustupak koji mogu učiniti, da se za godinu dana, kada se krene pregovarati o novom Temeljnom kolektivnom ugovoru, razmotri da li gospodarske prilike dozvoljavaju povrat ustega. Za prosvjetnu vertikalu to nije dovoljno dobro, pa će se o tome trebaju li potpisati dodatak savjetovati sa svim članovima svojih sindikata na - sindikalnom referendumu. To znači da oni prekosutra, ako ostanu pri svojoj odluci, neće potpisati dodatak TKU, pa je proces mirenja - neizostavan.

A Vlada je na današnjem sastanku pristala na gotovo sve sindikalne zahtjeve. Pa je tako danas strana Vlade bila spremna odustati od toga da se prijevoz isplaćuje bez računa, odnosno pokaza, i da pravo na prijevoz imaju i oni koji automobilom dolaze na posao u postptku većem od u startu ponuđenih 65 posto. Usto, spremni su bili prihvatiti da se umjesto najjeftinije mejsečne karte kod isplate prijevoza koristi "najracionalnija"...

Vilim Ribić na sastanku je inzistirao da se u dodatku TKU detaljno definira da će se povrat ustegnutoga u 2012. i 2013. godine napraviti kada rast BDP-a bude veći od pet posto! Predstavnike Vlade taj je prohtjev čak i nasmijao, jer su uvjereni da takav rast BDP-a neće biti ostvariv u mandatu ove Vlade, a upitno je hoće li se dogoditi i u mandatu Vlade koja bi trebala, u redovitom roku prisegnuti 2015. godine!

- Ribić je u startu bio protiv i tražio je sve moguće isprike da se do potpisivanja ne dođe. U svemu pomalo tješi da se Zvonimir Laktašić iz osnovnoškolskog sindikata počeo premišljati i više nije apsolutna podrška Ribiću.

Sastanak je bio, kažu sudionici, na rubu izdržljivoga. Tako si je, primjerice, Vilim Ribić dao za pravo držati prodike ministru financija Slavku Liniću. Rekao mu je da niti jedan njegov izračun nije točan, da ništa što on govori nema logike, nakon čega je ministar Linić napustio sastanak i umjesto sindikatima, krenuo se baviti pripremanjem današnje sjednice Vlade.

U svim svojim tvrdnjama Ribić se pozivao na "svoje ekonomiste", ali niti u jednom trenutku nije pojasnio o kojim se to stručnjacima točno radi. Nakon takvih primjedbi, Vlada je bila spremna bespogovorno prekinuti kolektivno pregovaranje, no u tome su ih spriječila predstavnici četiriju sindikata koji su dodatke spremni potpisati uz minimalne korekcije. Zaprijetili su da će izaći pred novinare i ispričati svoju stranu priče, te reći da je Vlada jednostrano raskinula TKU.

Nakon toga, pregovarači Vlade povukli su se na kraće konzultacije i nakon nekoliko minuta pregovori su nastavljeni, ali i opet bez rezultata zahvaljujući Ribiću i njegovim pristašama. Nakon sastanka oni su odlučili svoje stavove ne podijeliti s javnošću. To će, rekli su, napraviti sutra na konefrenciji za novinare koja je najavljena i prije nego se znao ishod današnjeg sastanka.

U Vladi očekuju da će Ribić i ostali sindikalisti iz Matice sindikata navelike objašnjavati kako Vlada nema pravo raskinuti TKU jer se gospdarska situacija nije značajno pogoršala. U Vladi su uvjereni da imaju svako pravo, te da do posljednjeg detalja poštuju proceduru.

17:06 - Promjene u vezi kolektivnih ugovora su nužne kako bi se ispunili kratkoročni ciljevi na rashodovnoj strani proračuna. Javni sektor treba reformirati uz samanjenje viška ljudi. U njega također treba i uložiti, kao na primjer u informatizaciju državne uprave. Trebalo bi ukinuti prava koja nisu vezana za produktivnost, a sustavom plaća poticati efikasnost, rekao je Zdeslav Šantić, makroekonomski analitičar Splitske banke.

