Pustolovni romani i Marx su opet in

Objavljeno: 23.09.2009

1 Literatura nas mora zabaviti, smatra ozbiljni pisac Michael Chabon

 “Gospoda pustolovi”, roman što se zbiva ljeta Gospodnjega 950., napučen jahačima i prinčevima, na lokacijama kao što su Hazarski Kaganat i Aransko Kraljevstvo, pravo je remek-djelo. Nakon što se proslavio s dva “ozbiljna” romana i dvadesetak kratkih priča, piše Michael Chabon u pogovoru, odlučio se posvetiti sasvim drukčijem žanru.

Dosad su mu “glavni likovi bili nenaoružani Amerikanci sa sudbinama likova iz suvremenih kratkih priča: razočaranje, gubitak, bolno duhovno pročišćenje, sumorni trenuci Božje milosti. Razvod, smrt, bolest, nasilje - slučajno i obiteljsko - sumnjičavost, obmana i samoobrana, ljubav i mržnja između očeva i sinova, muškaraca i žena, prijatelja i ljubavnika, prolaznost ljepote i želje, razvod…”.

Sada su mu junaci neki živahni konjanici što govore egzotičnim, ponekad davno izumrlim jezicima, u potrazi za novcem i slavom.

Čitajući “Gospodu i pustolove”, čovjek se vraća u djetinjstvo, u kojem nas nisu mučili nabrojani problemi likova iz suvremenih kratkih priča. Objavljeno u Algoritmu u  u izvanrednom prijevodu iskusne Božice Jakovlev.  

2 Negativna kritika novog romana Dana Browna


“Izgubljeni simbol”, netom objavljeni triler Dana Browna,  na noževe je dočekao Michael Baigent, jedan od autora knjige “Sveta krv, sveti gral”, koji je tužio Browna da je u “Da Vincijevu kodu” pokrao neke ključne teze iz njegove knjige: “Zatvorio sam ‘Izgubljeni simbol’, duboko udahnuo i zagledao se u strop.

Grozna je to knjiga, jedna od gorih koje sam čitao”. Zamjera mu stranice i stranice koje kao da su doslovce prepisane s interneta (primjerice, kraća povijest kravate u kojoj se spominju Hrvati), nespretne opise akcije, nepotrebna ponavljanja, sve ono što je suptilniji čitatelj mogao zamijetiti i u njegovim prethodnim romanima.

I dok Baigentovu kritiku ne možemo shvatiti sasvim ozbiljno - on  Browna smatra znanstvenim šarlatanom - ovaj triler, kao ni prethodnici, doista nije napisan  nezaboravnim stilom, što brojnim čitateljima neće smetati.  

3 Marx i Engels popularni na Zapadu

Zahvaljujući svjetskoj recesiji, “Kapital” Karla Marxa opet se našao na top-listama. Prva knjiga u kojoj je zorno, sočnim stilom , još 1867. , prikazan pakao kapitalizma, nakon bankarskog sloma  zainteresirala  je one koji nisu na svojoj koži iskusili “draži” komunizma. No, ljetos se pojavila nova Engelsova biografija “Marxov general: revolucionarni život Friedricha Engelsa”.

Dok se Marxa nikada nije zaboravilo, piše Tristram Hunt, siroti Engels, koji je toliko pridonio nastanku “Kapitala”, potonuo je u zaborav. A bio je lijep, bogat, volio je vino, žene, provode, no vrlo je rano shvatio da se takav životi gradi na leđima proletera.

I sam nadaren, energičan, pun političkih ideja,  pridružio se svom prijatelju s “Komunističkim manifestom” u džepu,  pomiren što živi u Marxovoj sjeni: “Marx je bio genij; mi ostali bili smo tek nadareni”, izjavio je nakon njegove smrti.


Milana Vuković Rujnić

Broj preporuka: 12

ARHIVA ČLANAKA

Još iz rubrike

magazinrss

Opći uvjeti korištenja | Pravila prenošenja sadržaja | Zaštita privatnosti | Pravila komentiranja | Impressum | Kontakt | Oglašavanje

EPH Digital: Jutarnji list | Slobodna Dalmacija | Gloria | Globus | Sportske Novosti | Autoklub | Dom & dizajn | Dobra hrana | Bestseller | Dodo | Dosi | Gorila | LikeCroatia | Gameland | Dubrovacki Vjesnik

WAZ: Der Westen