Rekordna ulaganja zbog dokapitalizacije banaka
U prva tri kvartala prošle godine u Hrvatsku je uloženo 2,7 milijardi eura, čime je već dostignut iznos ostvaren u 2006. godini, pokazuju najnoviji podaci HNB-a. S obzirom na očekivani nastavak rasta u zadnjem tromjesečju, izvjesno je da će 2007. godina biti rekordna po izravnim stranim ulaganjima.
Najveće zasluge za tako snažan skok stranih investicija pripadaju financijskom sektoru u koji se slilo čak 1,4 milijarde eura, odnosno 2/3 svih vlasničkih ulaganja i zadržane dobiti, a koja iznose oko dvije milijarde kuna. Banke u stranom vlasništvu prošle je godine zahvatio val dokapitalizacija, a na taj korak mahom su se odlučivale jer im je inozemno zaduživanje postalo preskupo uslijed restriktivnih mjera HNB-a.
Istodobno, prema podacima HNB-a, smanjile su vanjski dug u prvih 11 mjeseci za 1,4 milijarde eura. Ulaganja u druge, osobito proizvodne sektore, i dalje su vrlo skromna - u prva tri kvartala iznosila su oko 600 milijuna eura. Tako struktura izravnih ulaganja ostaje nezadovoljavajuća, pa unatoč rekordnim brojkama, nema mnogo razloga za zadovljstvo.
Osim financijskog sektora, u prvih devet mjeseci prošle godine najviše je uloženo u sektor prijevoza, oko 160 milijuna eura, a slijede trgovina sa 140 milijuna eura, te naftna i prehrambena industrija u koje je uloženo po 70-ak milijuna eura. Glavni investitori u Hrvatsku i dalje dolaze iz Austrije koji su u prva tri kvartala prošle godine uložili čak 1,8 milijardi eura, gotovo 70 posto svih ulaganja.
Slijede ulagači iz Belgije sa 375 milijuna eura, Švicarske, Nizozemske, Njemačke i Francuske. S druge strane, hrvatska ulaganja u inozemstvo iznosila su 204 milijuna eura, a najzanimljivije destinacije domaćim su ulagačima bile Mađarska i Nizozemska.
Marina Klepo
Najveće zasluge za tako snažan skok stranih investicija pripadaju financijskom sektoru u koji se slilo čak 1,4 milijarde eura, odnosno 2/3 svih vlasničkih ulaganja i zadržane dobiti, a koja iznose oko dvije milijarde kuna. Banke u stranom vlasništvu prošle je godine zahvatio val dokapitalizacija, a na taj korak mahom su se odlučivale jer im je inozemno zaduživanje postalo preskupo uslijed restriktivnih mjera HNB-a.
Istodobno, prema podacima HNB-a, smanjile su vanjski dug u prvih 11 mjeseci za 1,4 milijarde eura. Ulaganja u druge, osobito proizvodne sektore, i dalje su vrlo skromna - u prva tri kvartala iznosila su oko 600 milijuna eura. Tako struktura izravnih ulaganja ostaje nezadovoljavajuća, pa unatoč rekordnim brojkama, nema mnogo razloga za zadovljstvo.
Osim financijskog sektora, u prvih devet mjeseci prošle godine najviše je uloženo u sektor prijevoza, oko 160 milijuna eura, a slijede trgovina sa 140 milijuna eura, te naftna i prehrambena industrija u koje je uloženo po 70-ak milijuna eura. Glavni investitori u Hrvatsku i dalje dolaze iz Austrije koji su u prva tri kvartala prošle godine uložili čak 1,8 milijardi eura, gotovo 70 posto svih ulaganja.
Slijede ulagači iz Belgije sa 375 milijuna eura, Švicarske, Nizozemske, Njemačke i Francuske. S druge strane, hrvatska ulaganja u inozemstvo iznosila su 204 milijuna eura, a najzanimljivije destinacije domaćim su ulagačima bile Mađarska i Nizozemska.
|
U trećem kvartalu ulaganja veća za 600 milijuna eura
U odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine, kada su izravna strana ulaganja iznosila 2,1 milijardu eura, u trećem kvartalu povećana su za oko 600 milijuna eura. Tome je dijelom pridonijelo i preuzimanje Hypo banke, odnosno povećanje temeljnog kapitala na koje se odlučio novi vlasnik Bayerische Landesbank. Finacijski sektor i ranije je strancima bio najzanimljiviji. U posljenjih 15 godina ukupno je uloženo 4,8 milijardi eura, odnosno trećina svih ulaganja. Slijede sektori farmaceutike (1,6 milijardi eura) i telekomunikacija (1,4 milijarde eura). |
Marina Klepo
Broj preporuka: 0
