Nova studija objavljena u srijedu u časopisu Nature otkriva da se antarktički ledeni šelfovi polako tope jer ih od ispod nagriza toplija voda. To upućuje na zaključak da će razina mora narasti brže nego što su mnogi znanstvenici do sada predviđali.
Šelfovi na zapadni dijelu Antarktika tako godišnje ostaju bez sedam metara leda, a znanstvenici do sada nisu znali objasniti točno zašto se to dešava i utječe li na to ljudski faktor globalnog zagrijavanja. Prema zaključcima ove studije, klimatske promjene igraju indirektnu, ali značajnu ulogu u topljenju antarktičkog leda, jer ga ubrzavaju, dovodeći do većih posljedica nego kad bi se led topio isključivo od toplijeg zraka, piše Daily Mail .
- Samo zagrijani zrak ne može objasniti topljenje leda na Antarktiku, objasnio je glaciolog Hamish Pritchard. Zapravo se radi o čitavom nizu događaja. Dvadeset šelfova pokazuje znakove otapanja odozdo, a tu topliju vodu donijele su promjene u strujama vjetra. One ju guraju bliže i ispod plutajućih šelfova.
Same promjene u strujama vjetra vjerojatno su uzrokovane čitavom kombinacijom čimbenika, kao što su prirodne varijacije u vremenskim prilikama, ozonska rupa i staklenički plinovi za koje je odgovoran čovjek, stoji u studiji.
- A kako se plutajući šelfovi tope i stanjuju, snijeg i led na kopnenim glečerima klize u more, od čega se podiže razina mora, objašnjava Pritchard.
- Sve ovo znači da je ledeni pokrov vrlo osjetljiv na relativno suptilne promjene u klimi uzrokovane vjetrom.
Znanstvenici procjenjuju da kad bi se otopio sav led na Antarktiku, što bi trajalo nekoliko desetljeća ili čak stoljeća, globalna razina mora narasla bi za pet metara.