Radman oživio mrtvu stanicu
Skupina znanstvenika pod vodstvom Miroslava Radmana otkrila je mehanizam koji "klinički mrtvoj" bakterijskoj stanici omogućuje da "uskrsne" i vrati se u život. Rad o tome kako je bakterija Deinococcus radiodurans razvila sposobnost da "preživi smrt" bit će objavljen 5. listopada u vodećem svjetskom znanstvenom časopisu Nature.
Budući da je riječ o otkriću za koje se procjenjuje da će snažno odjeknuti među znanstvenicima, uredništvo Naturea poslalo je priopćenje vodećim svjetskim medijima tjedan dana prije izlaska rada.
Deinococcus radiodurans je ekstremofilna bakterija, što znači da je prilagođena životu u ekstremnim uvjetima. Primjerice, ona može izdržati zračenja i do 5000 puta veća od onih koja su smrtonosna za ljude te preživjeti u pustinjskom pijesku ili kamenim površinama gdje zbog ekstremne dehidracije i mjesecima dugog izlaganja Sunčevu ultraljubičastom zračenju ne može opstati nijedan drugi organizam.
- Ekstremna ionizirajuća zračenja i dehidracija pocijepaju DNK svake stanice, pa tako i Deinococcusa, u stotine komadića, što je smrt za svaku stanicu. No, samo je Deinococcus 'naučio' kako složiti natrag u korektnom redoslijedu svih stotinjak fragmenata svoje DNK u funkcionalni genom. Deinococcus je tako razvio sposobnost da 'preživi smrt', a mi smo otkrili kako taj proces funkcionira - izjavio je prof. Miroslav Radman (62), profesor na Medicinskom fakultetu Instituta Necker u Parizu i utemeljitelj Mediteranskog instituta za istraživanje života (MedILS) u Splitu.
Prof. Radman bio je voditelj istraživanja u kojem su sudjelovale još tri hrvatske znanstvenice, Ksenija Zahradka (38), Dea Slade (25) i Mirjana Petranović (59) s Instituta "Ruđer Bošković" u Zagrebu. Molekularna biologinja dr. Ksenija Zahradka prvi je autor rada u Natureu.
- Istraživanja smo počeli još 2002. godine tijekom moga postdoktorskog boravka u laboratoriju prof. Radmana u Parizu. Po povratku u Zagreb nastavila sam raditi u svom matičnom laboratoriju na Institutu 'Ruđer Bošković' u suradnji sa svojom dugogodišnjom mentoricom prof. Mirjanom Petranović te mladom i darovitom molekularnom biologinjom Deom Slade. Izuzetno sam sretna i ponosna što je naš višegodišnji rad pod vodstvom prof. Radmana završio ovakvim uspjehom - rekla je Ksenija Zahradka i najavila da će s prof. Radmanom nastaviti istraživanja ekstremofilnih organizama.
Otkriće hrvatskih znanstvenika zanimljivo je zbog niza mogućih primjena jer bi se proces mogao iskoristiti, među ostalim, i za stvaranje novih lijekova. - Kao sasvim bezopasna bakterija otporna na dehidraciju, može postati vektorom gena za bioremedijaciju - pročišćavanje okoliša ciljanom enzimatskom razgradnjom smeća.
Osobno me više zanima da od Deinococcusa naučimo vratiti u život naše polumrtve i mrtve neurone. Vjerujem da bi mehanizam popravka DNK koji smo otkrili kod ove bakterije mogao otvoriti vrata nove regenerativne medicine. Naposljetku, mislim da je Deinococcus prvi kandidat za 'sijanje' života na sterilnim planetima - rekao je prof. Radman, uz čije ime na radu u Natureu stoje dvije adrese: njegova pariškog Laboratorija za evolucijsku i medicinsku molekularnu genetiku i splitskog MedILS-a.
- Želio bih naglasiti da je više od 50 posto eksperimenata napravila dr. Ksenija Zahradka na Institutu 'Ruđer Bošković' u Zagrebu. To je najbolji odgovor na pitanje može li se u Hrvatskoj raditi izvrsna znanost - naglasio je prof. Radman, dodavši da će 5. listopada, na dan izlaska rada u časopisu Nature, u Parizu biti održana konferencija za novinare.
