Rezultat koji tek treba potvrditi
Kad se u longitudinalnom istraživanju javnoga mnijenja pojavi bitno različit rezultat od prethodnih, kao što se to dogodilo u prvoj svibanjskoj anketi agencije Mediana fides, koja već dvije godine istražuje javno mnijenje za Jutarnji list, valja se upitati nije li u koncipiranju ili provedbi ankete učinjena greška.
To se pitanje činilo razumnim nakon uvida u rezultate, prema kojima je nakon višemjesečne "mrtve utrke", SDP preuzeo uvjerljivo vodstvo nad HDZ-om. No, kad se gotovo identični rezultati pojave i u ponovljenom istraživanju, realno je zaključiti da je došlo do značajne promjene u poziciji vodećih stranaka. Iako, naravno, razlika u rejtinzima ne mora biti jednaka onoj koja je utvrđena jer je čak i najvaljanije istraživanje uvijek samo procjena stanja. Važno je naglasiti da su, prema informacijama kojima raspolažem, i posljednja istraživanja provedena istom metodom kao i prethodna - tehnikom kompjutorski potpomognute telefonske ankete, na jednako izabranom i strukturiranom uzorku, s identično formuliranim pitanjima, uz primjenu istog postupka obrade rezultata i u suradnji sa stalnom ekipom anketara i obrađivača.
Primjenom istog postupka, bitno se umanjuje opasnost od pojave metodologijskih artefakata, odnosno lažnih promjena rezultata. U vezi s ovomjesečnim rezultatima postavlja se pitanje što bi moglo biti uzrok promjene. Iako bez dodatnih istraživanja možemo samo nagađati, čini se vjerojatnim da su neki razlozi povezani sa smrću Ivice Račana, odnosno s izrazito pozitivnom medijskom interpretacijom njegove političke aktivnosti i životnoga puta, koja se u nekom dijelu mogla projicirati i na stranku.
U prilog su toj pretpostavci istraživanja iz travnja, kako ono Mediane fides tako i Pulsa za potrebe i IRI-ja i HTV-a, a koja su još ukazivala na trenutno izjednačene izborne izglede vodećih stranaka. Druga je pretpostavka da su, u dijelu javnosti, neki od mogućih razloga povezani s pozitivnim očekivanjima u vezi s izborom novog čelnika SDP-a odnosno očekivanim promjenama stranke, a time, u nekoj mjeri, i političke scene. Uz ostale moguće razloge povezane s trenutnim vrednovanjem HDZ-a, to bi moglo donekle objasniti djelomičnu, ali ipak vjerojatnu fluktuaciju glasača između tih dviju stranaka. A da je takva fluktuacija moguća, iako je riječ o ideološki različitim i suprotstavljenim strankama, pokazali su i rezultati istraživanja uoči parlamentarnih izbora 2000., kad je slična fluktuacija zabilježena između HDZ-a i koalicije SDP-a i HSLS-a.
U konačnoj interpretaciji rezultata novih istraživanja valja imati na umu da je, zbog značajne determiniranosti trenutnim društvenim okolnostima i događanjima, javno mnijenje promjenjivo te da već sljedeće istraživanje može pokazati čak i bitno različitu sliku. Nešto pouzdanije podatke o dugoročnijoj poziciji SDP-a bit će moguće utvrditi tek nakon izbora novog vodstva i njezine stabilizacije u novonastalim okolnostima.
dr. Vesna Lamza Posavec
To se pitanje činilo razumnim nakon uvida u rezultate, prema kojima je nakon višemjesečne "mrtve utrke", SDP preuzeo uvjerljivo vodstvo nad HDZ-om. No, kad se gotovo identični rezultati pojave i u ponovljenom istraživanju, realno je zaključiti da je došlo do značajne promjene u poziciji vodećih stranaka. Iako, naravno, razlika u rejtinzima ne mora biti jednaka onoj koja je utvrđena jer je čak i najvaljanije istraživanje uvijek samo procjena stanja. Važno je naglasiti da su, prema informacijama kojima raspolažem, i posljednja istraživanja provedena istom metodom kao i prethodna - tehnikom kompjutorski potpomognute telefonske ankete, na jednako izabranom i strukturiranom uzorku, s identično formuliranim pitanjima, uz primjenu istog postupka obrade rezultata i u suradnji sa stalnom ekipom anketara i obrađivača.
Primjenom istog postupka, bitno se umanjuje opasnost od pojave metodologijskih artefakata, odnosno lažnih promjena rezultata. U vezi s ovomjesečnim rezultatima postavlja se pitanje što bi moglo biti uzrok promjene. Iako bez dodatnih istraživanja možemo samo nagađati, čini se vjerojatnim da su neki razlozi povezani sa smrću Ivice Račana, odnosno s izrazito pozitivnom medijskom interpretacijom njegove političke aktivnosti i životnoga puta, koja se u nekom dijelu mogla projicirati i na stranku.
U prilog su toj pretpostavci istraživanja iz travnja, kako ono Mediane fides tako i Pulsa za potrebe i IRI-ja i HTV-a, a koja su još ukazivala na trenutno izjednačene izborne izglede vodećih stranaka. Druga je pretpostavka da su, u dijelu javnosti, neki od mogućih razloga povezani s pozitivnim očekivanjima u vezi s izborom novog čelnika SDP-a odnosno očekivanim promjenama stranke, a time, u nekoj mjeri, i političke scene. Uz ostale moguće razloge povezane s trenutnim vrednovanjem HDZ-a, to bi moglo donekle objasniti djelomičnu, ali ipak vjerojatnu fluktuaciju glasača između tih dviju stranaka. A da je takva fluktuacija moguća, iako je riječ o ideološki različitim i suprotstavljenim strankama, pokazali su i rezultati istraživanja uoči parlamentarnih izbora 2000., kad je slična fluktuacija zabilježena između HDZ-a i koalicije SDP-a i HSLS-a.
U konačnoj interpretaciji rezultata novih istraživanja valja imati na umu da je, zbog značajne determiniranosti trenutnim društvenim okolnostima i događanjima, javno mnijenje promjenjivo te da već sljedeće istraživanje može pokazati čak i bitno različitu sliku. Nešto pouzdanije podatke o dugoročnijoj poziciji SDP-a bit će moguće utvrditi tek nakon izbora novog vodstva i njezine stabilizacije u novonastalim okolnostima.
dr. Vesna Lamza Posavec
Broj preporuka: 0
