PARIZ - Na 50. obljetnicu njegove smrti u prometnoj nesreći, Francuska ponovno otkriva lik i djelo svog znamenitog književnika i publicista Alberta Camusa, a trenutačno se u toj zemlji vodi žestoka rasprava o prijedlogu predsjednika Nicolasa Sarkozyja koji posmrtne ostatke francuskog nobleovca želi prebaciti u pariški Pantheon, grobnicu nacionalnih velikana, što je izazvalo ogorčenje među članovima njegove obitelji i u lijevim intelektualnim krugovima.

Veza s naslijeđem

“Camus u Pantheonu - običan politički manevar”, samo je jedan od naslova kojim su komentatori kritički popratili Sarkozyjev prijedlog, iznesen još u studenom prošle godine, a analitičari kažu da se predsjednik želi vezati uz naslijeđe poznatog književnika samo zbog osobnih političkih interesa i dodvoravanja lijevim glasačima. Neki drugi, poput književnog kritičara Alain-Gérarda Slame kažu kako je logično da je Sarkozy posegnuo za svojim omiljenim piscem Camusom jer on “transcendira podjele između francuske ljevice i desnice”. “Manevrom” je taj Sarkozyjev prijedlog nazvao i književnikov sin Jean, a ideju prebacivanja svog oca u Pantheon “zastranjivanjem” od ideja koje je njegov otac svojim životom i djelom predstavljao. S druge strane, književnikova kći Catherine Camus koja će, čini se, voditi glavnu riječ u obitelji prilikom donošenja odluke o prebacivanju posmrtnih ostataka u Pantheon nešto je blagonaklonija prema Sarkozyjevoj ideji.

Uz Zolu i Hugoa

Ona je već izjavila da ne vidi zašto njezin otac, kao jedan od najvećih francuskih pripovjedača, ne bi dobio iste počasti kao Victor Hugo ili Emile Zola, koji su također pokopani u Pantheonu.

- Moj otac je vrlo pristupačan pisac. Ljudi se osjećaju blizu njegovu djelu jer su u njemu postavljena pitanja koja dotiču samo srce naše egzistencije - rekla je Catherine Camus, dodajući da definitivnu odluku još nije donijela.

Piščeva kći, koja upravlja i njegovom književnom ostavštinom te je nedavno objavila biografsku knjigu o njemu, također je bila kritična prema napisima u kojima se tvrdi da Sarkozy želi “iskoristiti” Camusa, te rekla da pojedini krugovi zapravo žele iskoristiti “Alberta Camusa kao antisarkozyjevski projektil”. Catherine Camus je, kažu analitičari, potpuno svjesna da su pariški ljevičarski krugovi, koji sada svojataju Alberta Camusa kao svoju ikonu, istome okrenuli leđa kada je odbio prihvatiti neke od njihovih glavnih ideja, poput bezrezervne potpore tadašnjem Sovjetskom Savezu.

Tata je ostao sam

Nikada mu nisu oprostili ni to što je odbio dati potporu oružanoj borbi antikolonijalnih pokreta u francuskim kolonijama zbog svog načelnog otpora nasilju.

“Tata je ostao sam”, napisala je Catherine Camus o vremenu kada je Camus objavio svoj esej “Pobunjeni čovjek” u kojemu se razračunao sa svakim oblikom totalitarizma, pa i komunističkim, što ga je dovelo u otvoren sukob s prijateljem Jean-Paulom Sartreom i krugom okupljenim oko njega.