- Nadam se da će francuski Nacionalni institut za zdravlje i medicinska istraživanja (Inserm), 'Ruđer' i MedILS još ove godine organizirati najjaču grupu za istraživanje Deinococcusa. Posebno se nadam suradnji s fizičarima čije znanje nam je nužno da bismo shvatili molekularnu osnovu desikacije, odnosno ekstremne dehidracije. Naime, dehidracija je najakutnija opasnost za život, a gotovo da nemamo značajnijih istraživanja na tom području - rekao je na kraju prof. Radman.
Pretekli znanstvenika koji je očitao genetski kod Bakterija Deinococcus radiodurans otkrivena je prije 50 godina kao kontaminat u konzervama mesa koje su bile sterilizirane gama zračenjem od 3000 do 5000 puta većim od doze smrtonosne za ljude. Tijekom proteklih pola stoljeća znanstvenici su se bezuspješno trudili otkriti tajnu tog misterioznog popravka raspršene DNK.
Zanimljivo je da se za Deinococcus radiodurans posljednjih godina zainteresirao slavni Craig Venter, čija je bivša biotehnološka tvrtka Celera Genomics u travnju 2000. prva očitala čovjekov genetski kod. Venter je prije nekoliko godina osnovao svoj privatni institut u kojem s nobelovcem Hamiltonom Smithom i 300 istraživača, među ostalim, istražuje Deinococcus radiodurans. No, skupina pod vodstvom prof. Radmana prva je otkrila "tajnu". - Prvi put sam počeo istraživati Deinococcus radiodurans prije nekoliko godina, dok je Ksenija Zahradka bila na postdoktoratu u mome pariškom laboratoriju. Poslije nam se pridružila i Dea Slade koja kod mene radi doktorat. Istraživanje smo financirali od ugovora s Plivom. Projekt je bio više nego riskantan, a samo pisanje rada za Nature trajalo je više od godinu dana - rekao je Miroslav Radman. |
Tko je tko? • Ksenija Zahradka (38)
Diplomirala je molekularnu biologiju 1991. godine, a zatim doktorirala 1999. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Znanstvena suradnica Instituta "Ruđer Bošković" gdje od 1991. godine radi u Laboratoriju za molekularnu mikrobiologiju. Objavila je 12 znanstvenih radova.  • Dea Slade (25)
Znanstvena novakinja instituta "Ruđer Bošković u Zagrebu. Diplomirala je molekularnu bilogiju i farmaciju na Sveučilištu u Zagrebu, a sada radi doktorat kod Miroslava Radmana u Laboratoriju za evolucijsku i molekularnu genetiku u Parizu.  • Mirjana Petranović (59)
Diplomirala i doktorirala na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu Znanstvena savjetnica Instituta Ruđer Bošković te voditeljica Laboratorija za molekularnu biologiju. Objavila 44 znanstvena rada i šest poglavlja u knjigama.  • Miroslav Radman (62)
Diplomirao biologiju 1966. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a doktorirao na Sveučilištu u Bruxellesu. Profesor medicine i voditelj Laboratorija za evolucijsku i medicinsku molekularnu genetiku Instituta Necker u Parizu. Objavio više od 160 znanstvenih radova, citiranih oko 10.000 puta. Autor 25 originalnih otkrića. Slovi za jednog od najuglednijih hrvatskih znanstvenika u svijetu .Od 2002. godine član je Francuske akademije znanosti. Na poziv hrvatske vlade utemeljio je Mediteranski institut za istraživanje života u Splitu. |
|
Deinococcus radiodurans je bakterija koja može izdržati ekstremne uvjete života, primjerice zračenja koja su i do 5000 puta veća od onih koja su smrtonosna za ljude. Jaka zračenja pocijepaju DNK stanice u stotine komadića, što za stanicu znači smrt. Bakterija Deinococcus jedina je 'naučila' kako složiti natrag u korektnom redoslijedu svih stotinjak fragmenata svoje DNK u funkcionalni genom, a Radmanov tim otkrio je kako proces preživljavanja smrti funkcionira.
|
Tanja Rudež
KOMENTARI
Komentari RSS