- Vlada je krenula u dobrom smjeru smanjivanja rashodovne strane proračuna, ali bi u prilikom poticanja investicija trebala u obzir uzeti ravnomjerni regionalni razvoj. Dobro je da se započelo s restrukturiranjem državnih poduzeća. Sve Vladine mjere koje bude poduzela učinke će dati tek sljedeće godine. Nije toliko bitno hoće li BDP rasti ili padati ove godine, nego je važno da se provedu jere koje će stvoriti preduvjete za rast sljedeće godine, izjavio je Zdeslav Šantić.

17:04 - Činjenica je da se proračunski rashodi trebaju smanjiti kako bi se država konačno prestala zaduživati što bi onda u financijskom sustavu oslobodilo više sredstava za gospodarstvo i utjecalo na smanjenje kamatnih stopa. Nastavak stabiliziranja javnih financija je naravno i preduvjet očuvanja kreditnog rejtinga. Kako je i većina sindikalnih predstavnika do sada u pregovorima pokazala razumijevanje i visok stupanj odgovornosti, u HUP-u očekujemo skori dogovor sindikata s Vladom oko izmjena u kolektivnim ugovorima, rekao je Davor Majetić, generalni direktor Hrvatske druge poslodavaca.

- Više od bilo čega govore brojke hrvatskog gospodarstva. Činjenica je da je hrvatsko gospodarstvo i dalje u padu i da smo ponovno duboko u recesiji. I pojedini predstavnici Vlade su sada nakon šest mjeseci od preuzimanja vlasti izjavili da mjere od kojih su očekivali mnogo pozitivnih efekata kasne te da je upitan njihov efekt u smislu postizanja planiranog cilja ove Vlade za ovu godinu, a to je rast BDP-a od 0,8 posto. Zbog toga u HUP-u očekujemo promjenu, odnosno napokon mnogo snažniji zaokret u ekonomskoj politici ove Vlade, očekujemo otvaranje socijalnog dijaloga, pokretanje nužnih reformi i donošenje mnogo odlučnijih mjere za pokretanje gospodarstva od dosad realiziranih, zaključio je.

16:59 - Pregovori o kolektivnim ugovorima u javnim službama nije pitanje "biti ili ne biti". To je samo trenutačno spašavanje situacije. Vladi je najlakše u tom dijelu smanjiti troškove. S jedne će strane smanjiti opterećenje proračuna, a s druge će smanjiti potrošnju što će dovesti do daljnjeg pada gospodarstva. Problem je što Vlada do sada nije donijela nikakvu stratešku odluku u vezi gospodarstva. Nije napravila nikakvo restrukturiranje, teritorijalni preustroj i još niz drugih stvari koje bi trebale povećati konkurentnost i podići gospodarstvo. Suprotno mišljenju premijera Zorana Milanovića, Vlada ne gubi popularnost zbog nepopularnih poteza, nego zbog nečinjenja, izjavio je Vladimir Ferdelji, predsjednik Hrvatske udruge menadžera CROMA.

16:56 - Vlada je prilikom predlaganja proračuna navela da planira uštede na stavkama plaća u javnoj službi. To je planirala napraviti revizijom ugovora na određeno i sličnim stavkama, ali je očito naknadno shvatila da takvih ugovora nema mnogo, izjavila je Martina Dalić, saborska zastupnica HDZ-a i bivša ministrica financija.

- Odluke koje se tiču prava zaposlenih u javnom sektoru trebalo bi donijeti u procesu pažljivog pregovaranja i dogovaranja jer je potreban dodatni napor kako bi došlo do odgovarajućeg rješenja za sve zainteresirane strane, kako kasnije ne bi došlo do tužbenih zahtjeva od strane zaposlenika. Već smo se 2002. godine prilikom ukidanja kolektivnih ugovora suočili s tužbama koje su kasnije dobijene na sudovima zbog čega smo dvije godine kasnije iz proračuna trebali platiti dvije milijardi kuna. Vlada za sada svu energiju u gospodarskoj politici usmjerava prema poreznoj presiji, zanemarujući da je ljude potrebno poticati na potrošnju, a ne štednju. Propustila je veliku priliku koju ima svaka nova Vlada - iskoristiti početni entuzijazam za provođenje strukturnih reformi. Još uvijek se nije pozabavila reformom zdravstva ili javne uprave u koju će prije ili kasnije trebati uvesti novi sustav nagrađivanja. Početni entuzijazam potrošen je na poreze, a suštinska su pitanja ostala neodgovorena, rekla je Dalić.

