ZAGREB - U Ministarstvu financija i Vladi s velikim nestrpljenjem očekuju službenu objavu podataka o rastu BDP-a u prvom kvartalu ove godine jer bi statistički zavod trebao, kažu, potvrditi veliki gospodarski rast.

Premijer Ivo Sanader ustvrdio je kako zadnje informacije govore o rastu BDP-a od šest posto, a u Ministarstvu financija u utorak nam je rečeno kako bi gospodarski rast mogao biti i veći. Mnogi će se iznanaditi kada statistički zavod objavi podatke, govore u Ministarstvu financija, u kojemu vjeruju kako bi velik rast mogao obilježiti i cijelo prvo polugodište 2007.

RAST BDP-a • 6% 2006. prvi kvartal • 6 % 2006. drugi kvartal • 4,8% 2006. godišnja razina • 7 % 2002 treći kvartal više od 6% od polovice 2002. do polovice 2003.

Ministar financija Ivan Šuker kaže da je industrijska proizvodnja od početka ove godine rasla oko osam posto, ali kao najznačajnije obilježje u ovoj godini ističe to što je privatni sektor izvor velikoga rasta.  - Najvažnije je što veliki gospodarski rast imamo uz istodobno mali deficit, jer to znači da gospodarski rast generira privatni sektor, a ne država - kaže ministar Šuker.

U tome se ova Vlada, dodaje on, razlikuje od bivše koja je ostvarivala velik rast BDP-a, ali zahvaljujući državnim ulaganjima koja su stvorila i velik deficit. Prema Šukerovim riječima, udio privatnoga sektora u BDP-u danas je više od 60 posto.

A ako se u izračun uključi i Ina, koja je djelomice privatizirana, onda udio privatnoga sektora iznosi blizu 70 posto BDP-a, tvrdi ministar. Sanaderova Vlada do sada se samo jednom mogla pohvaliti da je dosegnula šest posto rasta BDP-a.

Bilo je to u prvom kvartalu prošle godine, za koji je i statistički zavod potvrdio rast BDP-a od šest posto. No, već u drugom kvartalu 2006. rast BDP-a znatno je usporen te je pao na samo 3,6 posto. U nastavku prošle godine gospodarski se rast kretao ispod pet posto i na godišnjoj je razini iznosio 4,8 posto.

 Najveće stope rasta BDP-a ostvarene su od polovice 2002. do polovice 2003. U trećem kvartalu 2002., dakle od lipnja do rujna te godine, rast BDP-a dosegnuo je čak sedam posto, što je najveći kvaratalni rast BDP-a u 17 godina. Račanova Vlada uspjela je 12 mjeseci uzastopce održati gospodarski rast veći od šest posto, ali to je bilo zahvaljujući državnim investicijama, dok je sadašnji rast posljedica veće aktivnosti privatnoga sektora.

Račanova Vlada uspjela je 12 mjeseci uzastopce održati gospodarski rast veći od šest posto, ali to je bilo zahvaljujući državnim investicijama, dok je sadašnji rast posljedica veće aktivnosti privatnoga sektora.

Visokim stopama rasta u prvom kvartalu ove godine analitičari su pomalo iznenađeni, pa će povećati svoje prognoze s oko 4,6 posto prema pet posto. Međutim, sve je upućivalo na dosta visoki rast. - Gledajući industrijsku proizvodnju, trgovinu, građevinarstvo i turizam bilo je očito da će i ekonomski rast u prvom dijelu godine biti vrlo dinamičan, kaže Danijel Nestić s Ekonomskog instituta. No, uz pozitivan razvoj događaja, treba uzeti u obzir i olakotne okolnosti za Hrvatsku, kao i loše strane velikog rasta.

- Zahvaljujući oporavku Europke unije i velikoj potražnji tog tržišta, sve zemlje u okruženju imale su visoki rast u prvom tromjesečju, pa i Hrvatska, upozorava Nestić. Ekonomski rast EU u prvom kvartalu bio je tri posto, znatno iznad dugoročnih potencijala od dva posto. Iako je globalno okruženje išlo Hrvatskoj na ruku, Hrvoje Dolenec iz Raiffeisen banke upozorava i na vrlo skroman rast izvoza, dok je uvoz rastao znatno brže.

