Sanader: 'Povećam li mirovine, nema isplate dugova'
ZAGREB - Zahtjevom da se problem novih umirovljenika riješi vraćanjem izračuna na deset najpovoljnijih godina te povećanjem mirovina na 70 posto prosječne plaće, Hrvatska stranka umirovljenika i sindikati dovode u pitanje isplatu treće i četvrte rate umirovljeničkoga duga, poručio je premijer Ivo Sanader gostujući jučer na Hrvatskom radiju.
Premijer je sindikate, "gospodina Jordana" i ostale zato pozvao da svojim zahtjevima ne dovode u pitanje isplatu duga umirovljenicima.
- Postoji opasnost da isplata duga umirovljenicima dođe u pitanje ako se rasprava usmjeri na rješavanje drugih problema umirovljenika.
Vidi se da smo se približili izborima, apelirat ćemo na sve da prvo odradimo ono za što smo dobili mandat, a to je isplata duga umirovljenicima - izjavio je Sanader te podsjetio da za isplatu umirovljeničkoga duga Vlada do kraja godine mora osigurati tri milijarde kuna te će, nakon što je u tu svrhu privatizirana Ina, sada ići u nastavak privatizacije T-HT-a.
Pošto se obrušio na čelnike HSU i sindikata, premijer je umirovljenicima poručio da će im na vrijeme biti isplaćena 3. i 4. rata duga, ali i da ne dopuste da to bude ugroženo skretanjem rasprave u nekom drugom smjeru.
Zahtjevima za mirovinskom reformom, koje će danas zajedno objaviti, čelnici šest sindikalnih središnjica i Hrvatska stranka umirovljenika od Vlade u izbornoj godini traže dogovor "težak" najmanje dvije milijarde kuna godišnje.
Naime, predsjednici sindikalnih središnjica i HSU na današnjem bi sastanku trebali dogovoriti zajednički zahtjev Vladi za vraćanje izračuna mirovina na deset najpovoljnijih godina.
Prijedlog HSU, za koji bi, prema njihovim prvim procjenama, trebalo osigurati oko dvije milijarde kuna, jest ponovni izračun mirovina na temelju deset najpovoljnijih godina za oko 360.000 novih umirovljenika koji su otišli u mirovinu od 1999.
U HSU predlažu da se deset najpovoljnijih godina za izračun mirovine zadrži i za 300.000 radnika koji bi u idućih nekoliko godina odlazili u mirovinu koju bi primali samo iz 1. stupa, odnosno na temelju međugeneracijske solidarnosti. Prag od 10 godina dizao bi se samo za radnike koji bi ubuduće odlazili u mirovinu koju bi dobivali i iz 2. i 3. mirovinskog stupa.
Vladini, ali i nezavisni stručnjaci već upozoravaju kako je riječ o promjenama koje bi značile mnogo veći trošak od procijenjene dvije milijarde kuna, to više što bi se troškovi iz godine u godinu povećavali.
- Kad bismo udovoljili ovim zahtjevima, cijeli sustav i pozitivni učinci reforme bi se urušili. To najbolje dokazuje formula za usklađivanje mirovina koja je, kao naizgled bezazlen parametar, kod promjene narušila sustav te smo je morali vratiti na staro - pojasnio je jedan od Vladinih stručnjaka za mirovine.
Vladini stručnjaci kažu da je najbolji put tražiti rješenje u nekoj vrsti dodatka na mirovine za nove umirovljenike. Naime, oko 700.000 starih umirovljenika koji su umirovljeni do 1999. godine primaju mirovinu od 2100 kuna. Oko 360.000 novih umirovljenika pak ima prosječnu mirovinu od 1560 kuna, odnosno oko 530 kuna manje.
- Budući da se nije bitno poboljšao financijski sustav pa su učinci mirovinske reforme bili manji nego šteta za nove umirovljenike, smatramo da su naši zahtjevi realni - poručio je predsjednik NHS-a Krešimir Sever.
Ravnateljica zagrebačkog Ekonomskog instituta Sandra Švaljek ocjenjuje kako je zahtjeve za novom mirovinskom reformom nemoguće provesti jer bi takav mirovinski sustav bio financijski neodrživ.