15:20 - Potpredsjednik Matice sindikata Vilim Ribić, kako neslužbeno doznajemo, ustvrdio je kako se više nema o čemu pregovarati te je želio prekinuti pregovore uz potporu triju kolega, Anice Prašnjak, Zvonimira Laktošića i Branimira Mihalinca, međutim, protiv toga su ustali predstavnici četiriju preostalih sindikata, a pregovarački odbor Vlade povukao se na konzultacije.

14:10 - Vlada se pregovaranjem o smanjivanju prava iz kolektivnih ugovora očito odlučila na internu devalvaciju. Time želi smanjiti cijenu rada i broj zaposlenih. To se u teoriji naziva racionalizacija, a sastoji se od otpuštanja viška radnika. U pitanju je neoliberalna doktrina koja bi teoretski trebala povećati konkurentnost - kaže Ivan Lovrinović s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

- Međutim, problem je da se samo smanjenjem nadnice i viška zaposlenih u hrvatskim uvjetima visokih kamata i cijena energenata kriza samo produbljuje. Pokušat će naći sredinu da bi zadržali socijalni mir, ali će Vlada postići samo djelomično što je naumila jer je zanemarila druge instrumente kojima se potiče konkurentnost. Oduzimanjem božićnica i ostalih dodataka samo će destimulirati ljude, a na pregovore se utrošila prevelika energija koja je mogla biti usmjerena na pronalaženje drugih instrumenata. Politika plaća uvijek je pitanje stezanje, odnosno kontrakcije, a to u uvjetima ovakve krize nije najsretnije rješenje.

- Moramo biti svjesni da nismo u recesiji nego u depresiji. U svijetu nema primjera da je netko uz restriktivnu fiskalnu i ekonomsku politiku, uz otpuštanje i smanjivanje plaća izišao iz krize. Vladi treba priznati da je odlučno krenula u restrukturiranje državnih poduzeća, ali to se ne može postići samo smanjenjem plaća i zaposlenih. Trebala bi oformiti ekspertni tim za primjerice željeznice ili brodogradilita i dati mu nekoliko mjeseci prije nego iziđe s rješenjem - zaključio je Lovrinović.

13:50 Pri ulasku na pregovore sindikati iz Matice Vilim Ribić, Branimir Mihalinec i Zvonimir Laktošić ustvrdili su kako odluku o potpisu prijedloga izmjena Temeljnog kolektivnog ugovora ne mogu donijeti prije nego na referendumu njihovi članovi ne kažu što misle o izmjenama koje je predložila Vlada.

Ponovio je svoj zahtjev od ranije kako sve što se uzme država treba vratiti u punom iznosu, ali bez kamata. Usporedio je taj svoj zahtjev za zaduživanjem države kod banaka te je pitao zašto je Vladi povoljnije zadužiti se kod banaka za 7 posto nego kod zaposlenika u državnim i javnim službama beskamatno.

Sindikalisti Spomenka Avberšek, Jadranka Ivezić i Ivica Babić, koji predstavljaju zaposlene u zdravstvu i socijalnoj skrbi, kazali su da je za njih prihvatljiv prijedlog vlade s obzirom na trenutnu gospodarsku situaciju, te da su spremni i imaju mandat potpisati ga već na ovom sastanku, ako s Vladom usuglase još nekoliko detalja.

Sindikalistica Ivezić rekla je da pritom misle na točku 13, koja se odnosi na prijevoz. Oni smatraju da se zaposlenike koji na posao dolaze osobnim automobilom, a ne javnim prijevozom ne smije diskriminitari te da i oni imaju pravo na puni iznos naknade za prijevoz.

Vlada je u svojoj zadnoj ponudi sindikatima dala prijedlog da oni koji ne koriste javni prijevoz imaju pravo na 65 posto iznosa najjeftinije mjesečne karte.

