Sinoć, nakon gotovo 90-minutnog predavanja u Novinarskom domu i odgovora na pitanja brojne publike, Richard Stallman je razgovarao s nama, trojicom novinara, do kasno u noć.

Pitanja su se, dakako, umnogome preklapala, a u njihovu je središtu bila sloboda pojedinca da koristi i piše softver. Ovoga puta Stallman (r. 1953) nije mnogo govorio o besplatnom softveru, pokretu (FSF) koji je počeo davne 1985. kao diplomirani fizičar s Harvarda a na MIT-u. Ali, svakome je korisniku jasno što su korporacijski Windowsi, a što besplatni GNU's Non UNIX ili Linus i drugi besplatni softveri od kojih je neke stvorio i sam Stallman. Intervju je bilo moguće ostvariti zahvaljujući Tomislavu Medaku iz Multimedijalnog instituta, koji je bio organizator dolaska ovog uglednog gosta. Inače, danas ujutro Stallman je održao predavanje na Elektrotehničkom fakultetu.

• Dolazite iz slavne obitelji Lipmann?
- Ne.

• Znači, to je pogrešan podatak?
- Moja se majka zove Alice Lipmann zato što se udala za nekoga tog prezimena, ali on nije moj otac.

• Što mislite o prikazu Toma Wolfea o počecima kompjutorskih čarobnjaka?
- Ne znam ništa o tome, ne znam tu osobu.

• Kakva je bila atmosfera na MIT-u dok ste studirali?
- Nisam ondje studirao, radio sam. Dok sam studirao na Harvardu, radio sam u Laboratoriju umjetne inteligencije na MIT-u. Radio sam zato što su mi dopustili da radim na operativnom sustavu, što me fasciniralo. Imali su grupu koja ga je razvila, a mene su zaposlili zato da ga poboljšaju. Učio sam kako razvijati operativni sustav. Atmosfera je bila slobodna i radili smo sva poboljšanja koja smo mogli smisliti.

• Osjećate li se kao Bowiejev buntovnik?
- Ne znam tu pjesmu. Ne sviđa mi se popularna glazba. Vjerojatno sam više slušao hrvatsku glazbu nego Davida Bowieja. Hrvatska je samo jedan primjer. Plesao sam međunarodne pučke plesove, a mnogi su od njih bili s Balkana. Obožavam balkanske folklorne plesove.

• Koje plesove?
- Najdraži su mi bili bugarski. Uživao sam i u plesovima iz drugih balkanskih zemalja. No, nije bilo mnogo onih iz Albanije, jer je ona bila nekako odsječena.

• Na predavanju ste govorili o gladnom geniju?
- Genij bi trebao gladovati, no to je ridikulozna ideja. Neki umjetnici su doista siromašni. Ali oni koji pridonose visokoj  tehnologiji (hi-tech) obično nisu. Gdjekad jesu zbog nekih neobičnih razloga.

• Spomenuli ste svemoćni klub koji čine megakorporacije u odnosu na patentiranje softvera?
- Taj klub je u odnosu na specifično gledište, na licence patenata. Kad bi softver patenti bili autorizirani posvuda u svijetu, mi ne bismo jednostavno odustali od razvijanja softvera. Ljudi će nastaviti raditi na njemu, no to je opasno i ponekad vas zaustave, tuže. To čini stvari kaotičnima, sličnim Divljem zapadu.

• Što mislite o mitu popularne kulture o kompjutorskom stručnjaku i tajnim službama?
- Sad sam izgubljen. Ja to ne razumijem.

• Preformulirat ću pitanje. Gledate li filmove?
- Vrlo malo. Vidio sam neke filmove tijekom avionskih letova.

• Masovna kultura je proizvela opsjednutost kontrolom kompjutora?
- Ja nisam vidio većinu filmova koji se bave sigurnošću kompjutora. Zato što su obično do apsurda pogrešni, meni su odvratni. Nisam osoba koja će platiti za gledanje filma o kojem tako loše mislim. Vidio sam kako to izgleda, kako miriši, ne vidim razloga da guram svoje lice pred to (holivudski film).

