Mnogi analitičari ovoga “muzejskog fenomena” vjerojatno će doći i do globalne krize i recesije te svojevrsnog bijega od nje u muzeje. Možda i svakodnevne “sage” o korupciji više nisu gledljive pa preuzimanje vodstva barem u redoslijedu vijesti u središnjim informativnim emisijama, barem za jednu noć, ima smisla. Napokon je kultura postala vijest u udarnim minutama, a možda je još važnije to što je Dobro postalo vijest.
Rekordna posjećenost
I ovogodišnja Noć muzeja započela je promotivnom vožnjom jednom od besplatnih linija ZET-a, ali sada novom linijom na relaciji Muzej Mimara, preko NSK do novootvorenog Muzeja suvremene umjetnosti u Novom Zagrebu. U veselom društvu ravnatelja zagrebačkih muzeja, predstavnika Grada Zagreba, Ministarstva kulture RH, sponzora i novinara, nastavljena je još jedna noćna avantura hrvatskih muzeja pod nazivom Noć muzeja, u koju se prije šest godina uključilo samo nekoliko zagrebačkih muzeja. Ovogodišnja Noć muzeja, peta po redu, prozvana je “Noć oborenih rekorda”, vjerojatno s razlogom jer impresivna brojka od 278.170 registriranih posjetitelja u hrvatskim muzejima (96 institucija u 35 hrvatskih gradova) oduševila je ukupnu javnost. Bilo nam je jasno, već nakon prvih “izlaznih anketa” oko 23.30, da hrvatski gradovi u Noći muzeja žive život muzeja. Javljale su kolege iz Zadra, Splita, Rijeke, Gospića, Virovitice, Metkovića, Siska, Samobora, Pule, Punta na otoku Krku, Dubrovnika, Osijeka, Novigrada, Koprivnice, Biograda i drugih gradova o sjajnoj atmosferi u muzejima, na ulicama, trgovima.
Malom timu koji vodi ukupnu organizaciju Noći muzeja, smještenom u Muzeju za umjetnost i obrt, odakle je i krenula prva akcija, potvrđena je ponovo osnovna teza svake naše muzejske akcije: hrvatski muzeji imaju što pokazati, imaju iznimno bogatstvo svojih kolekcija i ogromno iskustvo i znanje stručnjaka koji rade u njima. Većini kolega nisu nepoznate velike i raznovrsne akcije u europskim muzejima kojima je uvijek cilj promocija temeljnih aktivnosti muzejske institucije i privlačenje novog segmenta publike.
Percepcija potrošača
Nepoznavanje potencijala hrvatskih muzeja u proteklom je razdoblju formiralo i jednu vrstu bahatosti da je sve tuđe bolje, a to je rezultiralo i rijekama turista što su odlazile na izložbe i “izložbice” u europske kulturne centre koje su uvijek bile nekritično proglašavane kulturnim događajima. To je u percepciji prosječnog potrošača hrvatskog kulturnog proizvoda do kraja marginaliziralo ionako nejasno definirano značenje, mogućnosti i u krajnjoj liniji potencijala vlastite kulture općenito. Upornošću muzejskih stručnjaka u organiziranju brojnih izložbenih projekata, nastalih kao rezultat istraživačkih i stručnih istraživanja ili kao rezultat ionako bogate međunarodne suradnje, lagano su fokusirani muzeji kao dinamične, suvremenom vremenu okrenute institucije, koje svakodnevno u svom radu primjenjuju najsuvremenija znanja i tehnologije. Također, u posljednje je vrijeme niz dobrih projekata upravo u muzejskoj struci: otvaranje Arheološkog muzeja u Vidu kod Makarske, uređenje postojeće palače i interpoliranje suvremene arhitekture u Muzej antičkog stakla u Zadru, pripreme za novu muzejsku senzaciju Muzej pračovjeka u Krapini i, naravno, dugo “sanjani” Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu; to je onaj vjetar u leđa muzejskoj struci koji joj daje neslućene mogućnosti.