Mirando Mrsić i Slavko Linić su prilikom ulaska u zgradu izrazili nadu da će se postići dogovor.

13:00 U Banskim dvorima upravo počinju pregovori Vlade i Sindikata javnih službi. Prema najavama, trebali formalizirati dogovor od prošlog petka prema kojoj se oko 240.000 zaposlenika u prosvjeti, kulturi, znanosti i socijalnoj skrbi do kraja iduće godine odriču jubilarnih nagrada, osim za one koji odlaze u mirovinu, dnevnice za službena putovanja smanjuju se sa 170 na 150 kuna, a radnici ostaju i bez božićnice za 2012. i 2013. godinu te regresa u idućoj godini. Osim toga, sindikati su načelno pristali i na izmjenjena pravila oko isplate naknade za prijevoz.

11:50 Komentar Viktora Vresnika: Ovo je zadnja šansa za preživljavanje! Sada državne institucije moraju postati produktivnije!

Bit izmjena kolektivnih ugovora nije u rezanju prava onih koji su ga svojedobno potpisali, nego u stvaranju prostora za preživljavanje svima. Tko do danas nije shvatio da su prilike dramatično drukčije nego kada su ugovori sklapani, taj živi izvan vremena.

Govoriti o ”stečenim pravima” u godini kada su gotovo svi mehanizmi normalnog poslovanja zakazali danas je nažalost besmisleno. Hrvatska u globalnom okruženju nije i ne može biti nikakva iznimka. Premali smo i presiromašni da bismo mogli na bilo koji način biti utjecajni.

Kao i svima, slijedi nam proces redefiniranja velikih korporacija. Prvo onih javnih i ”državnih” koje će ubuduće, kako bismo se održali na površini, morati biti daleko produktivnije nego što su danas, a paralelno s njima i privatnih koje će se zbog smanjivanja troškova rada također morati transformirati u svojevrsne interesne zajednice ugovorima povezanih samostalnih profesionalaca.

I tu će, naravno, postojati solidno plaćena “elita” izvršnih menadžera s visokom razinom osobne odgovornosti za rezultate poslovanja, daleko višom od današnje, kao i permanentna zaliha stalno zaposlenih ali i brzo zamijenjivih “radnika na traci”.

Temelj svega moraju biti kreativni samostalni poduzetnici koji će na tržištu rada nastupati individualno. Posao države danas je njima otvoriti prostor za razvoj.

Zbog takvih promjena - ne da bi se dogodile, jer dogodit će se, nego da bismo ih lakše preživjeli - nužno je redefinirati ciljeve profesionalnih udruga, radničkih sindikata i poslodavačkih strukovnih zajednica, koje će morati pronalaziti zajedničke ciljeve vodeći se više nego ikada dosad potrebama i načelima tržišta.

Mjerilo opstanka mogu biti samo potražnja i kvaliteta. To s jedne strane znači nužne promjene rigidnog radnog zakonodavstva, ali i daleko čvršće pridržavanje ugovorenih obaveza kada se ugovori jednom potpišu.

Javni sektori od ”posebnog društvenog interesa” u tom su novom procesu ”spašeni” jedino od gašenja. Pravila produktivnosti, kvalitete i potpune posvećenosti korisnijku za njih moraju biti jednako zahtjevna i oštra kao i za svaki drugi biznis u privatnom sektoru.

A da ne zaboravimo – u Hrvatskoj sve to zajedno vodi dovršetku posla koji je započet 1991. odvajanjem od Jugoslavije, a nastavljen 2005. otvaranjem pregovora s EU.

Ako danas Ribić odbije izmjene Kolektivnog ugovora, profesori odmah gube dodatke na plaću!

Pada li danas dogovor između Vlade i sindikata: Ili novi kolektivni ugovor za sve, ili ništa za prosvjetare



11:03 ZAGREB - Vlada i sindikati javnih službi danas bi, prema najavama, trebali formalizirati dogovor od prošlog petka prema kojoj se oko 240.000 zaposlenika u prosvjeti, kulturi, znanosti i socijalnoj skrbi do kraja iduće godine odriču jubilarnih nagrada, osim za one koji odlaze u mirovinu, dnevnice za službena putovanja smanjuju se sa 170 na 150 kuna, a radnici ostaju i bez božićnice za 2012. i 2013. godinu te regresa u idućoj godini. Osim toga, sindikati su načelno pristali i na izmjenjena pravila oko isplate naknade za prijevoz.

