S novim kamatama tri kvadrata stana manje
Kamate na stambene kredite rastu, a cijene na stambenom tržištu stagniraju. Većina analiza kreće se u kontekstu toga što povećanje kredita znači za postojeće dužnike koji otplaćuju stambene kredite s promjenjivom kamatnom stopom. Međutim, negativan utjecaj rasta kamatnih stopa ne prestaje samo na većim ratama za otplatu kredita.
Zatezanje uvjeta zaduživanja ima direktne implikacije na potražnju na stambenom tržištu, a preko nje u kratkom roku na broj prodanih stanova, a u duljem roku i na cijenu stanova. Osnovna ideja leži u tome da rast kamatnih stopa znači pad maksimalne količine stambenog kredita koju osoba s prosječnom plaćom može podignuti u banci, a indirektno i pad maksimalne veličine ili vrijednosti stana koju prosječan građanin može kupiti.
Naravno, ovu vezu između kamatne stope i potražnje za stanovima ne treba gledati isključivo kroz negativan utjecaj kamatne stope, nego i kroz pozitivnu vezu između rasta životnog standarda, odnosno prosječnih plaća. U skladu sa svime rečenim, zanimljivo je analizirati utjecaj rasta plaća i kretanja kamatnih stopa na kupovnu moć građana.
Između prosinca 2006. i studenoga 2007. (zadnji dostupni podatak), prosječna neto plaća u Zagrebu je porasla sa 5679 kn na 6199 kn. Preračunamo li po srednjem tečaju HNB-a (srednji prosječni mjesečni tečaj koji je bio u mjesecu isplate) prosječnu plaću u eure, dobit ćemo rast sa 772,13 eura na 844,56 eura u istom razdoblju.
Cijena četvornog metra stana u Zagrebu je u istom razdoblju prema Centru Nekretnina porasla sa 2008 eura na 2040 eura, a količina kvadrata stana u Zagrebu koju smo mogli kupiti s prosječnom plaćom u Zagrebu je porasla sa 0,38 kvadrata u prosincu 2006. na 0,41 kvadrat u studenome 2007. Očigledno je, dakle, da je rast prosječne neto plaće bio brži od rasta cijena stanova i u skladu s tim realne plaće izražene u kvadratima stana u Zagrebu su porasle tijekom promatranog razdoblja.
Međutim, paralelno s rastom plaća, kao što smo bili svjedoci, dogodio se i rast kamatnih stopa koji je smanjio maksimalnu količinu kredita koju se može po prosječnoj kamatnoj stopi podignuti uz prosječnu plaću u Zagrebu.
Izraženo u brojkama, iako su plaće rasle, efekt rasta kamatnih stopa nadmašio je pozitivan efekt rasta neto plaća i maksimalna količina kredita koju možemo otplaćivati s prosječnom neto plaćom pala je sa 148.016,76 eura u prosincu 2006. na 146.126,24 eura u listopadu 2007. godine.
Uzmemo li u obzir promjenu neto plaća, promjenu kamatnih stopa i promjenu cijena četvornih metara stana u Zagrebu, prosječna je plaća u prosincu 2006. mogla otplaćivati kredit za 73,7 kvadrata stana, a u listopadu 2007. za 70,6 kvadrata stana. Nažalost, HNB još uvijek nije objavio prosječnu kamatnu stopu na stambene kredite (euri ili valutna klauzula), pa nije moguće izračunati maksimalnu veličinu kredita i maksimalan broj kvadrata za studeni 2007.
U konačnici je moguće čak kazati koliko mjeseci pozitivnog efekta rasta standarda poništi porast kamatnih stopa koji se dogodio u promatranom razdoblju.
Prosječna kamatna stopa je porasla za 0,38-postotnih bodova između prosinca 2006. i studenoga 2007. i da nije bilo rasta standarda (prosječnih plaća) u navedenom razdoblju, maksimalna veličina kredita koju je moguće otplaćivati s prosječnom plaćom pala bi približno 4 posto.
