Sam izvadio 500 mina, a policija ga želi kazniti

CERIĆ - Samoukom demineru iz sela Cerić pokraj Vinkovaca, 55-godišnjem Miroslavu Kušaniću zvanom Gedžo, prijeti sudska kazna zbog toga što je u proteklih 10-ak godina sam razminirao njive i polja oko svojeg sela, odakle je izvadio 500-tinjak ubojitih mina "sijanih" 1991. duž linije bojišnice.

Zadnjih 60-ak protutenkovskih mina, koje je iz neobrađenih polja cerićkog atara izvadio vilama i složio u svojem dvorištu, policajci PU vukovarsko-srijemske na njegov su poziv odnijeli koncem prošlog tjedna i - napisali mu kaznenu prijavu. Zbog nedopuštenog držanja eksplozivnih tvari Kušaniću prema članku 335., stavak 1. KZ-a prijeti od tri mjeseca do tri godine zatvora, ili, u najblažem slučaju, uvjetna kazna.

Zbog nedopuštenog držanja eksplozivnih tvari Gedži, koji 10 godina 'čisti' polja, prijeti od tri mjeseca do tri godine zatvora ili uvjetna kazna

Gedžo sam vadi mine od 1998. godine, kad se vratio u dotad okupirani Cerić i zatekao svoje dvorište i njivu minirane i u visokom korovu, a kako nije imao od čega živjeti, s 1100 kuna mirovine sam je krenuo s krčenjem.

Bivšem inženjercu iz bivše JNA i dragovoljcu Domovinskog rata vađenje je mina uskoro "ušlo u krv", pa je idućih godina od mina očistio 10-ak hektara plodne slavonske zemlje koju, s traktorom kupljenim na kredit, obrađuje u zakupu. Kaznenu prijavu Gedžo je teško primio.

- Ne mogu sebi nikako doći, toliko me je to povrijedilo. Zemlja se obrađuje, a inače bi rastao korov i ljudi ginuli - gotovo sa suzom u oku govori Miroslav Kušanić koji, iako noću, kaže, sanja da vadi mine, vjerojatno više neće prilaziti miniranim poljima kojih je još 30-ak posto uokolo Cerića.

U Ceriću Gedžu svi poznaju, pročulo se da je dobio kaznenu prijavu i ogorčeni su. - Gedžo bi trebao dobiti nagradu, a ne kaznu. Nije u redu što ga prijavljuju, to je sramota. Nije on to za novac radio, nego je imao hrabrosti i srca, a tko zna koliko bi još ljudi izginulo da on nije povadio mine - kažu Cerićanci Stjepan Štivić i Josip Kiš. U općini Nuštar u 15 godina od rata u "poljima smrti" poginulo je 12 ljudi, a još su 14 ostali invalidi.

HCR: Apeliramo da se u minska polja nikako ne ulazi  - Mi stalno apeliramo da se to ne radi. Na prvom je mjestu sigurnost ljudi koji to rade, a onda i problemi koji nastaju kada se pristupi razminiranju, jer se narušava stanje minskih zapisnika - rekla je Marta Kovačić iz HCR-a.

Sanja Butigan