Radnici kojima je od kuće do radnog mjesta manje od dva kilometra, gube pravo na naknadu, a ostalima se ona isplaćuje u punom iznosu isključivo uz predočenje računa ili mejsečne karte. Zaposlenici koji na posao dolaze osobnim automobilom dobivali bi umanjeni iznos za prijevoz. Prema psoljednjem pisanom prijedlogu Vlade, imali bi pravo na 65 posto najjeftinije mjesečne karte, iako se spominje da Vlada mogla naknadu povećati na 75 posto. Nadalje, javnim službama više neće biti plaćen prijevoz do 100 kilometara od radnog mjesta, nego samo 50 kilometara, a kilometre iznad te granice plaćat će u jednakim dijelovima poslodavac i radnik.

Smanjenje prava na prijevoz rezultat je kompromisa, nakon što sindikati nisu pristali na smanjenje naknade za minuli rad sa

Osim toga, sindikati već neko vrijeme tvrde kako se od 1,1 milijardi kuna, koliko se izdvaja za prijevoz, četvrtina isplaćuje radnicima koji varaju državu i prijavljuju se na udaljenim mjestima, kako bi, primjerice u Zagrebu, umjesto 360 kuna primali i više od 1000 kuna naknade za prijevoz.

Unatoč "visokoj razini usklađenosti", pregovori bi danas, umjesto potpisom na dodatak Temeljnom kolektivnom ugovoru mogli rezultirati i raskidanjem tog dokumenta. Sindikalna vertikala Vilim Ribić, Branimir Mihalinec i Zvonimir Laktašić, te predstavnica sindikata medicinskih sestara Anica Prašnjak posljednjih nekoliko dana tvrde da sporazum neće potpisati ako se Vlada ne obveže vratiti novac kojega će se radnici odreći kroz neisplatu dviju božićnica i jednog regresa, ukupno više od milijardu kuna. No, Vlada takvu odredbu zasad ne pristaje potpisati jer "ne žele budućoj vladi ostaviti dugove i obveze".

Osim toga, Vilim Ribić u jednom je trenutku svoj potpis na dodatak TKU uvjetovao izmjenama prijedloga Zakona o repreznetativnosti, odnosno ako nemaknu odredbu o jačanju strukovnih sindikata.

Iz Vlade se jučer moglo čuti da, ukoliko Ribić nastavi ucjenjivati, namjeravaju raskinuti Temeljni kolektivni ugovr za javne službe, nakon čega bi sa djelatnostima koje prihvaćaju predloženi dodatak sklopili novi TKU. Ako se to dogodi, prosvjetari i znanost mogli bi ostati bez svih prava iz TKU. Naime, javne službe dijele se u četiri struke: zdravstvo, prosvjeta, socijalna skrb i kultura. Samo prosvjeta se protivi potpisivanju dodatka, dok zdravstvo ima tri predstavnika u pregovaračkom odboru, od čega dvoje, Spomenka Avberšek i Ivica Babić podržavaju, a Anica Prašnjak protivi se potpisu na dodatak TKU.

Ovaj plan Banskih dvora, međutim, možda i ne uspije, jer sindikati zasad tvrde kako "ne dolazi u obzir da se javne službe dijele na one koje imaju, i one koje nemaju TKU".

Broj preporuka: 9

FACEBOOK KOMENTARI

ARHIVA ČLANAKA

Još iz rubrike

magazinrss

Opći uvjeti korištenja | Pravila prenošenja sadržaja | Zaštita privatnosti | Pravila komentiranja | Impressum | Kontakt | Oglašavanje

EPH Digital: Jutarnji list | Slobodna Dalmacija | Gloria | Globus | Sportske Novosti | Autoklub | Dom & dizajn | Dobra hrana | Bestseller | Dodo | Dosi | Gorila | LikeCroatia | Gameland | Dubrovacki Vjesnik

WAZ: Der Westen