- Podbačaj izvoza i povećanje deficita trgovinske bilance glavni je razlog našem oprezu i vjerovali smo da će stope rasta u konačnici biti manje, napominje Dolenec. No, povrat duga umirovljenicima, te veće socijalne naknade dali su dodatni poticaj velikoj osobnoj potrošnji. Trgovina je u prva tri mjeseca realno porasla čak 7,6 posto. Uz značajne investicije i povoljne klimatske uvjete, te rast građevinskih radova, to je očito bilo više dovoljno da nadoknadi sve slabosti.           

Jurčić: Još smo gotovo dvostruko ispod ostalih zemalja u tranziciji • Jeste li iznenađeni očekivanim rastom od šest posto u prvom kvartalu?  - Bilo je i većih kvartalnih stopa rasta. Na godišnjoj razini, koalicijska Vlada je 2002. imala rast BDP-a od 5,6 posto, a ova Vlada još nije imala rast veći od pet posto. Osim toga, Hrvatska je daleko ispod prosjeka tranzicijskih zemalja. Posljednje tri godine te su zemlje u prosjeku imale rast oko sedam posto, a u Hrvatskoj je bio oko četiri posto. • U vrijeme koalicijske Vlade Hrvatska je imala veći rast zbog ulaganja države u ceste i velikog zaduživanja? - Prošla vlast zadužila se devet milijardi eura, a vanjski je dug tijekom ove Vlade povećan više od deset milijardi eura. I ova je vlast nastavila graditi puteve, ali ne ostvaruje visoke stope rasta.  • Ekonomska zakonitost govori da se povrat na uloženo s vremenom smanjuje? - Da, ali posuđenim novcem mi nismo samo gradili puteve, nego smo ga iskoristili i za rješavanje nelikvidnosti te za sanaciju poduzeća koja su poslije počela stvarati dodatnu vrijednost. • U koja ste poduzeća ulagali? - U sve PIK-ove, IPK Osijek, Vrbovec, Belje, TLM, željezare, brodogradnju... 'Očistili' smo mnoga od tih poduzeća, a ova Vlada nije napravila korak dalje da ona postanu učinkovitija. • Što ćete vi učiniti i kakve stope rasta očekujete u srednjem roku? - Radimo na analizi svih djelatnosti u Hrvatskoj i ona pokazuje da su potencijali puno veći od sada iskorištenih. Stoga će naš naglasak biti na uklanjaju prepreka, a analizu ćemo prezentirati na jesen. Procjenjujemo da rast iduće dvije godine može biti veći od šest posto, a poslije toga u prosjeku bi bio oko osam posto.  (Marina Klepo)

Dalić: Do kraja desetljeća očekujemo rast BDP-a oko sedam posto • Što smatrate glavnim razlozima većeg rasta u prvom tromjesečju? - Postupno počinjemo ubirati plodove visokih investicija, a one su godinama među najvećima u Europi. U mandatu ove Vlade iznosile su 31,5 posto, a u mandatu bivše Vlade 26 posto. Ne trebamo zanemariti ni zbivanja u izvozu, koji je u posljednje četiri godine rastao 14 posto, dok je za vrijeme bivše Vlade u prosjeku rastao 8,4 posto. Važan je faktor poslovni ciklus u EU, koji je trenutačno u uzlazu, približavanje EU i stvaranje povoljnije poduzetničke klime, što ima pozitivan učinak na investicije te izvoz roba i usluga.   • U prvom kvartalu ove godine, međutim, izvoz je bio dosta skroman? - Istina je, ali je velik utjecaj na to imao izvoz brodova. Očito nije bilo značajnijih isporuka u prvom kvartalu, a u nastavku godine će se s većim izvozom brodova izvozni rezultati 'ispeglati'. • S obzirom na visok rast trgovine, očito je da su povrat duga umirovljenicima i više socijalne naknade dodatno potaknuli osobnu potrošnju koja je utjecala i na konačan rezultat? - Rast domaće potražnje imao je važnu ulogu za raniji rast, a imat će i ove godine. No, ne bih rekla da se ekonomija 'pregrijava' jer su cijene stabilne, s rastom ispod dva posto. • Kakva su vaša očekivanja rasta u 2007.? - Prvi kvartal upućuje na to da će rast biti snažan i očekujemo 5-6 posto na razini godine, što je na tragu procjena iz Strateškog okvira. Uz daljnji pozitivan utjecaj investicija, približavanje EU i stvaranje boljih uvjeta poslovanja, očekujemo do kraja desetljeća rast oko 7 posto.   (Marina Klepo)

Nikola Jelić i Marina Klepo