Međutim, kako je rast prosječnih plaća u Zagrebu u istom razdoblju iznosio približno 3 posto, ukupan pad maksimalne veličine kredita je bio jednak razlici između dva postotka, odnosno samo 1 posto. Ovaj podatak možemo interpretirati i kao činjenice da porast kamatnih stopa od 0,3-postotna boda anulira efekt jednogodišnjeg rasta plaća u gospodarstvu Zagreba. Naravno, ako se ubrza ekonomski rast, ovo bi razdoblje trebalo biti znatno manje.
doc. dr. Josip Tica
Zatezanje uvjeta zaduživanja ima direktne implikacije na potražnju na stambenom tržištu, a preko nje u kratkom roku na broj prodanih stanova, a u duljem roku i na cijenu stanova. Osnovna ideja leži u tome da rast kamatnih stopa znači pad maksimalne količine stambenog kredita koju osoba s prosječnom plaćom može podignuti u banci, a indirektno i pad maksimalne veličine ili vrijednosti stana koju prosječan građanin može kupiti.
Naravno, ovu vezu između kamatne stope i potražnje za stanovima ne treba gledati isključivo kroz negativan utjecaj kamatne stope, nego i kroz pozitivnu vezu između rasta životnog standarda, odnosno prosječnih plaća. U skladu sa svime rečenim, zanimljivo je analizirati utjecaj rasta plaća i kretanja kamatnih stopa na kupovnu moć građana.
| Rast kamata smanjuje iznos kredita koji netko može podići |
Cijena četvornog metra stana u Zagrebu je u istom razdoblju prema Centru Nekretnina porasla sa 2008 eura na 2040 eura, a količina kvadrata stana u Zagrebu koju smo mogli kupiti s prosječnom plaćom u Zagrebu je porasla sa 0,38 kvadrata u prosincu 2006. na 0,41 kvadrat u studenome 2007. Očigledno je, dakle, da je rast prosječne neto plaće bio brži od rasta cijena stanova i u skladu s tim realne plaće izražene u kvadratima stana u Zagrebu su porasle tijekom promatranog razdoblja.
Međutim, paralelno s rastom plaća, kao što smo bili svjedoci, dogodio se i rast kamatnih stopa koji je smanjio maksimalnu količinu kredita koju se može po prosječnoj kamatnoj stopi podignuti uz prosječnu plaću u Zagrebu.
Izraženo u brojkama, iako su plaće rasle, efekt rasta kamatnih stopa nadmašio je pozitivan efekt rasta neto plaća i maksimalna količina kredita koju možemo otplaćivati s prosječnom neto plaćom pala je sa 148.016,76 eura u prosincu 2006. na 146.126,24 eura u listopadu 2007. godine.
Uzmemo li u obzir promjenu neto plaća, promjenu kamatnih stopa i promjenu cijena četvornih metara stana u Zagrebu, prosječna je plaća u prosincu 2006. mogla otplaćivati kredit za 73,7 kvadrata stana, a u listopadu 2007. za 70,6 kvadrata stana. Nažalost, HNB još uvijek nije objavio prosječnu kamatnu stopu na stambene kredite (euri ili valutna klauzula), pa nije moguće izračunati maksimalnu veličinu kredita i maksimalan broj kvadrata za studeni 2007.
| Više kamate poništile su rast prosječnih plaća u Zagrebu |
Prosječna kamatna stopa je porasla za 0,38-postotnih bodova između prosinca 2006. i studenoga 2007. i da nije bilo rasta standarda (prosječnih plaća) u navedenom razdoblju, maksimalna veličina kredita koju je moguće otplaćivati s prosječnom plaćom pala bi približno 4 posto.
Međutim, kako je rast prosječnih plaća u Zagrebu u istom razdoblju iznosio približno 3 posto, ukupan pad maksimalne veličine kredita je bio jednak razlici između dva postotka, odnosno samo 1 posto. Ovaj podatak možemo interpretirati i kao činjenice da porast kamatnih stopa od 0,3-postotna boda anulira efekt jednogodišnjeg rasta plaća u gospodarstvu Zagreba. Naravno, ako se ubrza ekonomski rast, ovo bi razdoblje trebalo biti znatno manje.
doc. dr. Josip Tica
Broj preporuka: 0