Brojni hrvatski muzeji, čija je povijest mjerljiva s europskima - npr. Muzej za umjetnost i obrt, koji ove godine obilježava 130. godina postojanja i rada, i uz Victoria and Albert Museum iz Londona i MAK iz Beča jedan je od najstarijih muzeja ovog profila u Europi - pa i Arheološki muzej u Splitu i Zagrebu, te brojni gradski muzeji, referentna su mjesta za svako istinsko promišljanje budućeg razvoja muzejske struke ili kulture uopće kao ukupnog dijela razvoja hrvatske ekonomije.
Hrvatski muzeji nisu otoci i ne žele ostati po strani, ušuškani u lijepu prolaznost vremena i svoju samodovoljnost i samodopadnost. Sva istraživanja u svijetu potvrđuju da, među ostalim, muzeji postaju sve značajniji centri učenja i ekonomskog utjecaja, nezaobilazni partneri u putovanjima, nosioci kulturne obnove i razvitka te međukulturalne suradnje i razumijevanja. Svako današnje i buduće promišljanje strategija razvoja pojedinih gradova, regija ili Hrvatske u cjelini morat će napokon uzeti i kulturni potencijal u obzir, koji je i te kako mjerljiv ekonomskim parametrima. Onog (povijesnog) trenutka kada, npr., novi urbanistički planovi gradova ili njihovih dijelova budu uvažavali pozicije pojednih kulturnih institucija i prema njima određivali prometne pravce ili kao, primjerice u Parizu, stanice metroa, koje su ujedno i izravni ulaz u muzeje (muzej Louvre), znat ćemo da je kultura s margine percepcije prešla u njezino središte.
Vjerujem da će manifestacija Noć muzeja definitivno potvrditi da razloga skepsi nema, samo je pitanje jasne strategije što se želi postići, koji su pravci razvoja, koje su metode i ciljevi što se žele postići.
Nova publika
Naša publika u Noći muzeja svojim je izlaskom na ulicu i dolaskom u muzeje jasno potvrdila da je dosta njezina omalovažavanja proteklih godina pod izlikom “da eto mi publiku koja razumije fine nijanse kulturnog proizvoda - nemamo“.
Naprotiv, publika je svojim civiliziranim, pristojnim i građanskim ponašanjem, stojeći u redovima pred muzejima po nekoliko sati, jasno demonstrirala suprotno. Pozdravila je pošteno odrađen posao i poštenu poslanu poruku iz hrvatskih muzeja - mi smo tu radi vas, mi želimo da nas posjetite i za vas radimo ove programe, kao i tijekom cijele godine. Noć muzeja lagano postaje i “Dan muzeja”, jer muzeji proteklih godina bilježe kontinuirani pozitivni trend rasta broja posjetitelja, a može se reći i da su muzeji simbolično i stvarno otvorili svoja vrata javnosti. Mnogi analitičari ovoga “muzejskog fenomena” vjerojatno će doći i do globalne krize i recesije te svojevrsnog bijega od nje u muzeje. Napokon je kultura postala vijest u udarnim minutama, a možda je još važnije to što je Dobro postalo vijest.
Tu dobru vijest kreirala je naša javnost, naša publika, naši muzeji i svi oni mladi prijatelji Noći muzeja na brojnim internatskim portalima, sve one grupe mladih i veselih djevojaka i mladića, sve one obitelji koje su sa svojom djecom radosno kroz gradski “šušur” (kako je to napisala lukrecia. b na jednom internetskom portalu) uživale u gradu, u druženju u muzejima, kavanama, knjižarama ili samo u činjenici da, eto, gradovi žive i dišu punim plućima.
Malom timu Noći muzeja, kolegici Dubravki Osrečki Jakelić, predsjednici Hrvatskog muzejskog društva i koautorici koncepcije Noć muzeja, kolegama u svim muzejima i gradovima, kao i meni osobno najveće je zadovoljstvo što je publika i ovaj put potvrdila naše visoko mišljnje o njoj, a deseci tisuća posjetitelja samo su krajnji izraz i potvrda dobro napravljenog posla, na zadovoljstvo najšire javnosti i struke.