• Učinilo mi se da govorite kao da pripadate krugu američke intelektualne ljevice?
- Da, i ne. Ljevica u Americi je mnogo različitih gledišta i ne slažem se s mnogima od njih. Ja sam liberal, vjerujem u ljudska prava i mrežu socijalne sigurnosti. U socijalnu državu, do neke mjere.                                       

• Osjećate li se kao fizičar hendikepirani slabijim poznavanjem humanističkih znanosti? Tim više što značajnim dijelom govorite o njima.
- Ne posebno. Sigurno ima stvari koje sam mogao naučiti, a koje bi bilo lijepo znati.

• Što mislite o pobuni u Seattleu tijekom zasjedanja WTO-a?
- Manje-više podržavam ono što su prosvjednici u Seattleu izrazili. Tamo je bilo različitih gledišta i ne slažem se sa svima. Ali ja sam definitivno protiv sporazuma o minimalnim plaćama. U osnovi se slažem s prosvjednicima.

• Ne vidim mnogo nade u vašem gledištu, ne samo u odnosu na sistem patentiranja softvera?
- Ja nisam pesimist. To je moja priroda. Stvari diljem svijeta idu loše u odnosu na slobodu i demokraciju. One su u opasnosti. Što se tiče specifičnog pitanja softver patenata, moj je pesimizam bio nekoliko puta zatečen nespreman.

• Vi, ipak, ne želite prihvatiti ulogu gurua softvera?
- Ne želim biti guru, želim biti osloboditelj cyber-spacea.

Briljantno zagrebačko predavanje U briljantnom predavanju o softverskim patentima Stallman je ukazao na činjenicu njihovih preklapanja. Netko, primjerice, radi program za crtanje. Ali, netko drugi je već patentirao bazu kvadrata, ili pak njegov kut itd. Pisac softvera nikako ne može znati što je uključeno u nekoliko stotina tisuća američkih softverskih patenata odnosno oko 60.000 registriranih unutar EU. (Samo IBM ima oko 45.000 patenata, iako svi nisu softverski.) Velike korporacije s brojnošću svojih podataka čine Vrhunski klub kome se pojedinac, praktično, ne može suprotstaviti. Još manje pravnici mogu o tome znati. Dakle, s jedne je strane nepregledni kaos, s druge potreba pojedinca da djeluje. Kaos onemogućava njegovu kreativnost, za koju se Stallman zalaže. Što ostaje iza Stallmana - GNU's not UNIX - softverski sustav kompatibilan s operacijskim sustavom UNIX kojega je razvila Free Software Foundation (FSF). Osnovna filozofija jest razviti softver koji nema vlasnika. - GNU projekt je 1983. pokrenuo Stallman na Massachusetts Institute of Technology. Linux sustavi se u priličnoj mjeri oslanjaju na GNU softver. - FSF je neprofitna organizacija osnovana 1985. kao podr?ka projektu GNU. Najveći dio novca trošila na poticanje ljudi da pišu besplatni softver (Prema 'Informatičkom enciklopedijskom rječniku' Željka Paniana i suradnika.) Stallmanove životne istine Stallman kaže da su u njegovu životu najvažnije: istina, ljepota i pravednost. Borbu za besplatni softver, odnosno njegovo slobodno korištenje uspoređuje s kuharskim receptima: 'Od samih mojih početaka bila je osnovna ideja da postoje stanovite slobode koje bi svatko morao imati. Rekao sam da korisnici softvera imaju pravo na određene slobode. Osnovna je da koristite program kako želite. Zatim da ga promijenite kako želite. Da napravite njegove kopije i dostavite ih drugima. Te da distibuirate i obznanite njegove modificirane verzije. Trebalo je vremena da to formuliram, ali to su bile slobode za koje sam se odlučio boriti. Te bi slobode trebale biti poznate svakom tko kuha. Kad koristite recepte koristite te iste četiri slobode. Da kuhate po receptu kad hoćete. Da proučite recept i promijenite ga da bi dobili ukus kakav želite. Slobodni ste, zatim, da kopirate recept i ga pošaljete kopije prijateljima. Imate, također, pravo da ga modificiranog podijelite prijateljima. U mom životu najvažnije su istina, ljepota i pravednost'.

Željko Ivanjek