Nakon što je guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski optužio bankare da su dajući zajam od 750 milijuna kuna Vladi istovremeno pokušali preko nje izvršiti pritisak na HNB da omekša svoje stavove, u emisiji Otvoreno o ovom su pitanju progovorili ekonomski stručnjaci.

Vlada i HNB: Dosta je bilo ucjena bankara

Ekonomist Boris Cota izjavio je kako je cilj HNB-a stabilnost tečaja i cijena te se u tom smislu prirodno našla u konfliktu s interesom poslovnih banaka koje žele zaraditi povisivanjem kamata.

više iz rubrike VIJESTI

Žarko Primorac rekao je da je to stvar vještine bankara da u ovim kriznim uvjetima pronađu balans kako se ne bi dogodilo da ljudi ne mogu vraćati kredite.

Sudionici su se složili da hrvatske banke imaju više novaca od drugih u istočnoj Europi u odnosu na BDP naše zemlje.

Ministar financija Ivan Šuker je izjavio kako hrvatski bankarski sektor ima gotovo najmanje potresa u Europi. Rekao je kako si je Vlada posudbom od banaka kupila mir za neko vrijeme. Upozorio je da mediji i stručnjaci u ovim osjetljivim vremenima trebaju s oprezom vagati izjave kako se ne bi poremetila stabilnost na financijskom tržištu kao što se dogodilo nedavno u Sloveniji. Priznao je kako kamatne stope kakve smo u Hrvatskoj imali proteklih godina nećemo ubuduće imati duže vrijeme. U interesu je Hrvatske, koja je zadužena u inozemstvu sa 37 milijardi kuna, da održi tečaj kune jer se smanjenjem njezine vrijednosti povećava zaduženost, rekao je Šuker. Objavio je da je predsjednik Vlade Ivo Sanader za ponedjeljak sazvao sastanak s predstavnicima najvećih poduzeća u vlasništvu države kako bi se odredio model povećanja njihove likvidnosti. Povećanjem likvidnosti najvećih poduzeća uvest će se reda u financijskom krvotoku, rekao je Šuker. Neko ćemo vrijeme lakše funkcionirati jer će velika poduzeća početi ispunjavati obveze prema manjima. Sve se to provodi u dogovoru s poslovnim bankama, rekao je dodavši da su to njihovi komitenti i da je to u njihovu interesu. Ako se likvidnost velikih poduzeća podigne na 60 dana, uz povećanu likvidnost kada država proda obveznice na međunarodnom tržištu, kupit će se mir na financijskom tržištu na neko vrijeme, zaključio je Šuker.

Ljubo Jurčić (SDP) kaže kako nije toliko problem u financijama, već u ekonomskoj politici, odnosno u tome što su se povoljni krediti uzimali da bi se kupovala inozemna roba, a ne ulagalo u proizvodnju. Mi smo zadržali tečaj, a nikada drugim mjerama nismo potaknuli izvoz.

Ekonomski stručnjak Damir Novotny istaknuo je pak da je barijera za ulazak u proizvodnju previsoka, jer nema dovoljno kapitala za novu tehnologiju objasnivši da je u tome ključna uloga ekonomske politike. Rekao je kako Nokia nikada ne bi otvorila tvornicu u Rumunjskoj da nije država participirala, kao što ne bi ni Volkswagen otvorio pogone u Slovačkoj da nije država sudjelovala. Upozorio je da Hrvatska subvencionira izvoz staromodnih brodova umjesto suvremenih tehnologija. Dodao je kako će ova recesija proći no da je važno što će biti poslije, dodavši da su u razdobljima recesije nastala neka od najvećih poduzeća na svijetu.

Odgovarajući na pitanje zašto Nokia ili Volkswagen nisu došli u Hrvatsku Šuker je rekao kako je to bila politička odluka povezana s ulaskom Slovačke i Rumunjske u EU. Objasnio je da Hrvatska ima efektivno najmanje stope poreza u Europi, te da će vjerojatno postati zanimljiva kada uđe u NATO i dovrši pregovore s EU.

Jurčić je pak rekao kako je Nokia otišla u Rumunjsku jer je rad tamo jeftiniji i zato što nemamo dovoljno inženjera.

Zoran Bohaček, direktor HUB-a, rekao je kako su ova sredstva koja je uzela Vlada sada prva sredstva koja su uzeta za gospodarstvo i dodao da su svi u Hrvatskoj zapravo u boljoj situaciji nego što najavljuju senzacionalistički naslovi u medijima. (njd)