Čak 91 posto ispitanika starijih od 46 godina ima svoju vlastitu nekretninu, dok čak 44 posto njih ima bar još jedan stan, kuću ili vikendicu. Podaci su to najnovijeg istraživanja portala CentarNekretnina koji je na uzorku od 1000 ispitanika proveo istraživanje “Kvadrati po glavi stanovnika” te koje govori o tome da čak 67% ispitanih Hrvata posjeduje vlastitu nekretninu.
Slični podaci i DZS-a
Ti podaci vrlo su slični istraživanjima koje je prije nekoliko godina proveo Državni zavod za statistiku po kojemu je na još većem uzorku ispitanika ispalo da 86 posto građana Hrvatske posjeduje vlastitu nekretninu.
Najviše nekretnina imaju stariji stanovnici dok među ispitanicima mlađim od 25 godina vlastitu nekretninu posjeduje petina, odnosno njih 22 posto. Gledano prema visini neto primanja, ispitanici s višim primanjima, očekivano, u većoj mjeri posjeduju nekretnine, pa tako 86% ispitanika s primanjima višim od 10.000 kuna posjeduje vlastitu nekretninu, a nekretninu posjeduje i 78% ispitanika s primanjima od 8001 do 10.000 kuna, 72% ispitanika s primanjima od 6001 do 8000 kuna, 57% ispitanika s primanjima od 4001 do 6000 kuna te 42% ispitanika s primanjima manjim od 4000 kuna.
Naime, da nekretnine nemaju samo bogati Hrvati govori i podatak da čak 51 posto ispitanika s primanjima kućanstva manjim od 6000 kuna posjeduje vlastiti stan ili kuću, ali su ih većinom naslijedili ili su ih kupili zajedno s nekim, dok su ispitanici s većim primanjima u većoj mjeri samostalno kupili nekretninu.
Većina ispitanika, bez obzira na to imaju li vlastitu nekretninu ili ne, žive u stanu u zgradi (62 posto). U kući živi 29% ispitanika koji imaju vlastitu nekretninu i 17% ispitanika koji ne posjeduju vlastitu nekretninu, dok u stanu u obiteljskoj kući živi 9% ispitanika koji imaju vlastitu nekretninu te 19% koji nekretninu nemaju.
Mali stanovi za podstanare
Istraživanja pokazuju da ljudi koji žive u iznajmljenim stanovima i kućama žive u puno manjim stambenim prostorima od onih koji nekretninu imaju u vlastitom vlasništvu. Ispitanici koji su u najmu u prosjeku žive u nekretninama površine 63 četvorna metra, a oni koji imaju vlastitu nekretninu u 87 metara kvadratnih.
Ispitanici koji žive u kući, žive u prosječno najvećem prostoru, odnosno to u prosjeku iznosi oko 135 četvornih metara. Nakon njih slijede ispitanici koji žive u stanu u obiteljskoj kući (86 kvadratnih metara ), dok ispitanici koji žive u stanu u zgradi žive u prosječno najmanjem prostoru - 64 m2. Od ispitanika koji posjeduju barem jednu nekretninu, njih 44% posjeduje i dodatnu nekretninu (ili više njih). Najviše ih posjeduje dodatni stan (88%), kuću (34%) te vikendicu (32%). Petina ispitanika (njih 20%) posjeduje građevinsko zemljište, dok poljoprivredno zemljište posjeduje 18% ispitanika.
Kada promatramo prosjek, svaki ispitanik posjeduje 95 metara kvadratnih stana, kuće i ili vikendice. Ako uzmemo u obzir samo ispitanike koji su vlasnici nekretnine, svaki ispitanik u prosjeku posjeduje 142 metra kvadratna nekretnina.
Nasljedstvo ili kupnja
Zaista pozamašna brojka, a ako se pitate što vlasnici rade s kućama u kojima inače ne stanuju, odgovor je: koriste je za ljetovanje u 39 posto slučajeva, 29 posto ih iznajmljuje, 19 posto ju je prepustilo nekom od članova obitelji ili prijatelja, a čak 17 posto njih ju uopće ne koristi.
Najviše ispitanika (njih 40 posto) koji posjeduju nekretninu kupilo ju je u suradnji s partnerom/icom ili članom obitelji, 38% ispitanika nekretninu je samostalno kupilo, dok je trećina nekretninu dobila u nasljedstvo. Od ispitanika koji su nekretninu kupili, njih najviše je nekretninu platilo kombinacijom gotovine i kredita (45%). 35% ispitanika kupnju je financiralo samo kreditom, dok je čak petina ispitanika (19%) kupnju nekretnine financirala isključivo gotovinom.
A što očekuju
Nije loše, reklo bi se. Ali da Hrvati uvijek teže većem i boljem automobilu, stanu ili kući pokazuju i odgovori na pitanja o tome što očekuju u budućnosti. Naime, unatoč stavu kako je danas teže kupiti nekretninu nego prije 30-ak godina, većina ispitanika koji nemaju vlastitu nekretninu očekuje da će u budućnosti biti vlasnikom nekretnine, a 66% njih koji već posjeduju nekretnine očekuje kako će u budućnosti posjedovati više nekretnina nego danas.
96 posto Rumunja ima svoj vlastiti stan ili kuću
Podaci statističkog ureda Europske Unije Eurostata pokazuju da su hrvatska kućanstva u samom europskom vrhu po vlasništvu nekretnina u kojima borave.
Najveći postotak vlasništva u Europi ima Rumunjska sa 96 posto vlasništva, a slijede Litva i Slovačka sa 89 posto i Mađarska sa 87 posto. Najmanje nekretnina u svom vlasništu imaju kućanstva u razvijenim europskim zemljama poput Njemačke, Austrije, Nizozemske, Danske i Francuske, koje imaju postotke vlasništva od 46 do 58 posto.
