Rezanje budžeta
| Politička scena je uzavrela, svaki dan se otkrivaju afere koje potresaju Vladu. Koliko to zanima ravnatelja HTV-a? Onako polovično, možda 46% |
Ovo je izborna godina - Hrvatska bira predsjednika. Po Ustavu, predsjednik nije fikus, nego izvanredno utjecajna politička figura - nadzire rad obavještajnih službi, imenuje vojne dužnosnike i diplomate, dodjeljuje i oduzima odlikovanja, vozi se po cijelom svijetu u mlaznom avionu ”Challenger”, pa ima i nebrojeno mnogo načina da utječe na domaću političku scenu. No, pridaje li Blago Markota tome neki značaj? Ma kakvi. On je siguran da cijela ta priča ne zavređuje nego polovicu sadašnjeg budžeta Informativnog programa.
Ovo je godina u kojoj je, zapravo, pala vlada: odstupio je premijer koji je svu vlast držao u ruci, pa se, de facto, promijenila vlast, iako ista stranka, u kojoj traje nesmiljena frakcijska borba, još upravlja zemljom. No, hoće li se održati, može li u parlamentu donijeti državni proračun dok ovisi o koalicijskim partnerima od kojih su dva već dogovorila prijelaz u drugi tabor, veliko je pitanje. Znači, ovo može biti godina izvanrednih izbora; politička je scena uzavrela, svakog dana otkrivaju se nove afere koje potresaju vladu... Koliko to sve skupa zanima ravnatelja HTV-a Blagu Markotu? Onako polovično, možda 46 posto! U ovoj godini Hrvatsku potresa najteža ekonomska kriza od osnutka države, ako se izuzmu godine rata, i nije jasno hoće li doći do sloma državnih financija, hoće li država biti kadra isplaćivati penzionerske crkavice i ostala primanja socijalno ugroženima, hoće li se slomiti sustav zdravstva, školstva i nastupiti nekontrolirana recesija. Zemlja je u dubokoj krizi, građani su duboko zabrinuti. No, treba li ih o tome informirati za novac koji im se svakog mjeseca po sili zakona uzima na ime televizijske pristojbe?
Troma vojska namještenika
| Ravnatelj Markota je Informativnom programu srezao budžet za 44 posto, a istovremeno naručuje fenomenalno skupe vanjske produkcije |
Televizija trpi strahovitu novčanu nestašicu. Prošlog mjeseca dizao se kradit da se isplate plaće. Javna informativna kuća zapošljava četiri tisuće ljudi ako su uračuna i radio, od toga tisuću činovnika u administraciji. Instaliran na poziciju direktora HTV-a kao menadžer, čovjek s iskustvom iz privatnog biznisa, Markota je trebao provesti racionalizaciju, koja bi smanjila troškove. Još je Mirko Galić naručio studiju BBC-ja koja je pokazala da od tri tisuće ljudi na Prisavlju treba zadržati njih oko 700, kao u Slovačkoj, gdje je takva redukcija provedena za dvije godine. Hrvatska vojska smanjila je poslije rata sastav sa 70 tisuća na oko 24 tisuće ljudi, a policija se prepolovila. Koliko se smanjio broj ljudi na HRT-u? Ni za jednoga. Svi, dakle, primaju plaću, najčešće toliko malenu da za nju uopće ne žele raditi, nego žive od honorara na konkurentskim privatnim televizijama i u privatnim produkcijama.
Budući da ne može pokrenuti tromu, loše plaćenu vojsku namještenika, a nije spreman na rizik administrativnih rezova osoblja, što je vrijedni Blago Markota poduzeo? Naručio je fenomenalno skupe vanjske produkcije. Vlasnik Jadran filma proizvest će povijesnu sapunicu “Grička vještica” za dva milijuna kuna po epizodi - ukupno 10 milijuna eura! Naručio je, zatim, osam epizoda povijesne serije “Čuvaj se senjske ruke” po romanu Augusta Šenoe, za pet milijuna kuna po epizodi. Istodobno, kupio je povijesni serijal “Urota zrinsko-frankopanska” i, naposljetku, 200 nastavaka sapunice od privatne kuće MediaRing. Što će dotle raditi onih tri tisuće ljudi na Prisavlju, koji nisu dobili nikakvu narudžbu, dok je i ona koju su imali - da proizvode nacionalni informativni program - srezana na pola, tako da se s uštedom plate tri epizode “Gričke” ili jedna “Senjska ruka”?
Zašto Markota, pouzdani Hadezeov čovjek, tupim nožem kolje TV Dnevnik i ostale informativne emisije, baš u času kad im je silno poskočila gledanost jer javljaju o strahovitim režimskim aferama?
Kupovanje saveznika
Hrvatska televizija naprosto je još jedno od javnih poduzeća koja imaju bitnu ulogu u funkcioniranju koruptivnog političkog sustava. Poslije skandaloznih otkrića o zloupotrebama na željeznici, u HEP-u, Hrvatskim cestama, Hrvatskim vodama i Hrvatskim šumama - naziru se konture paralelne organizacije društva. U hrvatskom jeziku kao da postoji memorija budućnosti - glagol “opelješiti” etimološki je srodan imenici “Pelješac”, te označava ćelavo brdo na kojem bi se trebao graditi famozni most. To je simbol velike pljačke državnog proračuna. Milijarde su iz javnih poduzeća otišle partnerskim privatnim tvrtkama - najčešće pod egidom “intelektualnih usluga” - a krađa je tu bila samo sporedan cilj. Glavni cilj je patronaža, kupovanje političkih saveznika i neutraliziranje političkih protivnika.
Tko ne dobiva poslove od javnih poduzeća, osuđen je na propast, pogotovo u situaciji opće nelikvidnosti, koju su pak uzrokovala njihova nekontrolirana zaduženja. To nije perpetuum mobile, nego perpertuum immobile - tim putem nikamo se ne ide, a poslije zastoja, dolazi slom. Blago Markota ima pritom ključnu ulogu - on je televizijski retardant, koji treba spriječiti da se požar ne širi, ljudi ne dignu na noge. Umjesto da čuje vijesti, neka auditorij tupo bulji u hrvatsku sapunsku povijest koju će kreirati kooperanti Hrvatske televizije.
Denis Kuljiš