- Hrvatska je morala provesti mirovinsku reformu i smanjiti udio izdvajanja za mirovine u BDP-u koji se danas stabilizirao na 11 posto - istaknula je S. Švaljek.
Gordana Galović;Tina Lakić
Premijer je sindikate, "gospodina Jordana" i ostale zato pozvao da svojim zahtjevima ne dovode u pitanje isplatu duga umirovljenicima.
HDZ: NE OPTEREĆUJEMO SE ANKETAMA, RADIMO NA JAČANJU GOSPODARSTVA
- Postoji opasnost da isplata duga umirovljenicima dođe u pitanje ako se rasprava usmjeri na rješavanje drugih problema umirovljenika.
Vidi se da smo se približili izborima, apelirat ćemo na sve da prvo odradimo ono za što smo dobili mandat, a to je isplata duga umirovljenicima - izjavio je Sanader te podsjetio da za isplatu umirovljeničkoga duga Vlada do kraja godine mora osigurati tri milijarde kuna te će, nakon što je u tu svrhu privatizirana Ina, sada ići u nastavak privatizacije T-HT-a.
Pošto se obrušio na čelnike HSU i sindikata, premijer je umirovljenicima poručio da će im na vrijeme biti isplaćena 3. i 4. rata duga, ali i da ne dopuste da to bude ugroženo skretanjem rasprave u nekom drugom smjeru.
Zahtjevima za mirovinskom reformom, koje će danas zajedno objaviti, čelnici šest sindikalnih središnjica i Hrvatska stranka umirovljenika od Vlade u izbornoj godini traže dogovor "težak" najmanje dvije milijarde kuna godišnje.
Naime, predsjednici sindikalnih središnjica i HSU na današnjem bi sastanku trebali dogovoriti zajednički zahtjev Vladi za vraćanje izračuna mirovina na deset najpovoljnijih godina.
Prijedlog HSU, za koji bi, prema njihovim prvim procjenama, trebalo osigurati oko dvije milijarde kuna, jest ponovni izračun mirovina na temelju deset najpovoljnijih godina za oko 360.000 novih umirovljenika koji su otišli u mirovinu od 1999.
U HSU predlažu da se deset najpovoljnijih godina za izračun mirovine zadrži i za 300.000 radnika koji bi u idućih nekoliko godina odlazili u mirovinu koju bi primali samo iz 1. stupa, odnosno na temelju međugeneracijske solidarnosti. Prag od 10 godina dizao bi se samo za radnike koji bi ubuduće odlazili u mirovinu koju bi dobivali i iz 2. i 3. mirovinskog stupa.
Vladini, ali i nezavisni stručnjaci već upozoravaju kako je riječ o promjenama koje bi značile mnogo veći trošak od procijenjene dvije milijarde kuna, to više što bi se troškovi iz godine u godinu povećavali.
- Kad bismo udovoljili ovim zahtjevima, cijeli sustav i pozitivni učinci reforme bi se urušili. To najbolje dokazuje formula za usklađivanje mirovina koja je, kao naizgled bezazlen parametar, kod promjene narušila sustav te smo je morali vratiti na staro - pojasnio je jedan od Vladinih stručnjaka za mirovine.
Vladini stručnjaci kažu da je najbolji put tražiti rješenje u nekoj vrsti dodatka na mirovine za nove umirovljenike. Naime, oko 700.000 starih umirovljenika koji su umirovljeni do 1999. godine primaju mirovinu od 2100 kuna. Oko 360.000 novih umirovljenika pak ima prosječnu mirovinu od 1560 kuna, odnosno oko 530 kuna manje.
- Budući da se nije bitno poboljšao financijski sustav pa su učinci mirovinske reforme bili manji nego šteta za nove umirovljenike, smatramo da su naši zahtjevi realni - poručio je predsjednik NHS-a Krešimir Sever.
Ravnateljica zagrebačkog Ekonomskog instituta Sandra Švaljek ocjenjuje kako je zahtjeve za novom mirovinskom reformom nemoguće provesti jer bi takav mirovinski sustav bio financijski neodrživ.
- Hrvatska je morala provesti mirovinsku reformu i smanjiti udio izdvajanja za mirovine u BDP-u koji se danas stabilizirao na 11 posto - istaknula je S. Švaljek.
Gordana Galović;Tina Lakić
Broj preporuka: 0
