ZAGREB - Čini se da ćemo ponovno imati Božićni Ustav, na žalost potpuno različit od onog prvog Božićnog Ustava, a umjesto da on bude proslava demokracije ovaj će Ustav biti njezin sumrak, ocijenio je danas u Hrvatskom saboru HDZ-ov zastupnik Željko Reiner.
U raspravi o prijedlogu Nacrta promjena Ustava kojeg predlaže Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav, Reiner, čiji je stranački Klub odbio sudjelovati u izradbi Nacrta, rekao je kako može biti jedino tužan kada uspoređuje ta dva 'Božićna Ustava'.
„Umjesto da se najviši akt države donosi na temelju višemjesečne rasprave, da se konzultiraju vrhunski ustavnopravni stručnjaci i širok krug građana, mi imamo situaciju da se organizira internetska rasprava od tjedan dana koja onda bude produljena na dva tjedna“, naglasio je Reiner.
Predstavljajući prijedlog Nacrta promjena Ustava, koje predlaže saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav, predsjednik Odbora Peđa Grbin izvijestio je kako se prijedlogom, među ostalim, propisuje ukidanje zastare za kaznena djela teških ubojstava te se utvrđuje da se to ukidanje odnosi na ona kaznena djela za koja je zastara već nastupila.
„Mišljenja smo da je ova promjena potrebna kako bi se u našem pravnom sustavu omogućilo kažnjavanje počinitelja kaznenog djela teškog ubojstva kao jednog od najtežih djela koje poznaje naše zakonodavstvo te kako bi se omogućilo pokretanje kaznenog postupka i za ona kaznena djela za koja je zastara već nastupila“, rekao je Grbin, pojašnjavajući kako se tom odredbom u sustav ne dodaju nova kaznena djela.
Zastara kaznenog progona, ističe, nije i ne smije biti privilegija onih počinitelja kaznenih djela koje država iz bilo kojeg razloga u određenim trenucima nije mogla ili htjela procesuirati.
„Ovakvo uređenje lišeno je bilo kakove ideologije. Teško ubojstvo ne mora imati politički predznak da bi ga procesuirali i mora biti sankcionirano u svakom slučaju, a ne samo ako je učinjeno od strane određene grupe ljudi koju želimo iz nekog razloga istaknuti ili demonizirati“, poručio je Grbin.
Za raspisivanje referenduma, po prijedlogu, treba skupiti 200 tisuća potpisa, a ograničavaju se i teme o kojima se može raspisati referendum.
Uvažava se kvota prihvaćenosti referendumskog pitanja, pa slijedom toga za uspješnost referenduma o promjeni Ustava, odnosno akata koji se u Hrvatskom saboru donose dvotrećinskom većinom, trebat će se izjasniti više od 50 posto od ukupnog broja birača, za akte koji se donose natpolovičnom većinom 40 posto, a za "obične" zakone 25 posto.
„Mišljenja smo da je potrebno promijeniti i Ustavni zakon o Ustavnom sudu kako bi se osiguralo da Ustavni sud u svakom slučaju preispita referendumsko pitanje prije početka prikupljanja potpisa“, rekao je Grbin.
Na mjestima u Ustavu gdje se spominje 'područna samouprava', riječ područna zamjenjuje se riječju regionalna.
„Time se čini prvi korak ka stvarnoj regionalizaciji Hrvatske“, pojasnio je Grbin.
Ako Hrvatski sabor prihvati predložene promjene one će stupiti na snagu danom proglašenja, osim odredbe koja se odnosi na ukidanje zastare za teška ubojstva koja bi stupila na snagu tek 1. siječnja 2014.
„Mi svi znamo i nismo budale da je sve motivirano samo da se jedan čovjek ne bi izručio Njemačkoj, a sve ostalo je magla da bi mogla pobjeći sipa i nepotrebno maltretiranje države i Sabora“, rekao je HDZ-ov zastupnik Dujomir Marasović. Zatražio je i promjenu preambule Ustava te izbacivanje iz nje ZAVNOH-a .
ZAVNOH je, po mišljenju Marasovića, pokriće svih zločina koje je "komunistička nomenklautra" napravila.
„Sjetite se tko je vaš Split prepustio stranim okupatorima, a tko ga je vratio u maticu Hrvatsku“, odgovorio mu je Grbin.